University of Zagreb. Faculty of Teacher Education.
Abstract
Prve tri godine života najintenzivnije su za jezično-govorni razvoj djeteta. U intelektualno poticajnoj i emocionalno zdravoj sredini, u ozračju razumijevanja i ljubavi, dijete će uspješno razvijati svoje potencijale. U ovome radu se definira pojam medijske pismenosti i načela na kojima se suvremeni koncept medijske pismenosti zasniva. Također se kritički razmatra utjecaj medija, posebno televizije, računala te interneta na govor djece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Sve je intenzivnija uporaba medija, odnosno, djeca provode sve više vremena pred televizijskim aparatima i računalima. U radu se na temelju teorije i istraživanja odgovara na pitanja pedagoške opravdanosti uporabe medija u ranom djetinjstvu, s posebnim osvrtom na razvoj govora.
Djeca su najosjetljiviji korisnici medija. Posebno djeca predškolske dobi, čije se kritičko mišljenje i sposobnost logičkog zaključivanja još razvijaju te su zbog toga više podložna negativnom utjecaju medija. Prema brojnim autorima, djeca uz televizor i druge medije dnevno provode 3 do 4 sata, najviše uz televizor, video-igre i internet (Sindik, 2012, Ilišin, Marinović, Bobinac, Radin, 2001). Mediji igraju važnu ulogu u poticanju jezično-govornog razvoja djece. Kvalitetni crtani filmovi, televizijske emisije, videoigre mogu prenositi znanja i pozitivno djelovati na razvoj dječje komunikacijske kompetencije. Ovim radom nastojim odgovoriti na pitanje: Koji su pozitivni utjecaji medija na jezično-govorni razvoj djeteta, a koji su pak negativni? Odrasli trebaju biti dječji sugovornici: pitači, slušatelji, poticatelji dječjih jezičnih mogućnosti. Kada su roditelji i odgojitelji više partneri, a manje autoriteti, djeca dulje i više uživaju u interakciji. Djecu treba motivirati na razmišljanje i razgovor o različitim temama, da postavljaju pitanja i pronalaze odgovore, treba ih hrabriti da govore o sebi i drugima, igrati se s njima. Kroz igru predškolsko dijete najprirodnije spoznaje svijet. Igra motivira izražavanje misli i osjećaja, divergentno mišljenje, razvija jezične sposobnosti, stvara svijest o mogućnostima jezika (dijete shvaća npr. da jezikom može izraziti svoje mišljenje, razumjeti drugoga, suosjećati s drugima). Igra pruža zadovoljstvo, omogućuje komunikaciju i socijalizaciju, tj. interakciju s odraslima i vršnjacima. Dijete se u igri može osloboditi negativnih
4
iskustava njihovim ponavljanjem. Rad donosi i istraživanje, koje sem provela, o izloženosti djece medijima iz perspektive roditelja.The first three years of life are the most intense for the linguistic-speaking development of the child. In an intellectually stimulating and emotionally healthy environment, in an atmosphere of understanding and love, the child will successfully develop their potentials. This text defines the notion of media literacy and the principles on which the contemporary concept of media literacy is based. The influence of the media, especially television, computers and the internet, on the speech of children of preschool and early school age is also critically considered. The more intensive use of media is, the children spend more and more time on television and computers. The text is based on theory and research on questions of pedagogical justification of the use of early childhood media, with special emphasis on speech development.
Children are the most sensitive media users. Particularly children of preschool age, whose critical thinking and logical conclusion are still developing and are therefore more susceptible to the negative influence of the media. According to numerous authors, children with TV and other media spend 3 to 4 hours a day, mostly with TV, video games and internet (Sindik, 2012, Ilišin, Marinović, Bobinac, Radin, 2001). Media play an important role in encouraging children's linguistic-speech development. High quality cartoons, TV shows, video games can transfer knowledge and positively affect the development of child communication skills. With this text I try to answer the question: "What are the positive influences of the media on the language-speaking development of the child, and which are negative influences?“ Adults should be children's interlocutors: askers, listeners, supporters of children's language options. When parents and educators are more partners and fewer authorities, children have more and more enjoyment of interaction. Children should be motivated to think and talk about different topics, ask questions and find answers, encourage them to talk about themselves and others, play with them. Through the game, the pre-school child is learning on the most natural way. The game motivates the expression of thoughts and feelings, divergent thinking, developing language skills, creating awareness of the possibilities of language (the child understands, for example, that he can express his / her own language, understand one another, sympathize with others). The game provides pleasure, allows communication and
6
socialization, interaction with adults and peers. A child in the game can relieve the negative experiences of their repetition. This text also provides a research on the exposure of children to the media from the parents perspective