Infections and work/sport ability of professional athletes

Profesionalno bavljenje sportom dovodi do specifičnih ozljeda i infekcija. Sportašima je od posebne važnosti što skoriji povratak na teren, a zadatak sportske medicine je da na temelju dostupnih informacija i istraživanja odrede najpovoljniji trenutak povratka. Prerani povratak na teren može dovesti do ozbiljnih posljedica, kao što je miokarditis, dok predugo izbivanje s treninga drastično smanjuje izdrživost i snagu mišića. Zbog toga od iznimne je važnosti znati koje se infekcije moraju odležati te koliko dugo, a koje infekcije dozvoljavaju ili čak potiču umjereno treniranje. Pojedini sportovi pokazuju povećanu incidenciju određenih zaraznih bolesti zbog same naravi sporta ili uvjeta u kojima se trenira. Ovaj rad obrađuje prethodno navedenu problematiku u tri skupine sportova: vodeni sportovi, rukomet i hrvanje. Na kraju rada nalaze se preporuke te savjeti o prevenciji bolesti za liječnike, trenere i same sportaše.Practicing sport professionally leads to the specific injuries and infections. For athletes, the fastest possible return to the sports court is of great importance, and the sport medicine task is to determine the most convenient moment for comeback, based on the available information and studies. Untimely return to the sports court can lead to the serious consequences, e.g. myocarditis, while prolonged absence from training decreases endurance and muscles strength. For that reasons, it’s of great importance to know which infections require resting and for how long if they do, but also to know which infections allow or even encourage moderate intensity training. Some sports show increased incidence of certain contagious diseases due to the nature of the sport itself or the conditions in which it is practiced.This work deals with before mentioned problems in three different groups of sport: water sports, handball and wrestling. Recommendations and advices for doctors, coaches and athletes about the prevention of diseases are given at the end of the work

Infections and work/sport ability of professional athletes

Profesionalno bavljenje sportom dovodi do specifičnih ozljeda i infekcija. Sportašima je od posebne važnosti što skoriji povratak na teren, a zadatak sportske medicine je da na temelju dostupnih informacija i istraživanja odrede najpovoljniji trenutak povratka. Prerani povratak na teren može dovesti do ozbiljnih posljedica, kao što je miokarditis, dok predugo izbivanje s treninga drastično smanjuje izdrživost i snagu mišića. Zbog toga od iznimne je važnosti znati koje se infekcije moraju odležati te koliko dugo, a koje infekcije dozvoljavaju ili čak potiču umjereno treniranje. Pojedini sportovi pokazuju povećanu incidenciju određenih zaraznih bolesti zbog same naravi sporta ili uvjeta u kojima se trenira. Ovaj rad obrađuje prethodno navedenu problematiku u tri skupine sportova: vodeni sportovi, rukomet i hrvanje. Na kraju rada nalaze se preporuke te savjeti o prevenciji bolesti za liječnike, trenere i same sportaše.Practicing sport professionally leads to the specific injuries and infections. For athletes, the fastest possible return to the sports court is of great importance, and the sport medicine task is to determine the most convenient moment for comeback, based on the available information and studies. Untimely return to the sports court can lead to the serious consequences, e.g. myocarditis, while prolonged absence from training decreases endurance and muscles strength. For that reasons, it’s of great importance to know which infections require resting and for how long if they do, but also to know which infections allow or even encourage moderate intensity training. Some sports show increased incidence of certain contagious diseases due to the nature of the sport itself or the conditions in which it is practiced.This work deals with before mentioned problems in three different groups of sport: water sports, handball and wrestling. Recommendations and advices for doctors, coaches and athletes about the prevention of diseases are given at the end of the work

STATISTIČKA ANALIZA KRETANJA TURIZMA U GRADU SPLITU OD 2005. DO 2015. GODINE : Diplomski rad

Predmet istraživanja u ovom radu bila su statistička kretanja turizma u gradu Splitu i to u razdoblju od 2005. do 2015. godine. U spomenutom razdoblju istraživanje je obuhvatilo statistička kretanja koja se odnose na konkurentnost destinacije, tj. sliku koju strani turisti imaju o gradu Splitu kao destinaciji, njihovu motivaciju, zadovoljstvo uslugom i sl. Osim navedenog, kod istraživanja su se u obzir uzele i njihove značajke poput dobi, spola, razine obrazovanja i ostalo. U teorijskom dijelu istraživanja opisana su četri kriterija za koja se smatra da su jako bitni faktori uspješnosti destinacije na globalnom turističkom tržištu. Ta četri kriterija su konkurentnost, motivacija, zadovoljstvo te informacijski kanali. Ciljevi ovog istraživanja su bila proučavanje statističkih kretanja u gradu Splitu kao turističkoj destinaciji u desetogodišnjem razdoblju od 2005. kako bi se odgovorilo na navedena pitanja, te dokazalo ili odbacilo postavljene hipoteze. Kod istraživanja navedenog cilj je bio fokusirati se na aspekte koji se odnose na konkurentnost Splita kao turističke destinacije, tj. promotriti kakva su bila njihova kretanja u desetogodišnjem periodu i dobiti uvid kako je to utjecalo na općenitu sliku konkurentnosti Splita kao destinacije. Kao rezultat istraživanja dobilo se da se samo četvrta hipoteza koja pretpostavlja da postoji razlika u motiviranosti turista za dolazak u Split, s obzirom na dob, može djelomično prihvatiti. Za smještaj i za organizaciju kao dva od tri glavna motivatora za dolazak u Split pokazalo se da potoji razlika među turistima s obzirom na dob, dok se za treći motivator a to je sadržaj nije statistički značajnom pokazala razlika s obzirom na dob.The subject of the present study was the statistical trends of tourism in the city of Split in the period from 2005 to 2015. In the mentioned period the research included statistical trends relating to the competitiveness of the destination and the picture that tourists have of the city of Split as the destination, their motivation, satisfaction with the service. In addition, with research were taken their features like age, sex, education level and more. In the theoretical part of the research are described four criteria that are considered to be very important factors of destination on the global tourism market. These four criteria are competitiveness, motivation, satisfaction and information channels. The objectives of this research was the study of statistical trends in Split as a tourist destination in the period of ten years from 2005. so it could be responded to the questions, and proved or rejected the proposed hypotheses. In the research goal was to focus on the aspects relating to the competitiveness of Split as a tourist destination in last 10 years. As a result of research we got that only a fourth hypothesis, which presupposes that there is a difference in motivation of tourists to arrive in Split, in terms of age, can be partially accepted. For accommodation and for the organization as two of the three main motivators for arrival in Split proved that there is a difference considering tourists in terms of age, while for the third motivator and that is the content is not statistically significant showed differences according to age

STATISTIČKA ANALIZA KRETANJA TURIZMA U GRADU SPLITU OD 2005. DO 2015. GODINE : Diplomski rad

Predmet istraživanja u ovom radu bila su statistička kretanja turizma u gradu Splitu i to u razdoblju od 2005. do 2015. godine. U spomenutom razdoblju istraživanje je obuhvatilo statistička kretanja koja se odnose na konkurentnost destinacije, tj. sliku koju strani turisti imaju o gradu Splitu kao destinaciji, njihovu motivaciju, zadovoljstvo uslugom i sl. Osim navedenog, kod istraživanja su se u obzir uzele i njihove značajke poput dobi, spola, razine obrazovanja i ostalo. U teorijskom dijelu istraživanja opisana su četri kriterija za koja se smatra da su jako bitni faktori uspješnosti destinacije na globalnom turističkom tržištu. Ta četri kriterija su konkurentnost, motivacija, zadovoljstvo te informacijski kanali. Ciljevi ovog istraživanja su bila proučavanje statističkih kretanja u gradu Splitu kao turističkoj destinaciji u desetogodišnjem razdoblju od 2005. kako bi se odgovorilo na navedena pitanja, te dokazalo ili odbacilo postavljene hipoteze. Kod istraživanja navedenog cilj je bio fokusirati se na aspekte koji se odnose na konkurentnost Splita kao turističke destinacije, tj. promotriti kakva su bila njihova kretanja u desetogodišnjem periodu i dobiti uvid kako je to utjecalo na općenitu sliku konkurentnosti Splita kao destinacije. Kao rezultat istraživanja dobilo se da se samo četvrta hipoteza koja pretpostavlja da postoji razlika u motiviranosti turista za dolazak u Split, s obzirom na dob, može djelomično prihvatiti. Za smještaj i za organizaciju kao dva od tri glavna motivatora za dolazak u Split pokazalo se da potoji razlika među turistima s obzirom na dob, dok se za treći motivator a to je sadržaj nije statistički značajnom pokazala razlika s obzirom na dob.The subject of the present study was the statistical trends of tourism in the city of Split in the period from 2005 to 2015. In the mentioned period the research included statistical trends relating to the competitiveness of the destination and the picture that tourists have of the city of Split as the destination, their motivation, satisfaction with the service. In addition, with research were taken their features like age, sex, education level and more. In the theoretical part of the research are described four criteria that are considered to be very important factors of destination on the global tourism market. These four criteria are competitiveness, motivation, satisfaction and information channels. The objectives of this research was the study of statistical trends in Split as a tourist destination in the period of ten years from 2005. so it could be responded to the questions, and proved or rejected the proposed hypotheses. In the research goal was to focus on the aspects relating to the competitiveness of Split as a tourist destination in last 10 years. As a result of research we got that only a fourth hypothesis, which presupposes that there is a difference in motivation of tourists to arrive in Split, in terms of age, can be partially accepted. For accommodation and for the organization as two of the three main motivators for arrival in Split proved that there is a difference considering tourists in terms of age, while for the third motivator and that is the content is not statistically significant showed differences according to age

Active tourism on the Croatian coast and islands

U radu su definirani aktivni turizam i hrvatska obala i otoci. Zatim su navedeni vrste i oblici aktivnog turizma, kako bi se bolje mogla razraditi sama tema završnog rada. Detaljno se prikazuje stanje turizma, potom stanje aktivnog turizma na hrvatskoj obali i otocima te ponuda i potencijali za razvoj aktivnog turizma. Zatim se detaljno opisuje pet izdvojenih gradova hrvatske obale i otoka: Rovinj, Bol na Braču. Biograd na Moru, Vodice i Konavle. Gradovi su izabrani po regijama te je opširnije opisana njihova ponuda aktivnog turizma. I na samom kraju su prikazane smjernice budućeg razvoja aktivnog turizma u Hrvatskoj.The final work defines active tourism and Croatian coast and islands. Active tourism is then listed in the types and forms of activities, in order to better understand the topic of the final work. There is also status of tourism and active tourism of Croatian coast and islands and the offer and the potential for development of active tourism. There is also described five towns of the Croatian coast and islands: Rovinj, Bol on Brac, Biograd, Vodice and Konavle. Cities are chosen by region, and their offer of active tourism is detail described. And at the end are presented guidelines of Development of active tourism in Croatia

LOKALNA SPORTSKA TRADICIJA KAO DIO DUBROVAČKOGA KULTURNOG IDENTITETA

Snažnije pozicioniranje grada Dubrovnika kao destinacije kulturnog turizma podrazumijeva pronalaženje novih oblika prezentacije i promocije toga turističkog središta, uz istodobnu težnju očuvanja dubrovačke tradicije. U kontekstu kulturnoga turizma tradicionalni lokalni sportski događaji, koje turisti prate ili u njima aktivno sudjeluju, mogu biti pretvoreni u atraktivan kulturni proizvod. Divljoligaške utakmice u gradu koji nudi obilje jakih, formalnih kulturnih proizvoda, predstavljaju živu, slojevitu tradiciju i duh lokalne dubrovačke atmosfere. Divlja liga amatersko je vaterpolsko natjecanje dubrovačkih uvala i kupališta. Iako je natjecanje samo amatersko i zasniva se na entuzijazmu i volonterstvu svih sudionika i organizatora, pravila se dobro poznaju i strogo poštuju. Dubrovačko podrijetlo kao prvi preduvjet za sudjelovanje taj turnir čini iznimno lokalnim, a divljoligaška tradicija postala je važnim dijelom kolektivnoga identiteta stanovnika grada Dubrovnika i dubrovačke okolice. Održava se od kraja srpnja do polovice kolovoza, kada je ujedno i vrhunac turističke sezone, pa bi ta lokalna sportsko-rekreativna tradicija mogla biti mnogo bolje integrirana u turističku ponudu kao kulturni i gospodarski potencijal grada i Županije. U radu se propituju potencijali Divlje lige i dubrovačkih javnih kupališta kao kulturnoga turističkog proizvoda i temeljni elementi koji bi se trebali naglasiti pri njegovu oblikovanju. Posebno se analiziraju odnosi lokalnog i globalnog, javnog i privatnog koji se u turističkoj sezoni intenziviraju upravo na kupalištima i plažama. Ta su mjesta turistički najatraktivnija, a istodobno su dio kulture življenja i tradicije događanja i sadržaja bitnih za društveni život lokalne zajednice. Istražuju se izazovi predstavljanja Divlje lige kao dubrovačkog brenda bez prevelikoga zadiranja u njezin integritet izgrađen na entuzijazmu, druženju i snažnoj povezanosti s vaterpolom kao “najdubrovačkijim” sportom

Extreme sports, youth and their role in society

Ekstremni sportovi postaju sve privlačniji i zanimljiviji mladima diljem svijeta, gdje su već stekli određenu popularnost. Postaju jedan od najbrže rastućih trendova u sportu. Takva vrsta sporta u Hrvatskoj tek se nedavno počela popularizirati. Za današnju mladež, koja je željna adrenalina i uzbuđenja, tu su upravo ekstremni sportovi koji pružaju takvu vrstu zadovoljstva. S obzirom na današnji način života koji je postao stresan i užurban, čak i za mladež, ekstremni sportovi omogućuju opuštanje te bijeg od stresne svakodnevice uz određenu dozu opreza. Svoje slobodno vrijeme nastoje iskoristiti na što kvalitetniji način putem uživanja u različitim aktivnostima i sportovima. Današnje generacije ne mjere svoj uspjeh u skupim stvarima i nekretninama, već su orijentirani na putovanja i ekstremne sportove koji im daju više zabave i zadovoljstva. Žive sasvim drugačijim životom kojeg obogaćuju upoznavanjem novih ljudi, te stjecanjem iskustva i nezaboravnih doživljaja u različitim područjima života.. Kad je riječ o takvoj vrsti sporta, do izražaja posebno dolazi adrenalin kao njegov sastavni dio. Upravo zbog toga takvi sportovi postaju sve traženiji, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ljudi u današnjem svijetu žele ispitati svoje mogućnosti i granice do kojih su spremni ići. Nastoje dokazati da se moguće izboriti sa svojim strahovima, kakvi god oni bili, samo je potrebna želja i upornost. Sve je više mladih koji su spremni na rizik od raznih ozljeda, samo kako bi iskusili nešto iznad svojih osobnih granica. O tome, koliko su ekstremni sportovi ozbiljni i opasni, govore i podaci o smrtnim slučajevima. Obično se vežu i odvijaju u prirodi, što je samo još jedna činjenica o postojanju opasnosti. Potrebno je najprije dobro razmisliti o posljedicama koje ti sportovi mogu donijeti. Ekstremni sportovi i mladi mogu imati važnu ulogu u društvu, na način da kroz bavljenje takvom vrstom sporta pridonesu promociji, većoj posjećenosti same zemlje te na taj način pokažu koliko je neka država posebna, bogata prirodnim ljepotama. Može se reći da je čovjek bavljenjem ekstremnim sportovima okružen zemaljskim rajem, što još više pridonosi i povećava želju za njihovim uključivanjem u ekstremne sportove

ZEMLJOPISNO PODRIJETLO POSJETITELJA I SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA ZA OTOČNE DESTINACIJE: SLUČAJ OTOKA VISA : Diplomski rad

Turizam poprima sve veću važnost u svjetskoj ekonomiji, tako se već dugi niz godina mnogi gospodarstvenici orijentiraju na tu granu gospodarstva. U hrvatskim otočnim destinacijama stanovništvo se bavi turizmom koje je temeljeno na iskorištavanju dostupnih i besplatnih prirodnih resursa. Dugogodišnja zatvorenost otoka Visa ograničila je njegov turistički razvoj. Nakon otvaranja otoka prema posjetiteljima, njegov razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Visa i Komiže. Što se tiče malih mjesta u unutrašnjosti otoka, tek su u začetcima razvojne inicijative temeljene na ruralnim ili etno konceptima turističkog razvoja. Turizam je do današnjih dana slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji čini preko 79% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo četiri hotela nižih kategorija i dva kampa u privatnom vlasništvu. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost, što znači da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. Ovaj rad istražuje učinkovitost zemljopisnog podrijetla kao temelj za tržišno segmentiranje posjetitelja otoka Visa. Ispitivanjem podataka sa šest glavnih emitivnih tržišta (Slovenija, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Češka) pokušalo se utvrditi je li zemlja podrijetla zaista predstavlja učinkovit kriterij tržišne segmentacije kako bi se uspostavili profili posjetitelja. Utvrđeno je da se karakteristike posjetitelja razlikuju prema zemlji podrijetla. Uvažavanjem navedenih razlika stvara se osnova za ostvarivanje ekonomske koristi od turizma, čijem razvoju je potrebna zajednička vizija i sinergija svih dionika u turizmu.Tourism has become increasingly more important in the world economy, for many years businessmen have been pointing to this branch of the economy. In Croatian island destinations, the population is engaged in tourism based on the exploitation of available and free natural resources. Long-term closure of the island of Vis has limited its development in tourism. After opening the island to its visitors, its development concentrated around the urban and administrative centers of Vis and Komiža. As for small places in the interior of the island, they are only at the beginning of a developmental initiative based on rural concepts of tourism development. Tourism is currently poorly developed, dominated by private accommodation, which accounts for over 79% of the island's total accommodation capacity. Only four hotels of lower categories and two privately owned camps are operating in the island of Vis. There is a very high seasonality, which means that the island is fully oriented to the “sun and sea” product. This paper explores the effectiveness of geographic origin as the basis for market segmentation of Vis visitors. By examining data from six major geographic markets (Slovenia, Poland, United Kingdom, Germany, Italy, Czech Republic), it was attempted to determine whether the country of origin was indeed an effective market segmentation criterion to establish visitor profiles. It was found that the characteristics of the visitor differed according to the country of origin. The acknowledgment of these differences creates the basis for achieving economic benefits from tourism, whose development requires a common vision and synergy of all stakeholders in tourism

ZEMLJOPISNO PODRIJETLO POSJETITELJA I SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA ZA OTOČNE DESTINACIJE: SLUČAJ OTOKA VISA : Diplomski rad

Turizam poprima sve veću važnost u svjetskoj ekonomiji, tako se već dugi niz godina mnogi gospodarstvenici orijentiraju na tu granu gospodarstva. U hrvatskim otočnim destinacijama stanovništvo se bavi turizmom koje je temeljeno na iskorištavanju dostupnih i besplatnih prirodnih resursa. Dugogodišnja zatvorenost otoka Visa ograničila je njegov turistički razvoj. Nakon otvaranja otoka prema posjetiteljima, njegov razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Visa i Komiže. Što se tiče malih mjesta u unutrašnjosti otoka, tek su u začetcima razvojne inicijative temeljene na ruralnim ili etno konceptima turističkog razvoja. Turizam je do današnjih dana slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji čini preko 79% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo četiri hotela nižih kategorija i dva kampa u privatnom vlasništvu. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost, što znači da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. Ovaj rad istražuje učinkovitost zemljopisnog podrijetla kao temelj za tržišno segmentiranje posjetitelja otoka Visa. Ispitivanjem podataka sa šest glavnih emitivnih tržišta (Slovenija, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Češka) pokušalo se utvrditi je li zemlja podrijetla zaista predstavlja učinkovit kriterij tržišne segmentacije kako bi se uspostavili profili posjetitelja. Utvrđeno je da se karakteristike posjetitelja razlikuju prema zemlji podrijetla. Uvažavanjem navedenih razlika stvara se osnova za ostvarivanje ekonomske koristi od turizma, čijem razvoju je potrebna zajednička vizija i sinergija svih dionika u turizmu.Tourism has become increasingly more important in the world economy, for many years businessmen have been pointing to this branch of the economy. In Croatian island destinations, the population is engaged in tourism based on the exploitation of available and free natural resources. Long-term closure of the island of Vis has limited its development in tourism. After opening the island to its visitors, its development concentrated around the urban and administrative centers of Vis and Komiža. As for small places in the interior of the island, they are only at the beginning of a developmental initiative based on rural concepts of tourism development. Tourism is currently poorly developed, dominated by private accommodation, which accounts for over 79% of the island's total accommodation capacity. Only four hotels of lower categories and two privately owned camps are operating in the island of Vis. There is a very high seasonality, which means that the island is fully oriented to the “sun and sea” product. This paper explores the effectiveness of geographic origin as the basis for market segmentation of Vis visitors. By examining data from six major geographic markets (Slovenia, Poland, United Kingdom, Germany, Italy, Czech Republic), it was attempted to determine whether the country of origin was indeed an effective market segmentation criterion to establish visitor profiles. It was found that the characteristics of the visitor differed according to the country of origin. The acknowledgment of these differences creates the basis for achieving economic benefits from tourism, whose development requires a common vision and synergy of all stakeholders in tourism

Stvaranje i razvoj nove turističke destinacije izgradnjom nove željezničke infrastrukture

Analiza procesa razvoja i formiranja nove turističke destinacije izgradnjom (uvođenjem) željezničke infrastrukture (nove pruge) predstavlja predmet istraživanja koji je dan u ovom radu. U doktorskom radu se prikazuje idejno rješenje implementacije izgradnje nove željezničke pruge Koprivnica-Kotoriba-Državna Granica, iskazuje njen položaj na Mediteranskom prometnom koridoru, te ekonomski utjecaj izgradnje na razvoj nove turističke destinacije. Uvođenje, odnosno izgradnja novog prometnog pravca na području na kojem ga prije nije bilo u nikakvom obliku povlači za sobom promjene u socioekonomskoj slici populacije, njenom etosu i okruženju. Sam nastanak prometa bio je preduvjet nastanka turizma, dok je danas razvoj suvremenog turizma neodvojiv od razvoja prometa, što se dokazalo istraživanjem i analizom prikupljenih podataka na području obuhvata implementacije novog prometnog pravca. U radu se dokazalo kako je bitno da razvoj turizma prati razvoj i modernizacija prometnih usluga i infrastrukture. Na taj način se ostvarila sinergija prometa i turizma u funkciji dostizanja turističkog i gospodarskog razvoja destinacije. Nadalje, rad sadržava kvalitativne i kvantitativne podatke o stanju prometnih sustava na Mediteranskom prometnom koridoru kao faktoru razvoja i/ili poboljšanja turističkih kapaciteta. Analizirao se utjecaj prometa i turizma na okoliš, koncept njegovog održivog razvoja, prijevoz u ulozi turističke atrakcije u destinaciji te organizacije prometa unutar destinacije