The significance of business angels in Europe-analysis from 2018 to 2022

Ovaj završni rad bavi se ulogom poslovnih anđela kao ključnih aktera u financiranju start upova i poduzeća u ranim fazama razvoja u Europi, s fokusom na razdoblje od 2018. do 2022. godine. Poslovni anđeli su pojedinci koji ulažu vlastita sredstva u zamjenu za vlasnički udio te pritom nude savjetodavnu i mentorsku podršku, što ih čini izuzetno vrijednima za mlade poduzetnike. Rad analizira mreže poslovnih anđela u različitim europskim zemljama, uključujući EBAN, CRANE, UKBAA i druge, naglašavajući važnost njihove organizacije i povezivanja. Posebna pažnja posvećena je investicijskim trendovima, gdje je 2021. godina zabilježila vrhunac ulaganja, dok 2022. bilježi rekordan broj investitora i investicija. Uspoređeni su i rezultati ulaganja u razvijenim, srednje razvijenim i manje razvijenim tržištima. Rad također razmatra prednosti i izazove poslovnih anđela te njihovu ulogu tijekom pandemije COVID-19. Zaključuje se kako poslovni anđeli nisu samo financijeri, već i pokretači inovacija i rasta poduzetničkog ekosustava, osobito u zemljama u razvoju. Njihova daljnja integracija i poticanje kroz politike i inicijative na europskoj razini može osnažiti konkurentnost i gospodarski napredak.This thesis examines the role of business angels as key players in financing start-ups and early stage companies in Europe, focusing on the period 2018-2022. Business angels are individuals who invest their own funds in exchange for an equity stake and offer advisory and mentoring support, making them extremely valuable to young entrepreneurs. The paper analyses business angel networks in different European countries, including EBAN, CRANE, UKBAA and others, highlighting the importance of their organisation and networking. Particular attention is paid to investment trends, with 2021 recording a peak in investment, while 2022 recorded a record number of investors and investments. Investment results in developed, middle-developed and less developed markets are also compared. The paper also considers the advantages and challenges of business angels and their role during the COVID-19 pandemic. It concludes that business angels are not only financiers, but also drivers of innovation and growth in the entrepreneurial ecosystem, especially in developing countries. Their further integration and encouragement through policies and initiatives at the European level can strengthen competitiveness and economic progress

MOTIVACIJA I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIKA U CEMEX HRVATSKA D.D

Upravljanje ljudskim potencijalima ima ključnu ulogu u stvaranju motiviranog i zadovoljnog radnog okruženja, što u konačnici doprinosi uspješnosti organizacije. Ovaj diplomski rad analizira međusobni odnos motivacije i zadovoljstva zaposlenika kroz teorijski pregled temeljnih koncepata i provođenje empirijskog istraživanja u poduzeću Cemex Hrvatska d.d. Teorijski dio rada obuhvaća glavne teorije motivacije i zadovoljstva na radu, dok se u empirijskom dijelu istražuje percepcija zaposlenika o motivacijskim čimbenicima i razini zadovoljstva, kao i utjecaj različitih demografskih i organizacijskih varijabli. Rezultati istraživanja pokazali su kako zaposlenici percipiraju i intrinzične i ekstrinzične faktore motivacije kao važne, ali da motivacija u prosjeku premašuje razinu zadovoljstva poslom. Posebno su značajni rezultati koji pokazuju da zaposlenici s duljim radnim stažem pokazuju veću razinu zadovoljstva, dok visokoobrazovani zaposlenici iskazuju niže zadovoljstvo u usporedbi s onima s nižim stupnjem obrazovanja. Također, potvrđeno je da organizacijska politika i sigurnost posla imaju značajan utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika. Dobiveni nalazi ukazuju na potrebu za uravnoteženim pristupom u motivacijskim praksama, kao i na važnost razvoja strategija koje će odgovoriti na različita očekivanja zaposlenika, osobito kada je riječ o profesionalnom razvoju i stabilnosti zaposlenja.Human resource management plays a vital role in fostering a motivated and satisfied work environment, which ultimately contributes to organizational success. This thesis explores the relationship between employee motivation and job satisfaction through a theoretical overview of core concepts and an empirical study conducted within the company Cemex Hrvatska d.d. The theoretical section covers the main motivation and job satisfaction theories, while the empirical part investigates employee perceptions of motivational factors and satisfaction levels, as well as the influence of various demographic and organizational variables. The findings indicate that employees value both intrinsic and extrinsic motivators, yet overall motivation tends to exceed the level of job satisfaction. Notably, employees with longer tenure express higher satisfaction, while those with higher educational qualifications report lower levels of satisfaction compared to less educated colleagues. Furthermore, company policy and job security were identified as significant contributors to employee satisfaction. These results highlight the importance of a balanced motivational approach and the development of targeted strategies that address diverse employee expectations, particularly regarding career advancement and job stability

IZAZOVI I MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURIZMA DOGAĐANJA U SLAVONIJI I BARANJI

Rad "Izazovi i mogućnosti razvoja turizma događanja u Slavoniji i Baranji“ istražuje ključne aspekte turizma događanja u regiji Slavoniji i Baranji te primjenu iskustava drugih uspješnih regija u rješavanju izazova i iskorištavanju turističkog potencijala. U uvodu se naglašava važnost identifikacije problema vezanih uz turizam događanja, postavljanje ciljeva istraživanja te definiranje istraživačkih pitanja. Metodologija istraživanja uključuje analizu literature, intervjuiranje relevantnih dionika te komparativnu analizu iskustava drugih regija i potencijala Slavonije i Baranje. U radu se detaljno razmatra razvoj turizma događanja kao ključnog segmenta turizma, što uključuje definicije i klasifikaciju događanja, održivost i izazove s kojima se susreću. Posebna pažnja posvećena je iskustvima uspješnih regija u razvoju turizma događanja, obuhvaćajući opće informacije o regiji, njihov turizam i specifičnosti turizma događanja. Analiziraju se pozitivna i negativna iskustva kako bi se identificirali ključni faktori uspjeha i prepreke koje bi mogle biti relevantne za Slavoniju i Baranju. Dalje istraživanje se fokusira na potencijale razvoja turizma događanja u istočnoj Hrvatskoj, s naglaskom na Slavoniju i Baranju kao turističke destinacije. Posebno se analiziraju kulturna događanja i manifestacije u regiji te se provodi istraživanje među dionicima destinacije kako bi se sagledali potencijali i prepreke u razvoju turizma događanja. Na temelju dobivenih rezultata, u posljednjem poglavlju istražuju se mogućnosti unapređenja turizma događanja u istočnoj Slavoniji primjenom strategija i praksi koje su se pokazale uspješnima u drugim regijama. Ovdje se predlažu konkretne strategije za implementaciju, uz naglasak na integraciju kulturne baštine, gastronomije te digitalne promocije kako bi se stvorila privlačnija i konkurentnija turistička destinacija

POVEZANOST IZMEĐU FINANCIJSKE PISMENOSTI I IZBORA I PRINOSA NA ULAGANJA

Cilj ovoga rada bio je utvrditi koliko financijska pismenost utječe na izbor i prinose na ulaganja investitora u Republici Hrvatskoj, odnosno razumjeti načine na koje financijska pismenost utječe na izbore o ulaganju s ciljem identificiranja mogućih strategija za poboljšanje financijske pismenosti kako bi se donosile bolje investicijske odluke u budućnosti. Istraživanje je bilo bazirano na podacima ostvarenim anketom u kojoj su sudjelovalo 383 ispitanika, od kojih je do sada iskustva s ulaganjem imalo njih 103. Rezultati istraživanja su pokazali da viša razina financijske pismenosti ne dovodi nužno do veće sklonosti izravnim ulaganjima u investicijske instrumente u odnosu na posredna ulaganja putem financijskih institucija. Također rezultati istraživanja nisu potvrdili povezanost između više razine financijske pismenosti i složenijih vrsta ulaganja. Nadalje, osobe s višom razinom financijske pismenosti ne pokazuju veću sklonost diverzifikaciji ulaganja, što sugerira da financijska znanja nisu uvijek praćena primjenom u praksi. Istraživanjem nije potvrđena statistički značajna povezanost između razine financijske pismenosti i ostvarenih prinosa na ulaganja, što sugerira da na ostvarene prinose utječu i drugi čimbenici izvan razine financijskog znanja

Application of blockchain technology in banking transactions: Benefits and challenges for users bank

Bankarski sektor u svom svakodnevnom poslovanju obavlja niz transakcijskih i administrativnih procesa, uključujući plaćanja, upravljanje identitetima, verifikaciju korisnika, sklapanje i praćenje ugovornih odnosa te razmjenu financijskih podataka. Razvoj novih tehnologija, osobito blockchaina, otvara prostor za digitalnu transformaciju navedenih procesa kroz veću automatizaciju, transparentnost i sigurnost. Blockchain se promatra kao distribuirana digitalna tehnologija koja omogućuje nepromjenjivo bilježenje transakcija bez potrebe za centralnim posrednikom, što ga čini posebno zanimljivim u kontekstu financijskih institucija. Rad prikazuje temeljna teorijska polazišta blockchain tehnologije, njezine karakteristike i dosadašnje primjene u financijskoj industriji. Poseban naglasak stavljen je na analizu izazova i ograničenja vezanih uz regulatorni okvir, tehničke zahtjeve, operativnu primjenu te percepciju korisnika i zaposlenika u bankarskom sektoru. U empirijskom dijelu rada provedeno je anketno istraživanje koje uključuje dvije skupine ispitanika, odnosno korisnike bankarskih usluga i zaposlenike banaka kao i intervju sa stručnjakom iz IT sektora jedne financijske institucije. Dobiveni podaci omogućuju uvid u razinu informiranosti, stavove i opće spremnosti tržišta za prihvaćanje blockchain tehnologije u bankarskom kontekstu. Rad također daje pregled sličnosti i razlika između tradicionalnih bankarskih sustava i potencijalnog modela temeljenog na distribuiranim mrežama.The banking sector performs a number of transactional and administrative processes in its daily operations, including payments, identity management, user verification, conclusion and monitoring of contractual relationships, and exchange of financial data. The development of new technologies, especially blockchain, opens up space for the digital transformation of the aforementioned processes through greater automation, transparency, and security. Blockchain is viewed as a distributed digital technology that enables the immutable recording of transactions without the need for a central intermediary, which makes it particularly interesting in the context of financial institutions. The paper presents the basic theoretical starting points of blockchain technology, its characteristics, and previous applications in the financial industry. Special emphasis is placed on the analysis of challenges and limitations related to the regulatory framework, technical requirements, operational implementation, and the perception of users and employees in the banking sector. In the empirical part of the paper, a survey was conducted that included two groups of respondents, namely users of banking services and bank employees, as well as an interview with an expert from the IT sector of a financial institution. The data obtained provide insight into the level of information, attitudes, and general readiness of the market to accept blockchain technology in the banking context. The paper also provides an overview of the similarities and differences between traditional banking systems and a potential model based on distributed networks

Osjetljivost potrošača na zloupotrebu kreditnih kartica i zaduživanje na primjeru Hrvatske

Kreditne kartice su financijski alati koji korisnicima omogućuju obavljanje kupnji koristeći kreditni limit koji im odobrava banka. Ovaj način plaćanja omogućuje potrošnju sredstava koja korisnici trenutačno nemaju, uz obvezu vraćanja duga u dogovorenom vremenskom razdoblju. Iako kreditne kartice nude praktičnost i fleksibilnost, mogu imati psihološke učinke na ponašanje potrošača, uključujući veću potrošnju i smanjenje percepcije stvarnih troškova. Ovi efekti često dovode do neodgovornog trošenja, osobito među mladima i studentima koji nemaju dovoljno iskustva u upravljanju dugom

Taxation of cryptocurrencies in the Republic of Croatia

U ovome radu analiziraju se modeli oporezivanja kriptovaluta u Republici Hrvatskoj te se uspoređuju s praksom u odabranim zemljama, a to su: Australija, Slovenija, Sjedinjene Američke Državei Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska još uvijek nema poseban zakon o kriptovalutama, već se oporezivanje provodi prema postojećim poreznim propisima, pri čemu se kriptovalute tretiraju kao financijska imovina. Kroz komparativnu analizu u radu se identificiraju prednosti i nedostaci hrvatskog modela s posebnim naglaskom na porezno izuzeće za dugoročne investicije i izuzeće za zamjenu kriptovaluta, ali i na pravnu nesigurnost zbog nedostatka jasnih smjernica. Radom se zaključuje donošenje posebnog zakonodavstva i usklađivanje s europskim regulatornim standardima ključno za osiguranje pravne sigurnosti, učinkovitosti i konkurentnosti hrvatskog poreznog sustava za kriptovalute.This paper analyses the models of cryptocurrency taxation in the Republic of Croatia and compares them with practices in selected countries, namely: Australia, Slovenia, the United States, and the United Kingdom. Croatia still does not have specific legislation on cryptocurrencies; instead, taxation is carried out according to existing tax regulations, under which cryptocurrencies are treated as financial assets. Through a comparative analysis, the paper identifies the advantages and disadvantages of the Croatian model, with particular emphasis on tax exemptions for long-term investments and crypto-to-crypto exchanges, as well as on legal uncertainty due to the lack of clear guidelines. The paper concludes that the adoption of specific legislation and alignment with European regulatory standards are essential to ensure legal certainty, efficiency, and competitiveness of Croatia’s cryptocurrency taxation system

Sustainability reporting in Atlantic Group according to ESRS standards

Održivo poslovanje i izvještavanje o održivosti sve važnije su prakse u velikim poduzećima, a posebno u onima koja se nalaze na burzi. Informacije o primjeni ESG čimbenika značajno utječu na odluke o investiranju, kako iz etičkih načela, tako i zbog izbjegavanja potencijalnih rizika. Nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti stupila je na snagu i propisuje nove Europske standarde za izvještavanje o održivosti (ESRS). Deset je ESRS standarda, a dijele se po temama ESG-a na okolišne, društvene i upravljačke standarde. Standardi su obvezni okvir za izvještavanje za sva velika poduzeća, a novost koju uvode u odnosu na prijašnje načine izvještavanja je dvostruka materijalnost. To znači da će poduzeća izvještavati o procjeni utjecaja njihovog poslovanja na okoliš i društvo, kao i o utjecaju okolišnih i društvenih pitanja na poslovanje poduzeća. Atlantic Grupa jedno je od najvećih dioničkih društava u Republici Hrvatskoj te je kao takva obvezna izvještavati o održivosti u skladu s novim ESRS standardima. Cilj rada analizirati je Godišnje izvješće za 2023. godinu i zaključiti provodi li Atlantic Grupa, i u kojoj mjeri, ciljeve održivosti.The importance of sustainability in business and sustainability reporting in big corporations is increasing, especially in the listed companies. Information about incorporating ESG factors in business operations significantly influences decisions about investing, both from ethical perspective and to avoid potential risks. New Corporate Sustainability Reporting Directive was put into effect and it brought new issued European Sustainability Reporting Standards (ESRS). There are ten ESRS standards which are divided by ESG topics into enviromental, social and governance standards. ESRS standards are a mandatory reporting framework for all large companies, and the novelty they introduce compared to previous reporting methods is double materiality. This means that companies will report on the assessment of the impact of their operations on the environment and society, as well as on the impact of environmental and social issues on the company's operations. Atlantic Group is one of the largest joint-stock companies in the Republic of Croatia and as such is obliged to report on sustainability in accordance with the new ESRS standards. The aim of this thesis is to analyze the Annual Report for 2023 and conclude whether Atlantic Group implements sustainability goals, and to what extent

THE ROLE OF CULTURAL, SOCIOECONOMIC, AGE, AND EMOTIONAL FACTORS IN THE ACCEPTANCE OF ARTIFICIAL INTELLIGENCE BASED VOICE ASSISTANTS

Glavni cilj ovog istraživanja bio je razumjeti kako socioekonomski status, dob i emocionalne reakcije korisnika utječu na prihvaćanje glasovnih asistenata temeljenih na tehnologiji umjetne inteligencije (UI). U kontekstu sve većeg razvoja tehnologija UI, posebno glasovnih asistenata poput Alexe, Google Assistanta i SIRI, važno je istražiti čimbenike koji oblikuju stavove i ponašanja korisnika prema ovim inovacijama. Ovo istraživanje koristi prošireni model prihvaćanja tehnologije (TAM) kako bi pružilo sveobuhvatan uvid u ulogu koju različiti čimbenici, uključujući demografske karakteristike, emocionalne reakcije i percepciju sigurnosti podataka, imaju u prihvaćanju novih tehnologija. Podaci su prikupljeni putem online ankete, distribuirane u području Splita, koja je obuhvatila ukupno 39 pitanja podijeljenih u nekoliko tematskih skupina: demografski podaci, socioekonomski čimbenici, stavovi prema UI i glasovnim asistentima, kulturne vrijednosti, emocionalne reakcije, specifični izazovi i mogućnosti, percepcija privatnosti i sigurnosti te upotreba i korisničko iskustvo. Anketa je privukla 103 ispitanika iz različitih demografskih skupina, čime je omogućena reprezentativna analiza stavova prema glasovnim asistentima. Za analizu prikupljenih podataka korištene su različite statističke metode, uključujući deskriptivnu statistiku, analizu varijance (ANOVA) i višestruku linearnu regresiju. Rezultati istraživanja pokazali su da socioekonomski status i dob značajno utječu na učestalost korištenja glasovnih asistenata. Mlađi korisnici, kao i oni s višim socioekonomskim statusom, pokazali su veću spremnost za korištenje ovih tehnologija. Osim toga, emocionalne reakcije korisnika, poput osjećaja sigurnosti prilikom korištenja glasovnih asistenata, entuzijazma prema tehnologiji te povjerenja u sigurnosne aspekte, identificirane su kao ključni prediktori spremnosti za prihvaćanje glasovnih asistenata. Negativni stavovi, poput zabrinutosti zbog narušavanja privatnosti i straha od mogućnosti da glasovni asistent "sluša" cijelo vrijeme, smanjili su spremnost korisnika za korištenje ove tehnologije. Analiza rezultata također je ukazala na važnost unapređenja sigurnosnih aspekata i zaštite privatnosti kako bi se povećalo povjerenje korisnika u ove tehnologije. Istraživanje je pokazalo da su korisnici osjetljivi na pitanja privatnosti i sigurnosti te da ti čimbenici igraju ključnu ulogu u njihovoj spremnosti za prihvaćanje glasovnih asistenata. Osim toga, utvrđeno je da kulturne vrijednosti i društvene norme također imaju utjecaj na stavove prema korištenju ovih tehnologija. Ovo istraživanje značajno doprinosi razumijevanju čimbenika koji utječu na prihvaćanje glasovnih asistenata i tehnologija umjetne inteligencije, naglašavajući važnost socioekonomskih čimbenika, emocionalnih reakcija i percepcije sigurnosti podataka. Preporuke za buduća istraživanja uključuju daljnje istraživanje utjecaja kulturnih razlika na prihvaćanje glasovnih asistenata, kao i ispitivanje dugoročnih učinaka ovih tehnologija na ponašanje i stavove korisnika. Razvoj personaliziranijih i sigurnijih tehnologija mogao bi dodatno potaknuti prihvaćanje glasovnih asistenata među različitim demografskim skupinama.The primary goal of this research was to understand how socioeconomic status, age, and users' emotional reactions influence the acceptance of voice assistants based on artificial intelligence (AI) technology. In the context of the increasing development of AI technologies, particularly voice assistants such as Alexa, Google Assistant, and Siri, it is important to explore the factors that shape users' attitudes and behaviors towards these innovations. This study employs the extended Technology Acceptance Model (TAM) to provide a comprehensive insight into the role that various factors, including demographic characteristics, emotional reactions, and perceptions of data security, play in the acceptance of new technologies. Data was collected through an online survey distributed in the Split area, covering a total of 40 questions divided into several thematic groups: demographic data, socioeconomic factors, attitudes towards AI and voice assistants, cultural values, emotional reactions, specific challenges and opportunities, perception of privacy and security, and usage and user experience. The survey attracted 103 respondents from various demographic groups, enabling a representative analysis of attitudes towards voice assistants. Various statistical methods were used to analyze the collected data, including descriptive statistics, analysis of variance (ANOVA), and multiple linear regression. The research results indicated that socioeconomic status and age significantly influence the frequency of using voice assistants. Younger users, as well as those with higher socioeconomic status, showed a greater willingness to use these technologies. Additionally, users' emotional reactions, such as feelings of security when using voice assistants, enthusiasm for technology, and trust in security aspects, were identified as key predictors of willingness to accept voice assistants. Negative attitudes, such as concerns about privacy violations and fears of the voice assistant "listening" all the time, reduced users' willingness to use this technology. The analysis also highlighted the importance of improving security aspects and privacy protection to increase users' trust in these technologies. The research showed that users are sensitive to privacy and security issues, and these factors play a crucial role in their willingness to accept voice assistants. Moreover, it was found that cultural values and social norms also influence attitudes towards using these technologies. This study significantly contributes to understanding the factors that influence the acceptance of voice assistants and AI technologies, emphasizing the importance of socioeconomic factors, emotional reactions, and perceptions of data security. Recommendations for future research include further exploration of the impact of cultural differences on the acceptance of voice assistants and examining the long-term effects of these technologies on user behavior and attitudes. The development of more personalized and secure technologies could further encourage the acceptance of voice assistants among various demographic groups

Vulnerability and resilience of Croatian tourism to climate change

Turizam u Hrvatskoj predstavlja jedan od glavnih pokretača nacionalnog gospodarstva, s posebnim naglaskom na ljetni, obalni turizam koji je izrazito sezonski orijentiran. No, upravo ta koncentracija na obalna područja čini hrvatski turizam posebno osjetljivim na učinke klimatskih promjena. Porast prosječnih temperatura, sve izraženiji toplinski valovi, manjak oborina i porast razine mora mogu utjecati na kvalitetu prirodnih resursa poput mora, plaža i vegetacije, ali i na infrastrukturu, zdravlje turista te općenitu atraktivnost destinacija. Klimatske promjene također mogu dovesti do promjena u obrascima potražnje – turisti sve češće biraju alternativne destinacije s blažim klimatskim uvjetima, čime se mijenja dinamika dolazaka i duljina boravka. Otpornost hrvatskog turizma na klimatske promjene trenutačno je ograničena, ali se razvija kroz sve više inicijativa koje uključuju održivi razvoj, korištenje obnovljivih izvora energije, digitalizaciju usluga te razvoj selektivnih oblika turizma koji smanjuju pritisak na prirodne resurse. Ključan je i angažman lokalnih zajednica te uspostava dugoročnih javnih politika koje potiču prilagodbu i ublažavanje klimatskih rizika. Ulaganje u edukaciju turističkih djelatnika, razvoj "zelenih" standarda i integracija klimatskih kriterija u prostorno planiranje predstavljaju važne korake prema jačanju otpornosti sektoraTourism is one of the pillars of Croatia’s national economy, with a strong emphasis on coastal, summer tourism that is highly seasonal. However, this concentration along the Adriatic coast makes Croatian tourism particularly vulnerable to the consequences of climate change. Rising average temperatures, more frequent heatwaves, water scarcity, and rising sea levels can significantly affect natural attractions such as beaches, marine ecosystems, and vegetation, as well as threaten infrastructure, tourist health, and the overall appeal of destinations. Moreover, climate change may shift global tourist preferences, with travelers increasingly seeking cooler, more stable climates, thereby altering demand patterns and shortening the peak travel season. Currently, the resilience of Croatian tourism to climate change remains limited, although steps are being taken to improve adaptive capacity. These include promoting sustainable development, integrating renewable energy sources, enhancing digital services, and expanding selective tourism types that reduce pressure on ecosystems. Engagement of local communities, the implementation of climate-aware public policies, and strategic investment in climate adaptation are all essential. Further progress depends on stakeholder education, the development of green standards, and incorporating climate considerations into spatial planning to ensure the long-term viability of the tourism sector