Material conditions and equipment of the educational and sports gymnasiums in the Slavonia region

Materijalni uvjeti u nastavno – sportskim dvoranama jedan su od bitnih čimbenika koji utječu na kvalitetnu provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Materijalni uvjeti u ruralnim i urbanim središtima slavonske regije nisu jednaki. Također, higijena samog objekta utječe na kvalitetnu provedbu nastave, što predstavlja problem u nedovoljno i neadekvatno opremljenim sportskim dvoranama. Učitelji smatraju da su loši materijalni uvjeti te niski društveni status predmeta najveće poteškoće u provedbi rada te da bi kvalitetno opremljena nastavno-sportska dvorana uveliko pridonijela kvalitetnijoj provedbi nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Cilj ovog rada bio je utvrditi kvalitetu opremljenosti nastavno – sportskih dvorana u kojima se provodi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture u urbanim i ruralnim sredinama slavonske regije te zadovoljstvo učitelja opremljenošću svoga radnog mjesta. Rezultati istraživanja pokazali su da su materijalni uvjeti i dalje aktualan problem kod provedbe nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Iako učitelji istoj u većoj mjeri pristupaju s velikim interesom, isto tako se izjašnjavaju kako su im potrebni dodatni materijalni uvjeti.Material conditions in gymnasiums represent one of the most important factors for quality Physical Education implementation. Material conditions in urban and rural areas in Slavonian region are known as being different. However, a hygiene of the sports objects influences on teaching which is a problem in insufficiently and inadequate equipped gymnasiums. Teachers assume how deficient material conditions and low social status of subject represent the major problem in teaching and that well equipped gyms will contribute to successful teaching in Physical Education. The aim of the research was to determine the quality of equipment in gymnasiums for Physical Education teaching in urban and rural areas of Slavonian region and teachers’ satisfaction with the equipment available for use. Research findings have shown how material conditions are still a huge problem for Physical Education teaching. Even teachers who are highly interested in PE teaching assume how more material conditions are required

Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda ruralnih područja

TURIZAM KAO IZLOG PROIZVODA RURALNOG PODRUČJA Ovaj dokument predstavlja 6. radnu cjelinu projekta HINT LAB – poticanje turizma ruralnih područja (OP IPA SL-HR 2007-2013) koji uključuje granično područje primorskih statističkih regija u Sloveniji i Hrvatskoj, a to su: Obalnokraška, Goriška i Primorsko-notranjska (prije Notranjsko-kraška) statistička regija u Sloveniji te Istarska i Primorsko-goranska županija u Hrvatskoj. Radi se o području koje u okviru EU postaje sve više homogena destinacija, s već razvijenom i međunarodno prepoznatljivom turističkom ponudom priobalnog pojasa, ali s još nedostatno valoriziranim i promoviranim turističkim identitetom ruralnog zaleđa. Jedna od ključnih prepoznatih slabosti dosadašnjeg razvoja turizma ruralnih područja ovog prostora je “nedostatak inovativnosti i usmjerenosti ka izvozu malih i srednje velikih poduzeća (MSP)” (www.si-hr. eu). Stoga su prioritetni zadaci usmjereni u razvoj potpornih usluga MSP-ova za bolju suradnju i zajednički marketing. U okviru projekta HINT LAB u tu se svrhu predlažu aktivnosti povezivanja MSP-ova kroz turizam. Turizam je gospodarska djelatnost koja kroz pojedinačne i sastavljene (integralne) proizvode povezuje brojna mala poduzeća ruralnog područja. Naime, turizam djeluje kao izlog za njihove poljoprivredne i druge proizvode, proizvode i usluge. Kroz turizam se prezentiraju i plasiraju kvalitetni proizvodi i usluge različitih djelatnosti (npr. ugostiteljska, seoska, prehrambeno-prerađivačka, obrtnička, kulturno-umjetnička, sportsko-rekreativna ponuda). Primjeri dobrih praksi pokazuju da adekvatno povezani i promovirani turistički proizvodi ruralnih područja doprinose uspješnijem poslovanju malih ponuđača, međunarodnoj prepoznatljivosti proizvoda, usluga i mjesta, a u konačnici i poboljšanju života, demografije i kohezije ruralnog područja. Područje projekta HINT LAB ima, zbog svojih prirodnih i kulturnih resursa već razvijenih pojedinačnih turističkih grana i heterogenih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, odlične potencijale za razvoj turizma. Ključnu ulogu u razvoju tih potencijala imaju poboljšanje i promocija integralnih turističkih proizvoda koji uključuju kulturnu baštinu, prirodne vrijednosti, rekreacijsku infrastrukturu i poljoprivredne proizvode, karakteristične za ovo područje. Osim kvalitetnih proizvoda i usluga malih poduzeća, u integralne turističke proizvode može se uključiti i (a) postojeća turistička infrastruktura (npr. biciklističke staze, vinske ceste, sportsko-rekreacijski objekti), čime se osigurava njezino održavanje i održivo upravljanje, te (b) druge ponuđače (npr. društva) koja na području njeguju i nude elemente materijalne i nematerijalne kulturne baštine, čime se osigurava unikatnost i autentičnost turističkog iskustva. Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda ruralnih područja MSP-ovi koji se uključuju u turističku ponudu na ruralnom području od suradnje i povezivanja očekuju poslovni uspjeh kroz prijenos znanja i tehnologija, poticanja kvalitete i inovativnosti te, prije svega, kroz intenzivniji i bolje koordiniran marketing. Glavni motiv uključivanja malih poduzeća u turističku ponudu u ruralnim područjima upravo je viša valorizacija njihovih proizvoda i usluga koja će kroz zajedničku strategiju razvoja i marketinga postati konkurentnija. Suodgovorni i sustvaralački subjekti MSP, koji se u ruralnom području povezuju i uključuju u turističku ponudu, također nastoje postići zadovoljstvo i vraćanje turista (gostiju, kupaca). Pri tome su visoko motivirani i da svojim gostima / kupcima preporučuju, odnosno promoviraju druge ponuđače u destinaciji. Kroz ovaj simbiotski način djelovanja ponuđača kod turista se diže svijest o homogenoj i unikatnoj destinaciji, te se time dodaje vrijednost njihovom turističkom iskustvu. Od toga imaju koristi kako turisti, tako i MSP-ovi, a u konačnici i cjelokupno ruralno područje. Kroz održivo orijentiran i stručno promoviran turizam ruralno područje može održavati svoju vitalnost i svoje vrijednosti, a svoje poljoprivredne i druge proizvode izlaže i prodaje u skladu s njima. Na temelju ove vizije, u ovom su dokumentu zasnovane i razrađene strateške smjernice marketinga integralnih turističkih proizvoda ruralnog područja. Dokument se sastoji od dva sadržajna sklopa. Nakon uvoda slijedi prezentacija načina oblikovanja dokumenta i korištene metodologije. U prvom sadržajnom sklopu izvedeno je segmentiranje ponude malih poduzeća koja se u ruralnom području promatranog prostora uključuju u turističku ponudu. U drugom sadržajnom sklopu razrađene su strateške smjernice za oblikovanje i marketing integralnih turističkih proizvoda ruralnog područja. Sadržajno i metodološki sastavni je dio dokumenta i Prijedlog modela uzoraka simbiotskog marketinga i robne marke koji je, zajedno s praktičnim uputama za korištenje marke, ispisan kao oblikovno samostalni prilog tog dokumenta. Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda dokument je koji služi kao stručna vodilja za destinacijske organizacije i male poduzetnike koji razvijaju turizam u ruralnom području

Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda ruralnih područja

TURIZAM KAO IZLOG PROIZVODA RURALNOG PODRUČJA Ovaj dokument predstavlja 6. radnu cjelinu projekta HINT LAB – poticanje turizma ruralnih područja (OP IPA SL-HR 2007-2013) koji uključuje granično područje primorskih statističkih regija u Sloveniji i Hrvatskoj, a to su: Obalnokraška, Goriška i Primorsko-notranjska (prije Notranjsko-kraška) statistička regija u Sloveniji te Istarska i Primorsko-goranska županija u Hrvatskoj. Radi se o području koje u okviru EU postaje sve više homogena destinacija, s već razvijenom i međunarodno prepoznatljivom turističkom ponudom priobalnog pojasa, ali s još nedostatno valoriziranim i promoviranim turističkim identitetom ruralnog zaleđa. Jedna od ključnih prepoznatih slabosti dosadašnjeg razvoja turizma ruralnih područja ovog prostora je “nedostatak inovativnosti i usmjerenosti ka izvozu malih i srednje velikih poduzeća (MSP)” (www.si-hr. eu). Stoga su prioritetni zadaci usmjereni u razvoj potpornih usluga MSP-ova za bolju suradnju i zajednički marketing. U okviru projekta HINT LAB u tu se svrhu predlažu aktivnosti povezivanja MSP-ova kroz turizam. Turizam je gospodarska djelatnost koja kroz pojedinačne i sastavljene (integralne) proizvode povezuje brojna mala poduzeća ruralnog područja. Naime, turizam djeluje kao izlog za njihove poljoprivredne i druge proizvode, proizvode i usluge. Kroz turizam se prezentiraju i plasiraju kvalitetni proizvodi i usluge različitih djelatnosti (npr. ugostiteljska, seoska, prehrambeno-prerađivačka, obrtnička, kulturno-umjetnička, sportsko-rekreativna ponuda). Primjeri dobrih praksi pokazuju da adekvatno povezani i promovirani turistički proizvodi ruralnih područja doprinose uspješnijem poslovanju malih ponuđača, međunarodnoj prepoznatljivosti proizvoda, usluga i mjesta, a u konačnici i poboljšanju života, demografije i kohezije ruralnog područja. Područje projekta HINT LAB ima, zbog svojih prirodnih i kulturnih resursa već razvijenih pojedinačnih turističkih grana i heterogenih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, odlične potencijale za razvoj turizma. Ključnu ulogu u razvoju tih potencijala imaju poboljšanje i promocija integralnih turističkih proizvoda koji uključuju kulturnu baštinu, prirodne vrijednosti, rekreacijsku infrastrukturu i poljoprivredne proizvode, karakteristične za ovo područje. Osim kvalitetnih proizvoda i usluga malih poduzeća, u integralne turističke proizvode može se uključiti i (a) postojeća turistička infrastruktura (npr. biciklističke staze, vinske ceste, sportsko-rekreacijski objekti), čime se osigurava njezino održavanje i održivo upravljanje, te (b) druge ponuđače (npr. društva) koja na području njeguju i nude elemente materijalne i nematerijalne kulturne baštine, čime se osigurava unikatnost i autentičnost turističkog iskustva. Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda ruralnih područja MSP-ovi koji se uključuju u turističku ponudu na ruralnom području od suradnje i povezivanja očekuju poslovni uspjeh kroz prijenos znanja i tehnologija, poticanja kvalitete i inovativnosti te, prije svega, kroz intenzivniji i bolje koordiniran marketing. Glavni motiv uključivanja malih poduzeća u turističku ponudu u ruralnim područjima upravo je viša valorizacija njihovih proizvoda i usluga koja će kroz zajedničku strategiju razvoja i marketinga postati konkurentnija. Suodgovorni i sustvaralački subjekti MSP, koji se u ruralnom području povezuju i uključuju u turističku ponudu, također nastoje postići zadovoljstvo i vraćanje turista (gostiju, kupaca). Pri tome su visoko motivirani i da svojim gostima / kupcima preporučuju, odnosno promoviraju druge ponuđače u destinaciji. Kroz ovaj simbiotski način djelovanja ponuđača kod turista se diže svijest o homogenoj i unikatnoj destinaciji, te se time dodaje vrijednost njihovom turističkom iskustvu. Od toga imaju koristi kako turisti, tako i MSP-ovi, a u konačnici i cjelokupno ruralno područje. Kroz održivo orijentiran i stručno promoviran turizam ruralno područje može održavati svoju vitalnost i svoje vrijednosti, a svoje poljoprivredne i druge proizvode izlaže i prodaje u skladu s njima. Na temelju ove vizije, u ovom su dokumentu zasnovane i razrađene strateške smjernice marketinga integralnih turističkih proizvoda ruralnog područja. Dokument se sastoji od dva sadržajna sklopa. Nakon uvoda slijedi prezentacija načina oblikovanja dokumenta i korištene metodologije. U prvom sadržajnom sklopu izvedeno je segmentiranje ponude malih poduzeća koja se u ruralnom području promatranog prostora uključuju u turističku ponudu. U drugom sadržajnom sklopu razrađene su strateške smjernice za oblikovanje i marketing integralnih turističkih proizvoda ruralnog područja. Sadržajno i metodološki sastavni je dio dokumenta i Prijedlog modela uzoraka simbiotskog marketinga i robne marke koji je, zajedno s praktičnim uputama za korištenje marke, ispisan kao oblikovno samostalni prilog tog dokumenta. Smjernice za oblikovanje i marketing zajedničkih turističkih proizvoda dokument je koji služi kao stručna vodilja za destinacijske organizacije i male poduzetnike koji razvijaju turizam u ruralnom području

The incidence of caries and molar incisor hypomineralization in children in SOS Children's Villages in Croatia

Cilj istraživanja: Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati imaju li djeca SOS Dječjeg sela veći/manji DMFT indeks od djece koja žive u biološkim obiteljima te imaju li SOS majke bolju/lošiju procjenu oralnog zdravlja djece od procjene bioloških majki ruralnog i urbanog područja. Kod sve tri ispitivane skupine djece istražena je i učestalost molarnoincizivne hipomineralizacij e. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo djecu SOS Dječjeg sela u Hrvatskoj, te djecu iz bioloških obitelji ruralnog i urbanog područja. Djeca su pregledana vizualno-taktilnom metodom prema standardiziranim uvjetima Svjetske zdravstvene organizacije. DIAGNOdent pen uređajem očitane su vrijednosti demineralizacije na pretkutnjacima i kutnjacima trajnih zubi. Prije stomatološkog pregleda djeci je izmjerena tjelesna masa i visina radi izračuna indeksa tjelesne mase. Izračunati su dmft/DMFT, dmfs/DMFS i SiC indeksi. Napravljena je analiza ispunjenih upitnika. Rezultati: Djeca SOS Dječjeg sela pokazala su najniže srednje vrijednosti dft/dfs (2.42/3.31) i DMFT (1.61) indeksa u odnosu na djecu iz ruralnog i urbanog područja. Kruskal-Wallis test pokazao je značajnu razliku (p=0.02) u vrijednostima SiC indeksa između ispitivane djece. Od ukupno pregledanih zubi DIAGNOdent uređajem vrijednosti koje određuju 1 i 2 stadij demineralizacije očitane su na značajno većem broju kutnjaka. Učestalost MIH-a kod djece iz SOS Dječjeg sela je značajno viša (7.34%) u odnosu na ostalu djecu. ITM svih ispitivanih skupina ukazuje na normalnu tjelesnu težinu. U skupinama djece iz SOS Dječjeg sela i iz ruralnog područja u odnosu na djecu iz urbanog područja kao najbitniji čimbenik analizom glavnih komponenata izdvojila se oralna higijena. Kao podjednako važan čimbenik za sve ispitanike je procjena oralnog zdravlja i prehrambene navike. Za skupinu djece iz SOS Dječjeg sela najmanje značajan čimbenik je socioekonomski status koji je najznačajniji za djecu iz urbanog područja. Zaključak: Djece iz SOS Dječjeg sela imaju najniže dft/DMFT, dfs/DMFS i SiC indekse. Učestalost MIH-a kod djece iz SOS Dječjeg sela je najviša. Najbitniji čimbenik koji utječe na oralno zdravlje u skupini djece iz SOS Dječjeg sela izdvaja se oralna higijena, a kao najmanje značajan je socioekonomski status. Procjena oralnog zdravlja od strane SOS majki ne razlikuje se u odnosu na procjenu bioloških majki djece iz ruralnog i urbanog područja.Objective: The aim of this study was to examine whether the children of SOS Children's Village have a higher DMFT index than children living in biological families and whether SOS mothers have a better/poorer assessment of oral health from the assessment of biological mothers in rural and urban areas. All three investigated groups of children also studied the molar-invasive hypomineralization rate. Subjects and Methods: The research covered the children of the SOS Children's Village in Croatia and children from the biological families of the rural and urban areas. The children were examined by a visual-tactical method under standardized conditions of the World Health Organization. The DIAGNOdent pen unit reads the values of demineralization on the premolares and molars of permanent teeth. Before the dental examination, the children were measured body mass and height to calculate the body mass index. Calculated are dmft/DMFT, dmfs/DMFS and SiC indices. An analysis of completed questionnaires was made. Results: The children of the SOS Children's Village showed the lowest mean values of dft/dfs (2.42/3.31) and DMFT (1.61) of the index compared to children from rural and urban areas. The Kruskal-Wallis test showed a significant difference (p=0.02) in the SiC index values among the examined children. Of the total examined teeth, the DIAGNOdent device values that determine the 1 and 2 stages of demineralization are read on a significantly larger number of molars. The frequency of MIH in children in SOS Children's Village is significantly higher (7.34%) than in other children. The ITM of all the examined groups indicates normal body weight. In the groups of children from the SOS Children's Village and rural areas compared to the children from the urban area as the most important factor by analyzing the main components was the oral hygiene. An equally important factor for all respondents is the assessment of oral health and nutrition habits. For a group of children from the SOS Children's Village, the least important factor is the socioeconomic status that is most significant for children from the urban area. Conclusion: Children from SOS Children's Village have the lowest dft/DMFT, dfs/DMFS and SiC indices. The MIH frequency in children in SOS Children's Village is highest. The most important factor influencing oral health in the SOS Children's Village group is oral hygiene, 60 and as a least significant socioeconomic status. The assessment of oral health by SOS mothers is not different from the assessment of biological mothers of rural and urban children

The development and diversification of products and services in rural tourism

U ovom diplomskom radu definiran je pojam ruralnog turizma, njegovi problemi te mogućnost razvoja turizma. Definirana je diverzifikacija kao općeniti pojam, te proizvod i usluga kroz pojam diverzifikacije poljoprivrednih i diverzifikacije nepoljoprivrednih aktivnosti. Provedena je anketa kroz koju su se navedene hipoteze potvrdile. Ruralni turizam u Slavoniji nedovoljno je rasprostranjen i slabo oglašavan. Veća je zainteresiranost za mediteranskim turizmom. Kao glavne čimbenike za slabu posjećenost ruralnom turizmu ispitanici su pak naveli slabu ekonomsku situaciju i nedovoljnu popularnost ruralnog turizma što je i posljedica orijentiranosti države uglavnom na mediteranski turizam. Proizvodi i usluge u ruralnom turizmu nisu dovoljno razvijeni i raznolikost proizvoda i usluga je važan čimbenik kod posjete turizmu. Ruralni turizam je poveznica čovjeka i prirode, a raznolikost koja mu se nudi na tom turizmu važan je čimbenik pri posjećenosti.In this work I define the rural tourism, his problems and the possibilities of development tourism. It is defined the diversification, product and services through the term of diversification of agricultural and diversification od non-agricultural activities. Also is conducted a questionnaire where the hypothesis are confirmed. Rural tourism in Slavonija is not sufficiently widespread and it's not enought advertised. Bigger interest is for the Mediterranean tourism. The respondents said that the bad economic situation and insufficiently popularity of rural tourism is a main factor for the low visit. Orientation of country on mediterranean tourism is also a effect of low visitation. Product and services in rural tourism are not enought developed and the diversification of product and services is important factor for the visit rural tourism. Rural tourism is the link of the man and nature, and the multiformity which is offered on it is very important factor for the visit

Biochemical and physiological parameters of honey bee (Apis mellifera L.) during summer and winter in habitats with different anthropogenic influence

Medonosna pčela (Apis mellifera  Linnaeus, 1758) je široko rasprostranjena vrsta iz grupe socijalnih insekata, glavni oprašivač mnogih divljih biljaka i poljoprivrednih kultura. Pored njene primarne uloge u oprašivanju, koristi se i za dobijanje pčelinjih proizvoda, pre svega meda, voska  i propolisa,  čime se dodatno naglašava njen privredni značaj. Uzimajući u obzir značaj medonosne pčele, a sa druge strane aktuelan problem pada broja kolonija, postoji potreba za razumevanje uzroka  i  procenu  rizika koji leže u osnovi ovog kompleksnog problema. Stoga, istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji obuhvataju praćenje biohemijskih i fizioloških parametara kod medonosne pčele kao pokazatelja stanja pčelinjih zajednica tokom letnjeg i zimskog perioda  na staništima sa različitim antropogenim uticajem.  U prvoj fazi istraživanja su izvedeni akutni laboratorijski testovi izlaganja  medonosne pčele  subletalnim dozama pesticida, tiakloprida i klotianidina, a dobijeni rezultati su  ukazali  na narušenu neurotransmisiju, na izmene u aktivnosti antioksidativnih enzima i redoks statusa u ćeliji, kao i na imunosupresiju.  U drugoj fazi istraživanja su analizirane kolonije  medonosne pčele sa različitih lokaliteta  na području AP Vojvodine, sa primenom stacionarnog i migratornog tipa pčelarenja, tokom letnjeg i zimskog perioda, a dobijeni rezultati su ukazali  na značajne razlike  u biohemijskom odgovoru medonosne pčele u zavisnosti od starosti pčela, sezone godine i tipa pčelinjaka. Na osnovu rezultata prethodne dve faze istraživanja, izvršen  je  odabir uzoraka, kao i izbor parametara za  treću fazu  istraživanja,  gde  je praćeno stanje medonosne pčele  iz stacionalnih pčelinjih zajednica, tokom letnjeg  aktivnog perioda, kao i početkom  i  krajem  zimskog perioda  mirovanja pčela, sa tri lokaliteta u Republici Srbiji sa različitim stepenom urbanizacije i industrijalizacije: Beograd kao urbano, Susek kao ruralno i Zajača kao industrijsko područje. Dobijeni rezultati su ukazali na  značajne razlike u zavisnosti od sezone  godine, kao i  lokaliteta sa različitim antropogenim uticajem.  Zimske pčele, krajem perioda mirovanja  u odnosu na početak mirovanja,  karakteriše viši  nivo antioksidativne zaštite, udružen sa  visokim  stepenom  oksidativnih oštećenja, zatim  bolja imunokompetencija, kao i niske energetske rezerve u masnom telu.  Sezonskim povećanjem temperatura tokom godine povećava se sadržaj zasićenih, dok se smanjuje udeo nezasićenih masnih kiselina, gde se oleinska 18:1(9) kiselina izdvaja kao dominantna komponenta u ukupnom sadržaju masnih kiselina masnog tela  pčela  sa sve tri lokacije, tokom sva tri perioda.  Niži nivo ukupnih ugljovodonika je još jedna fiziološka karakteristika zimskih pčela. Takođe, zapažene su promene  i  u neurotransmisiji holinergičkog tipa tokom sezone, sa višim aktivnostima acetilholinesteraze kod pčela krajem zime i tokom leta.  Metabolomičkom analizom hemolimfe pčela je  identifikovano  125 metabolita, uključenih u 36 metaboličkih puteva, gde se kao biomarkeri od značaja za razlikovanje letnjih i zimskih pčela izdvajaju  metaboliti u metabolizmu glicerolipida i aminokiseline glicin, cistein, glutamin, fenilalanin, prolin i lizin.  Poređenjem dobijenih rezultata između različitih lokaliteta,  pčele iz Beograda se izdvajaju sa nižim nivoom oksidativnog stresa,  nižim aktivnostimaacetilholinesteraze, kao i fenol oksidaze i glukoza oksidaze, ključnih enzima u imunom odgovoru pčela. Pčele iz Suseka su se izdvojile sa najvećom masom masnog tela, što ukazuje na dobre nutritivne i energetske rezerve u pčelama tokom zime i leta, dok se Beograd izdvaja sa značajno višim udelom nezasićenih masnih kiselina  u masnom telu pčela.  Takođe su zabeležene razlike u relativnoj zastupljenosti  n-alkana u pčelama sa različitih lokaliteta, te je u Beogradu najzastupljeniji nonakozan  (C29), dok je heptakozan (C27) najzastupljeniji u uzorcima pčela iz Suseka i Zajače.  Analizom sadržaja metala u pčelama, pergi i medu, zapažamo da svaku sredinu karakteriše specifičan profil zagađenja,  kao i da je u medu znatno niža koncentracija svih analiziranih metala.  Dobijeni rezultati pružaju dobru osnovu za dalja ispitivanja biološkog odgovora medonosne pčele, u pogledu uticaja faktora okruženja, a time i dalje definisanje odgovarajućih mera zaštite pčelinjih zajednica.The  honey  bee  (Apis  mellifera  Linnaeus,  1758)  is  a‚widespread  social  insect  species  and  the  main pollinator of various wild plants and agricultural crops.In addition to its primary role in pollination, the honey bee  is  also  used  for  obtaining  honeybee  products, mostly honey, wax, and propolis, with a significant role in  the  economy.  Number  of  honey  bee  colonies  is declining,  thus  necessitating  the  assessment  of underlying  reasons  and  risks.  Therefore,  in  this doctoral  dissertation,  biochemical  and  physiological parameters  in  the  honey  bee  were  monitored  as indicators  of  the  colonies’  condition  during  the summer  and  winter  period  in  habitats  with  different anthropogenic  impacts.  In  the  first  phase  of  the research,  acute laboratory tests of honey bee exposure to  sublethal  doses  of  pesticides  (thiacloprid  and clothianidin)  were performed and the obtained results indicated  impaired  neurotransmission,  changes  in  the activity of antioxidant enzymes, and redox status in the cell,  as  well  as  immunosuppression.  In  the  second phase  of  the  research,  honey  bee  colonies  from different  localities  in  the  area  of  AP  Vojvodina  were analyzed,  using  the  stationary  and  migratory  types  of beekeeping, during the summer and winter period, and the obtained results indicated significant differences in the  biochemical response of the honey bee depending on the age of the bees, the season of the year, and the type of apiary. Based on the results of the previous two phases  of  the  research,  the  selection  of  samples  was performed,  as  well  as  the  selection  of  parameters  for analysis within the third phase of the research, where the  condition  of  honey  bees  from  stationary  bee communities was monitored during the summer active period,  as  well  as  the  beginning  and  end  of  winter dormancy of bees, from three localities in the Republic of  Serbia  with  different  degrees  of  urbanization  and industrialization: Belgrade as urban, Susek as rural and Zajaca  as  industrial  area.  The  obtained  results indicated  significant  differences  depending  on  the season  of  the  year,  as  well  as  the  location  with different  anthropogenic  influence.  Older  winter  bees are  characterized  by  a  higher  level  of  antioxidant protection,  associated  with  a  high  degree  of  oxidative damage,  better  immunocompetence,  as  well  as  lowenergy reserves in the fat body. The seasonal increase in  the  temperature  during  the  year  increases  the content  of  saturated  while  decreasing  the  ratio  of unsaturated  fatty  acids,  where  oleic  18:1(9)  acid stands  out  as  the  dominant  component  in  the  total fatty  acid  content  of  bee  body  fat  from  all  three locations,  during  all  three  periods.  The  lower  level  of total  hydrocarbons  is  another  physiological characteristic  of  winter  bees.  Also,  changes  in cholinergic  neurotransmission  were  observed  during the  season,  with  higher  acetylcholinesterase  activities in  bees  in  late  winter  and  summer.  Metabolomic analysis of bee hemolymph identified 125 metabolites,included in 36 metabolic pathways, where metabolites in  the  metabolism  of  glycerolipids  and  amino  acids glycine,  cysteine,  glutamine,  phenylalanine,  proline, and  lysine  stand  out  as  biomarkers  of  importance  for distinguishing summer and winter bees. By  comparing the obtained results between different localities, honey bees  from  Belgrade  stand  out  with  lower  levels  of oxidative  stress,  lower  activities  of acetylcholinesterase  as  well  as  phenoloxidase  and glucose oxidase, key enzymes in the immune response of  bees.  The  honey  bees  from  Susek  had  the  largest mass of the fat body, which indicates good nutritional and  energy  reserves  in  bees   during  winter  and summer,  while  the  honey  bees  from  Belgrade  were shown  to  have  a  significantly  higher  ratio  of unsaturated  fatty  acids  in  the  fat  body  of  bees  during the  year.  There  were  also  differences  in  the  relative prevalence  of  n-alkanes  in  honey  bees  from  different localities, nonacosane (C29) being the most common in Belgrade, while heptacosane (C27) is most prevalent in honey  bee  samples  from  Susek  and  Zajaca.  By analyzing the metal content in honey bees, perga, and honey,  it  was  noted  that  each  environment  is characterized by a specific pollution profile, as well as that the concentration of all analyzed metals in honey is significantly lower compared to samples of bees and perga.  The  obtained  results  provide  a  good  basis  for further studies of the biological response of  the honey bee,  in  terms  of  the  influence  of  the  environmental factors,  enabling  further  defining  of  appropriate measures for the protection of honey bee colonies

The Quality of the Rural Area

U završnom radu Kvaliteta ruralnog područja, pobliže se obrađuje ruralni prostor u Republici Hrvatskoj. Prema tradicionalnoj definiciji, selo je naselje čije se stanovništvo pretežito bavi poljodjelstvom, stočarstvom ili ribarstvom., dakle tzv.primarnim djelatnostima. Dakako, u ruralnom prostoru živi i nepoljoprivredno stanovništvo. U suvremenom selu pogotovo, i to toliko da takva stanovništva može biti i više nego poljodjelskog. U Europi a tako i u Hrvatskoj, poljoprivreda je još češća kao način života nego kao način proizvodnje pa se i ruralna naselja mora promatrati više kao antropogegrafski fenomene nego kao oblik agrikolne naseljenosti. Ruralna naselja postaju, postepenim gubitkom poljodjelskog stanovništva, rezidencijalnim naseljima drugačije svrhe, kao što je turizam, i uopće sekundarnim rezidencijama gradskog stanovništva ili stanovništva koje se povuklo iz gradskih uvjeta, kad je to moglo i ako je moglo. Određivanje ruralnog područja ili ruralne sredine, danas je otežano zbog toga što se u različitim zemljama različito definira. Ruralno područje već dugi niz godina nastoje definirati sociolozi, geografi i ekonomisti. Prema dosadašnjim iskustvima za definiranje ruralnog područja koriste se obilježja kao što su: mali broj stanovnika, dominantno korištenje zemlje i šuma za opstanak ljudi, društvena struktura, običaji i seoski identitet. Za ruralna područja je karakteristično da se u njima izmjenjuju brojne različitosti krajolika: planina, kanala, rezervata, obala, poljoprivrednih zemljišta, rijeka, jezera, itd. Područja s navedenim različitostima su pogodna za razvoj turizma, odnosno može pružiti tursitima vrlo privlačna odredišta. Danas se odnos prema ruralnoj sredini potpuno promjenio. Ponovno se javlja težnja, koja se potvrđuje željama za susretom sa selom, ali i više sa širokim ruralnim prostrom i divljom prirodom. Strah od prirode, koja se smatrala opasnom je nestao, a izoliranost, opasnost i rizik sve više privlači današnjeg čovjeka koji lako svladava surovost prirodnog krajolika. Jednom riječi, tradicionalna su ruralna naselja ne samo pojedinačno, nego sva zajedno, spomenik kulture jer su bitnim i sastavnim dijelom krajolika.In final work Quality of rural area, i'm discribeing rural area of the Republic of Croatia. To tradicional definition vilage is a place, whose population is generaly working with agriculture, cattle farming and fishing-primary activitis. There is also non agricultural population. In modern vilages today is more non agricultural population. In Europe, as in Croatia, agriculture is a way of life, it's not all about production so we must watch rural places more like antropogeographicaly fenomen. Rural places become gradually degregaded by the farming population to rezidential places for a different purpose, such as tourism and secundary rezidences of the city population or the population who retreated from urban conditions when it could and if it could. Determing rural area or a rural envireonment today is difficult, because different countries define in different way. For a long time sociologists, geographers and economist are trying to define rural area. Today experiences of defining rural areas are characteristics for small population, dominate use of forest and land for survival of people, the social structure, customs and rural identity. For rural areas it is characterised by the diversity of landscapes, mountains and agricultural land, rivers, lakes exc. Areas with named differences are suitable for tourism development. It can provide tourists lot of beautiful destinations. Today people wait to go back to the villlages, but with more wider rural area and wild nature. Izolation, danger and risk is more attractive to today people who easily overcomes todays cruelty of a nature. In short-traditional rural places ar monument for culture because they ar considered importanat for landscape

The attitudes of the private sector towards the CRO card model in Koprivnica-Križevci county

turizma. Zato je ruralni turizam tako složena pojava glede akademskog pristupa. Projekt CRO kartica je mnogostruk i složen iz razloga što involvira mnoštvo dionika počevši od nositelja- Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, preko poslovnih banaka i poslodavaca, a posredno zaposlenika, do izravnih nositelja ugostiteljsko-turističke ponude. Fundamentalna svrha i cilj rada jesu tumačenje osnovnih elementa novog, specifičnog i ruralnog turizma današnjice, razumijevanje koncepta novog projekata (CRO kartice) koja nadležna tijela (MINTS) donose i kreiraju te provođenje istraživanja putem kojeg se utvrđuje prate li empirijske postavke rada one teorijske. Manjinski udio domaćih turističkih kretanja u ukupnom turističkom kretanju na području Hrvatske, uz oskudan interes domicilnog stanovništva prema proizvodima i prostoru ruralnog turizma, direktan je uzrok kreiranja i uspostave ovog istraživanja. Ciljnu skupinu na kojoj je istraživanje provedeno čine poslodavci i zaposlenici u privatnom sektoru na geografskom području Koprivničko-križevačke županije, a istraživačke metode obuhvaćaju intervju i anketni upitnik. Kada je riječ o poslodavcima uzorak istraživanja čini 5 ispitanika, dok pri zaposlenicima uzorak istraživanja čini 60 ispitanika. Provedeno dvojako istraživanje između poslodavaca i zaposlenika daje jedinstvenu sliku o reakciji prema CRO karticama u kontekstu ruralnog turizma. Zato empirija rada polazi od uporišne postavke o privatnom sektoru kao „odlučitelju“ prema tezi „hoće li CRO kartice zaživjeti?!“ kao alat za poticanje i povećanje potražnje za proizvodima ruralnog turizma. Na temelju istraživanja utvrđuje se kako poslodavci predstavljaju jednu krajnost koja negira i odbija model CRO kartica, dok zaposlenici čine drugu krajnost, krajnost afirmacije.Any form of tourism which is realized in a rural area is considered a rural form of tourism, which is why rural tourism is such a complex phenomenon when observed from an academic approach. The CRO card project is multifold and complex because it involves many stakeholders, starting with the project holder - the Ministry of Tourism and Sports of the Republic of Croatia, then business banks and employers, and by extension their employees, and ending with the direct holders of the catering and tourist offer. The fundamental purpose and goal of this paper is to interpret the basic elements of the new, special, rural tourism of today, to understand the concept of the new project (CRO cards), presented and created by the responsible authorities (MINTS), and to conduct research to determine whether the empirical tenets of the paper are in accordance with its theoretical ones. The direct causes of the formation and creation of this research were the minority proportion of domestic tourist movements in total tourist movements, followed by the sparse interest of the local population in products and areas of rural tourism. The research was carried out on a target demographic group of employers and employees in the private sector of Koprivnica-Križevci County, and the research methods used were interviews and a questionnaire. When it comes to the employers, the research sample had 5 subjects, while the research sample of employees included 60 subjects. Bilateral research between employers and employees gives a unique picture of how they reacted to CRO cards in the context of rural tourism. This is why the empirical tenets of the paper are based on the hypothesis that the private sector is the ‘’decision-maker’’ when it comes to answering the question ‘’Are CRO cards here to stay?!’’, as a tool that will encourage and increase the demand for rural tourism products. In the end, the researchers concluded that there are two extremes for the same thesis: on the one hand, we have employers who deny the CRO card model, while on the other, we have employees who are extremely positive about it

MOGUĆNOSTI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U DOLINI NERETVE : Završni rad

Rad ne sadrži sažetak

TURISTIČKE ATRAKCIJE OPĆINE VINICA U FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA

Bilo koji oblik turizma na nekom području gotovo je nemoguće razvijati, ako na tom području ne postoje turističke atrakcije koje predstavljaju temelj turističke potraţnje. U radu se na području općine Vinica identificiraju postojeće i potencijalne turističke atrakcije za razvoj ruralnog turizma, a zatim se pomoću metodologije „Turistička atrakcijska osnova“ svrstavaju kategorije. Rezultati istraţivanja pokazuju da općina Vinica ima mnoštvo atrakcija na kojima moţe temeljiti razvoj različitih oblika ruralnog turizma. S obzirom da većina atrakcija pripada kategoriji geološke značajke prostora, zaštićena prirodna baština, kultura ţivota i rada, manifestacije te tradicijsko graditeljstvo moguće je razvijati agroturizam. S druge strane, postoje i atrakcije koje pripadaju u zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu, znamenite osobe i povijesni dogaĎaji, kulturne i vjerske ustanove, koje predstavljaju osnovu za razvoj kulturnog turizma