Utjecaj glazbe na razvoj govora

U radu se s različitih motrišta razmatra pozitivan utjecaj glazbe na razvoj govora, pri čemu se uzima u obzir porast broja govorno-jezičnih teškoća. U svrhu razumijevanja obrazlaže se razvoj govora od samog rođenja. Ističu se pozitivni učinci glazbe kako na govor, tako i na cijelo tijelo. Cilj je istaknuti potrebu za odgovarajućim poticajima i razvojem poticajne okoline. Sukladno tome ukazuje se na važnost brojalica kao jednog od najboljih sredstava kojima se potiče govor, ali i ispravljaju se jezično-govorne teškoće u sklopu verbotonalnog sistema. U sklopu toga razmatraju se vrednote govornog jezika u kojima osjećamo nedjeljivu povezanost između glazbenih i jezičnih elemenata U radu se nalaze i razni primjeri brojalica koje možemo koristiti u radu s djecom, ali i primjeri glazbenih igara koje su uz brojalice snažno sredstvo za poticanje razvoja govora.This paper is considering the positive impact of music on the development of speech, from different points of view, which take into account the increase in the number of speech and language difficulties. The development of speech is explained from early age, for the purpose of understanding. It emphasizes the positive effects of music on speech, and on the whole body. The purpose is to highlight the need for appropriate incentives and the development of a stimulating environment. In accordance with that, the importance of nursery rhymes is pointed as one of the best resources that encourage speech, but also language - speaking difficulties are being corrected within Verbotonal System. As a part of that, the spoken language values are being considered, from which we feel an inseparable connection between music and language elements. In this paper, there are various examples of nuresery rhymes that we can use to work with children, but also examples of musical games, which combined with nursery rhymes give a powerful tool for promoting the development of speech

Razvoj govora u dječjem vrtiću

Razvoj dječjega govora složen je proces i pod utjecajem različitih čimbenika. Govor je socijalni fenomen te je njegov razvoj moguć isključivo u uvjetima ljudskog okruženja. Polaskom djeteta u vrtić govor dobiva na važnosti jer je za nesmetano uključivanje u odgojno-obrazovni proces prijeko potrebno da je dijete ovladalo kvalitetnim izražavanjem vlastitih misli, osjećaja i potreba. Prvi dio, Utjecaj okoline na razvoj govora, proučava na koji način djetetova okolina oblikuje govor te kako utječe na njegov razvoj. Drugi dio, Razdoblja razvoja govora kod djece, bavi se zakonitostima ispravnoga govornog razvoja. Treći i četvrti dio, Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije i Poremećaji ritma i tempa govora razmatraju vrste najčešćih govornih i jezičnih poremećaja dječje dobi te razloge i rizične čimbenike koji mogu izazvati odstupanja u govornom razvoju. Također nude smjernice za rad odgojitelja s djecom s govornim poremećajima ili poremećajima ritma i tempa govora. Peti dio, Razvoj govora u dječjem vrtiću, promatra na koji način život u dječjem vrtiću utječe na govor djeteta, dok se šesti dio, Uloga odgojitelja u govornom razvoju djece, bavi načinom na koji odgojitelj kao iznimno bitna osoba u djetetovu životu utječe na razvoj djeteta općenito, a time i na razvoj govora. Sedmi dio, Uloga čitanja, proučava na koji način čitanje slikovnica, ali i ostalih medija obogaćuje djetetov vokabular te se naglašava važnost dijaloškog, a ne pasivnog čitanja. Osmi dio, Utjecaj prostora na govorni razvoj djece, razmatra način na koji prostor oblikuje osobe koje u njemu borave te način na koji je prostorom moguće potaknuti razvoj govora. Deveti dio, Provedena aktivnost: Moj kišobrančić – moj balončić, opisuje provedbu aktivnosti čitanja priče te zaključuje kako je aktivnost uspješno provedena.Speech development is a complex process that is influenced by many factors. Speech is a social phenomenon and as such can only be developed in a social enviroment. As a child starts kindergarten education, speech becomes more relevant due to fact that it is essential for good quality comunication of its thoughts, feelings, emotions and needs. The first part Environmental influence on speech development considers the role that the environment plays in speech development. The second part Milestones of speech 3 development deals with the milestones of proper speech development. The third and fourth part, Common disorders of language and speech communication and Disorders of rhythm and tempo of speech are considering the most common types of speech and language disorders in children, and the reasons and risk factors that can cause variations in speech development. They also offer guidelines for anyone working with children with speech disorders or disorders of rhythm and tempo of speech. The fifth part: Speech development in kindergarten, observes how life in kindergarten affects the speech of a child, while the sixth part: The role of educators in speech development of children deals with the way the educator, as a very important person in a child's life affects the development of the child in general, and thus the development of speech. The seventh part, The role of reading examines how reading picture books, and other media enrichens the child's vocabulary, and emphasizes the importance of dialogue-like reading, rather than passive reading. The eighth part Enviornmental impact on children's speech development examines the way in which the enviornment impacts the children that reside in it, and the way the enviornment can encourage language development.The ninth part Conducted activity: Moj kišobrančić- moj balončić describes the activity of reading a story with children and concludes that the activity was carried out successfully

Speech development and disorders in children

Govor se razvija pod utjecajem puno različitih čimbenika. Psiholozi i drugi istraživači još uvijek pokušavaju odrediti točne procese koji su opći i temeljni za razvoj govora. Može se promatrati i kao socijelni fenomen jer se razvija isključivo u socijalnim zajednicama. Razvoj govora prati i svoje određene faze. On se kreće od predverbalne do verbalne faze. Bitni preduvjeti za razvoj govora su razvijeni govorni organi i uredan sluh. S druge strane, neki od znakova koji nam ukazuju na moguće govorne teškoće su izostanak gukanja i prve riječi ili oštećenje sluha. Neki od govornih poremećaja su usporen govorno-jezični razvoj, mucanje i govorna apraksija. Saznanje o navedenim poremećajima daje mogućnost ranog prepoznavanja i poticanja. Poticanje govora se odnosi na rehabilitaciju, uključenost stručnjaka i okoline. Najveću ulogu ovdje imaju roditelji koji to mogu činiti u svakodnevnim aktivnostima kao što je čitanje, pjevanje i ohrabrivanje djeteta bez obzira na greške koje ono čini.Development of the speech is under the influence of many aspects. Psychologists and other researchers are still trying to determine the precise means that are fundamental to speech development. It can also be seen as a social phenomenon as it develops in social communities. Speech development follows its own specific stage. It shifts from the preverbal to the verbal phase. A central need for speech development is a developed speech and hearing mechanism. On the other hand, some of the signs that point to possible speech difficulties are the absence of throbbing and first words or hearing deterioration. Some of the speech disorders are slower speech development, stuttering, and speech apraxia. Learning about the above-mentioned disorders gives you the possibility of early recognition and encouragement. Speech stimulation refers to rehabilitation, involvement of experts and the environment. Parents have the greatest role in providing everyday activities such as reading, singing, and encouragement regardless of the mistakes that child makes

Razvoj govora u dječjem vrtiću

Razvoj dječjega govora složen je proces i pod utjecajem različitih čimbenika. Govor je socijalni fenomen te je njegov razvoj moguć isključivo u uvjetima ljudskog okruženja. Polaskom djeteta u vrtić govor dobiva na važnosti jer je za nesmetano uključivanje u odgojno-obrazovni proces prijeko potrebno da je dijete ovladalo kvalitetnim izražavanjem vlastitih misli, osjećaja i potreba. Prvi dio, Utjecaj okoline na razvoj govora, proučava na koji način djetetova okolina oblikuje govor te kako utječe na njegov razvoj. Drugi dio, Razdoblja razvoja govora kod djece, bavi se zakonitostima ispravnoga govornog razvoja. Treći i četvrti dio, Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije i Poremećaji ritma i tempa govora razmatraju vrste najčešćih govornih i jezičnih poremećaja dječje dobi te razloge i rizične čimbenike koji mogu izazvati odstupanja u govornom razvoju. Također nude smjernice za rad odgojitelja s djecom s govornim poremećajima ili poremećajima ritma i tempa govora. Peti dio, Razvoj govora u dječjem vrtiću, promatra na koji način život u dječjem vrtiću utječe na govor djeteta, dok se šesti dio, Uloga odgojitelja u govornom razvoju djece, bavi načinom na koji odgojitelj kao iznimno bitna osoba u djetetovu životu utječe na razvoj djeteta općenito, a time i na razvoj govora. Sedmi dio, Uloga čitanja, proučava na koji način čitanje slikovnica, ali i ostalih medija obogaćuje djetetov vokabular te se naglašava važnost dijaloškog, a ne pasivnog čitanja. Osmi dio, Utjecaj prostora na govorni razvoj djece, razmatra način na koji prostor oblikuje osobe koje u njemu borave te način na koji je prostorom moguće potaknuti razvoj govora. Deveti dio, Provedena aktivnost: Moj kišobrančić – moj balončić, opisuje provedbu aktivnosti čitanja priče te zaključuje kako je aktivnost uspješno provedena.Speech development is a complex process that is influenced by many factors. Speech is a social phenomenon and as such can only be developed in a social enviroment. As a child starts kindergarten education, speech becomes more relevant due to fact that it is essential for good quality comunication of its thoughts, feelings, emotions and needs. The first part Environmental influence on speech development considers the role that the environment plays in speech development. The second part Milestones of speech 3 development deals with the milestones of proper speech development. The third and fourth part, Common disorders of language and speech communication and Disorders of rhythm and tempo of speech are considering the most common types of speech and language disorders in children, and the reasons and risk factors that can cause variations in speech development. They also offer guidelines for anyone working with children with speech disorders or disorders of rhythm and tempo of speech. The fifth part: Speech development in kindergarten, observes how life in kindergarten affects the speech of a child, while the sixth part: The role of educators in speech development of children deals with the way the educator, as a very important person in a child's life affects the development of the child in general, and thus the development of speech. The seventh part, The role of reading examines how reading picture books, and other media enrichens the child's vocabulary, and emphasizes the importance of dialogue-like reading, rather than passive reading. The eighth part Enviornmental impact on children's speech development examines the way in which the enviornment impacts the children that reside in it, and the way the enviornment can encourage language development.The ninth part Conducted activity: Moj kišobrančić- moj balončić describes the activity of reading a story with children and concludes that the activity was carried out successfully

Utjecaj glazbe na razvoj govora

U radu se razmatra pozitivan utjecaj glazbe na razvoj govora. U svrhu toga, objašnjen je psihološki utjecaj glazbe na razvoj mozga, te način na koji zvuk dolazi do receptora potrebnih za daljnje percipiranje. Sukladno tome, na važnosti dobiva i osjet za ravnotežu koji je potreban za daljnje ovladavanje motorikom, također važne za razvijanje govora. Uzročno – posljedična veza potkrijepljena je primjerima pokreta i usporedbom vježbi za razvoj motoričkih pokreta ruku te sviranjem glazbenih instrumenata. Ističe se važnost i povezanost glazbenih elemenata i vrednota govorenog jezika te korekcija govornih i komunikacijskih teškoća putem ritmiziranih pjesama i igara. Također se navodi važnost glazbenog odgoja unutar odgojno – obrazovnih ustanova koji rezultira cjelokupnim razvojem djeteta.This paper discusses the positive influence of music on speech development. More specifically, it explores the psychological impact of music on the developing brain and the method by which sound reaches the necessary receptors for further perception. Furthermore, it facilitates the sense of balance needed to master motor skills, which are also crucial to speech development. This casual relationship is supported by examples of movement and additionally, by similarly comparing exercises to aid in the development of motor arm movments ild. using the release of musical instruments. The importance and connectivity of the musical elements and the value of the spoken language are emphasized, as is the improvement of speech and communication difficulties through rhytmic songs and games. This paper also cites the importance of music education within educational institutions, which are fundamental in the overall development of the child

Utjecaj glazbe na razvoj govora

U radu se razmatra pozitivan utjecaj glazbe na razvoj govora. U svrhu toga, objašnjen je psihološki utjecaj glazbe na razvoj mozga, te način na koji zvuk dolazi do receptora potrebnih za daljnje percipiranje. Sukladno tome, na važnosti dobiva i osjet za ravnotežu koji je potreban za daljnje ovladavanje motorikom, također važne za razvijanje govora. Uzročno – posljedična veza potkrijepljena je primjerima pokreta i usporedbom vježbi za razvoj motoričkih pokreta ruku te sviranjem glazbenih instrumenata. Ističe se važnost i povezanost glazbenih elemenata i vrednota govorenog jezika te korekcija govornih i komunikacijskih teškoća putem ritmiziranih pjesama i igara. Također se navodi važnost glazbenog odgoja unutar odgojno – obrazovnih ustanova koji rezultira cjelokupnim razvojem djeteta.This paper discusses the positive influence of music on speech development. More specifically, it explores the psychological impact of music on the developing brain and the method by which sound reaches the necessary receptors for further perception. Furthermore, it facilitates the sense of balance needed to master motor skills, which are also crucial to speech development. This casual relationship is supported by examples of movement and additionally, by similarly comparing exercises to aid in the development of motor arm movments ild. using the release of musical instruments. The importance and connectivity of the musical elements and the value of the spoken language are emphasized, as is the improvement of speech and communication difficulties through rhytmic songs and games. This paper also cites the importance of music education within educational institutions, which are fundamental in the overall development of the child

Utjecaj glazbe na razvoj govora

U radu se razmatra pozitivan utjecaj glazbe na razvoj govora. U svrhu toga, objašnjen je psihološki utjecaj glazbe na razvoj mozga, te način na koji zvuk dolazi do receptora potrebnih za daljnje percipiranje. Sukladno tome, na važnosti dobiva i osjet za ravnotežu koji je potreban za daljnje ovladavanje motorikom, također važne za razvijanje govora. Uzročno – posljedična veza potkrijepljena je primjerima pokreta i usporedbom vježbi za razvoj motoričkih pokreta ruku te sviranjem glazbenih instrumenata. Ističe se važnost i povezanost glazbenih elemenata i vrednota govorenog jezika te korekcija govornih i komunikacijskih teškoća putem ritmiziranih pjesama i igara. Također se navodi važnost glazbenog odgoja unutar odgojno – obrazovnih ustanova koji rezultira cjelokupnim razvojem djeteta.This paper discusses the positive influence of music on speech development. More specifically, it explores the psychological impact of music on the developing brain and the method by which sound reaches the necessary receptors for further perception. Furthermore, it facilitates the sense of balance needed to master motor skills, which are also crucial to speech development. This casual relationship is supported by examples of movement and additionally, by similarly comparing exercises to aid in the development of motor arm movments ild. using the release of musical instruments. The importance and connectivity of the musical elements and the value of the spoken language are emphasized, as is the improvement of speech and communication difficulties through rhytmic songs and games. This paper also cites the importance of music education within educational institutions, which are fundamental in the overall development of the child

The language of picture books and children's language development

Tema ovoga rada vezana je uz dječju književnost, prije svega uz to što su slikovnice te na koji način djeluju na dječji jezični razvoj. U radu će se tematizirati faze dječjih jezičnih razvoja, što utječe na njega. Kada se kod djece javljaju prvi interesi za slikovnice i čitanje. Analizirat će se jezik slikovnice na koji su način pisane, struktura rečenica, tekstura same slikovnice, odnos boja te kako su slikovnice poredane prema dobi djeteta. Osim teorijskoga dijela ovaj završni rad obuhvaća proučavanja nekoliko primjera slikovnica prema prethodno prepoznatim značajkama. Sve slikovnice koje će se proučavati prikazat će se i u radu.The theme of this paper is related to children's literature, above all how the picture books how and how they work on children's language development. The paper focuses on children's language development phases, which affect it. When children are first interese din picture books and reading. The language of the bookmark will be analyzed, the ructure oft he sentence, the texture of the picture itself, the color ratio and how the picture books are arranged according to the age of the child. In addition to the theoretical part, this final work will involves studying several examples of picture books according previously recognized features. All the pictures that will be studied will be displayed in the work

Razvoj govora u dječjem vrtiću

Razvoj dječjega govora složen je proces i pod utjecajem različitih čimbenika. Govor je socijalni fenomen te je njegov razvoj moguć isključivo u uvjetima ljudskog okruženja. Polaskom djeteta u vrtić govor dobiva na važnosti jer je za nesmetano uključivanje u odgojno-obrazovni proces prijeko potrebno da je dijete ovladalo kvalitetnim izražavanjem vlastitih misli, osjećaja i potreba. Prvi dio, Utjecaj okoline na razvoj govora, proučava na koji način djetetova okolina oblikuje govor te kako utječe na njegov razvoj. Drugi dio, Razdoblja razvoja govora kod djece, bavi se zakonitostima ispravnoga govornog razvoja. Treći i četvrti dio, Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije i Poremećaji ritma i tempa govora razmatraju vrste najčešćih govornih i jezičnih poremećaja dječje dobi te razloge i rizične čimbenike koji mogu izazvati odstupanja u govornom razvoju. Također nude smjernice za rad odgojitelja s djecom s govornim poremećajima ili poremećajima ritma i tempa govora. Peti dio, Razvoj govora u dječjem vrtiću, promatra na koji način život u dječjem vrtiću utječe na govor djeteta, dok se šesti dio, Uloga odgojitelja u govornom razvoju djece, bavi načinom na koji odgojitelj kao iznimno bitna osoba u djetetovu životu utječe na razvoj djeteta općenito, a time i na razvoj govora. Sedmi dio, Uloga čitanja, proučava na koji način čitanje slikovnica, ali i ostalih medija obogaćuje djetetov vokabular te se naglašava važnost dijaloškog, a ne pasivnog čitanja. Osmi dio, Utjecaj prostora na govorni razvoj djece, razmatra način na koji prostor oblikuje osobe koje u njemu borave te način na koji je prostorom moguće potaknuti razvoj govora. Deveti dio, Provedena aktivnost: Moj kišobrančić – moj balončić, opisuje provedbu aktivnosti čitanja priče te zaključuje kako je aktivnost uspješno provedena.Speech development is a complex process that is influenced by many factors. Speech is a social phenomenon and as such can only be developed in a social enviroment. As a child starts kindergarten education, speech becomes more relevant due to fact that it is essential for good quality comunication of its thoughts, feelings, emotions and needs. The first part Environmental influence on speech development considers the role that the environment plays in speech development. The second part Milestones of speech 3 development deals with the milestones of proper speech development. The third and fourth part, Common disorders of language and speech communication and Disorders of rhythm and tempo of speech are considering the most common types of speech and language disorders in children, and the reasons and risk factors that can cause variations in speech development. They also offer guidelines for anyone working with children with speech disorders or disorders of rhythm and tempo of speech. The fifth part: Speech development in kindergarten, observes how life in kindergarten affects the speech of a child, while the sixth part: The role of educators in speech development of children deals with the way the educator, as a very important person in a child's life affects the development of the child in general, and thus the development of speech. The seventh part, The role of reading examines how reading picture books, and other media enrichens the child's vocabulary, and emphasizes the importance of dialogue-like reading, rather than passive reading. The eighth part Enviornmental impact on children's speech development examines the way in which the enviornment impacts the children that reside in it, and the way the enviornment can encourage language development.The ninth part Conducted activity: Moj kišobrančić- moj balončić describes the activity of reading a story with children and concludes that the activity was carried out successfully

Utjecaj medija na razvoj govora djeteta

Prve tri godine života najintenzivnije su za jezično-govorni razvoj djeteta. U intelektualno poticajnoj i emocionalno zdravoj sredini, u ozračju razumijevanja i ljubavi, dijete će uspješno razvijati svoje potencijale. U ovome radu se definira pojam medijske pismenosti i načela na kojima se suvremeni koncept medijske pismenosti zasniva. Također se kritički razmatra utjecaj medija, posebno televizije, računala te interneta na govor djece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Sve je intenzivnija uporaba medija, odnosno, djeca provode sve više vremena pred televizijskim aparatima i računalima. U radu se na temelju teorije i istraživanja odgovara na pitanja pedagoške opravdanosti uporabe medija u ranom djetinjstvu, s posebnim osvrtom na razvoj govora. Djeca su najosjetljiviji korisnici medija. Posebno djeca predškolske dobi, čije se kritičko mišljenje i sposobnost logičkog zaključivanja još razvijaju te su zbog toga više podložna negativnom utjecaju medija. Prema brojnim autorima, djeca uz televizor i druge medije dnevno provode 3 do 4 sata, najviše uz televizor, video-igre i internet (Sindik, 2012, Ilišin, Marinović, Bobinac, Radin, 2001). Mediji igraju važnu ulogu u poticanju jezično-govornog razvoja djece. Kvalitetni crtani filmovi, televizijske emisije, videoigre mogu prenositi znanja i pozitivno djelovati na razvoj dječje komunikacijske kompetencije. Ovim radom nastojim odgovoriti na pitanje: Koji su pozitivni utjecaji medija na jezično-govorni razvoj djeteta, a koji su pak negativni? Odrasli trebaju biti dječji sugovornici: pitači, slušatelji, poticatelji dječjih jezičnih mogućnosti. Kada su roditelji i odgojitelji više partneri, a manje autoriteti, djeca dulje i više uživaju u interakciji. Djecu treba motivirati na razmišljanje i razgovor o različitim temama, da postavljaju pitanja i pronalaze odgovore, treba ih hrabriti da govore o sebi i drugima, igrati se s njima. Kroz igru predškolsko dijete najprirodnije spoznaje svijet. Igra motivira izražavanje misli i osjećaja, divergentno mišljenje, razvija jezične sposobnosti, stvara svijest o mogućnostima jezika (dijete shvaća npr. da jezikom može izraziti svoje mišljenje, razumjeti drugoga, suosjećati s drugima). Igra pruža zadovoljstvo, omogućuje komunikaciju i socijalizaciju, tj. interakciju s odraslima i vršnjacima. Dijete se u igri može osloboditi negativnih 4 iskustava njihovim ponavljanjem. Rad donosi i istraživanje, koje sem provela, o izloženosti djece medijima iz perspektive roditelja.The first three years of life are the most intense for the linguistic-speaking development of the child. In an intellectually stimulating and emotionally healthy environment, in an atmosphere of understanding and love, the child will successfully develop their potentials. This text defines the notion of media literacy and the principles on which the contemporary concept of media literacy is based. The influence of the media, especially television, computers and the internet, on the speech of children of preschool and early school age is also critically considered. The more intensive use of media is, the children spend more and more time on television and computers. The text is based on theory and research on questions of pedagogical justification of the use of early childhood media, with special emphasis on speech development. Children are the most sensitive media users. Particularly children of preschool age, whose critical thinking and logical conclusion are still developing and are therefore more susceptible to the negative influence of the media. According to numerous authors, children with TV and other media spend 3 to 4 hours a day, mostly with TV, video games and internet (Sindik, 2012, Ilišin, Marinović, Bobinac, Radin, 2001). Media play an important role in encouraging children's linguistic-speech development. High quality cartoons, TV shows, video games can transfer knowledge and positively affect the development of child communication skills. With this text I try to answer the question: "What are the positive influences of the media on the language-speaking development of the child, and which are negative influences?“ Adults should be children's interlocutors: askers, listeners, supporters of children's language options. When parents and educators are more partners and fewer authorities, children have more and more enjoyment of interaction. Children should be motivated to think and talk about different topics, ask questions and find answers, encourage them to talk about themselves and others, play with them. Through the game, the pre-school child is learning on the most natural way. The game motivates the expression of thoughts and feelings, divergent thinking, developing language skills, creating awareness of the possibilities of language (the child understands, for example, that he can express his / her own language, understand one another, sympathize with others). The game provides pleasure, allows communication and 6 socialization, interaction with adults and peers. A child in the game can relieve the negative experiences of their repetition. This text also provides a research on the exposure of children to the media from the parents perspective