Promatranje blizih nukleona u jezgrama visokoenergijskim probama

Recently, we measured the reaction 12C(p,2p+n) and studied the correlation between the momenta of the struck target proton and the backward recoil neutron. We intend to continue this line of research and to measure the C(e,e\u27p+N) reaction at TJNAF (approved experiment E97-106). Two permanent magnetic spectrometers will be used to measure the (e,e\u27p) part of the reaction. We plan to add a third arm, consisting of a series of scintillation counters, to measure neutrons and protons in coincidence with the outgoing high momentum electron and proton. We choose kinematical conditions that will allow us to determine the fraction of (e,e\u27p) events which are associated with NN short-range correlations, as a function of the momentum of the proton in the nucleus. It will also allow us to compare between pn and pp correlated pairs in nuclei.Nedavno smo mjerili reakciju 12C(p,2p+n) i proučavali korelacije među impulsima udarenog protona u meti i unatrag odbijenog neutrona. Ta ćemo istraživanja nastaviti mjerenjima reakcije C(e,e’p+N) u TJNAF (odobreno mjerenje E97-106). Rabit će se dva spektrometra s trajnim magnetima za mjerenje dijela reakcije (e,e’p). Predviđa se treća mjerna grana s nizom scintilacijskih detektora radi sudesnog mjerenja neutrona i protona s izlaznim elektronom i protonom velikih impulsa. Odabiru se kinematički uvjeti koji dozvoljavaju određivanje udjela (e,e’p) dogođaja u svezi s kratkodosežnim NN korelacijama u jezgri u ovisnosti o impulsu protona u jezgri. To će omogućiti i usporedbu koreliranih parova pn i pp u jezgrama

Promatranje blizih nukleona u jezgrama visokoenergijskim probama

Recently, we measured the reaction 12C(p,2p+n) and studied the correlation between the momenta of the struck target proton and the backward recoil neutron. We intend to continue this line of research and to measure the C(e,e\u27p+N) reaction at TJNAF (approved experiment E97-106). Two permanent magnetic spectrometers will be used to measure the (e,e\u27p) part of the reaction. We plan to add a third arm, consisting of a series of scintillation counters, to measure neutrons and protons in coincidence with the outgoing high momentum electron and proton. We choose kinematical conditions that will allow us to determine the fraction of (e,e\u27p) events which are associated with NN short-range correlations, as a function of the momentum of the proton in the nucleus. It will also allow us to compare between pn and pp correlated pairs in nuclei.Nedavno smo mjerili reakciju 12C(p,2p+n) i proučavali korelacije među impulsima udarenog protona u meti i unatrag odbijenog neutrona. Ta ćemo istraživanja nastaviti mjerenjima reakcije C(e,e’p+N) u TJNAF (odobreno mjerenje E97-106). Rabit će se dva spektrometra s trajnim magnetima za mjerenje dijela reakcije (e,e’p). Predviđa se treća mjerna grana s nizom scintilacijskih detektora radi sudesnog mjerenja neutrona i protona s izlaznim elektronom i protonom velikih impulsa. Odabiru se kinematički uvjeti koji dozvoljavaju određivanje udjela (e,e’p) dogođaja u svezi s kratkodosežnim NN korelacijama u jezgri u ovisnosti o impulsu protona u jezgri. To će omogućiti i usporedbu koreliranih parova pn i pp u jezgrama

Sociološko promatranje obitelji

Sociologica familiae consideratio potissimum munus habet inter sociologismum necnon individualismum aequilibrium tenere. Vel ipsa familiae structura elementum »sociale« includit. Et hoc auctor huius articuli exorditur demonstrare: biologice, phisiologice, psychice ac teleologice et moraliter. Multi tamen apparent defectus, multi morbi. Cogita abortum, cogita divortia et alia id genus. Quae causae? Non una, sed multiplex. Dicamus familiam hodie ex primaria ad secundariam societatem transiise. Haec una causa non sufficit. Extant plurimae, sive ex hac sive sine hac profluentes. Et remedia oportent extent plura. Dicamus: revertendum ad naturam qualem auctor naturae Deus voluit et qualem ad superiorem ordinem evexit Christus. Theologia pastoralis quaerit media pastoralia. Omnium ptimns: contactus, dialoghus. Et alia multa. Manus mittenda ad aratrum. Sanationi familiae incumbendum. Quanto prius — eo melius. Vere opus Dei agitur

Expression of external space in preschool-aged children

Cilj istraživanja je bio ispitati koje načine prikaza prostora djeca koriste u likovnom izražavanju istog te u kojoj mjeri organizirano promatranje utječe na prikaz tog prostora. Istraživanje je provedeno u dječjem vrtiću „Seka i braco“, Slavonski Brod, u predškolskoj odgojnoj skupini koja broji 30-ero djece. Proces istraživanja je tekao tako da su djeca najprije dobila motiv onoga što trebaju likovno prikazati. Motiv je bio ulica u kojoj se nalazi njihov dječji vrtić. Poticaj je bio usmeni, uz obliku razgovora, bez prethodnog vizualnog poticaja. Koristili su se olovkom kao crtačkom tehnikom. Sudjelovalo ih je 26-ero. Nakon tjedan dana, djeci je zadan isti motiv, ali u ovom slučaju uz organizirano promatranje istoga prostora- šetnja ulicom uz istovremeno promatranje i razgovor. Djeca su mogla prije samog prikazivanja prostora vizualno predočiti sve elemente istoga. Sudjelovalo ih je 25-ero. Svi radovi su prikupljeni i analizirani. Analizom radova je zaključeno da pojedina djeca prikazuju prostor i elemente prostora drukčije nakon vizualnog poticaja, dok ih ostali prikazuju jednako, ali uz drukčiji poredak.The purpose of this research was to examine what ways of artistical expression children use for space and to what extent organized observation has an impact on the expression of that space. The research was conducted in the kindergarten „Seka i braco“, Slavonski Brod, with the preschool group that counts 30 children. The research process was done so that the children first got the motive of what they needed to express. The motive was the street where their kindergarten is located. The stimulus was oral, in the form of a conversation, without the prior visual stimulus. They used a pencil as a drawing technique. 26 children participated. After one week, the same motive was given to the children, but in this case with the organized observation of the same space- a walk along the street with simultaneous observation and conversation. The children could visualise all the elements of space before displaying it. 25 children participated. All of the artwork was collected and analyzed. By analyzing the artwork, it was concluded that individuals show space and elements of the space differently after the visual stimulus, while others showed them equally but with a different order

Pristupi u rješavanju problema u zdravstvenoj njezi

Sestrinska dijagnoza je naziv za probleme koje medicinska sestra samostalno prepoznaje i tretira, a počeci sestrinskih dijagnoza povezuju se s Florence Nightingale koja je naglašavala važnost sestrinskog opažanja i zaključivanja, što je osnova sestrinskog dijagnosticiranja. Definiranje problema iz područja zdravstvene njege, odnosno sestrinske dijagnoze, spada u prvu fazu procesa zdravstvene njege koja se zove utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom. Prvu fazu procesa zdravstvene njege osim definiranja problema čine i prikupljanje podataka i analiza prikupljenih podataka. Utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom počinje uzimanjem sestrinske anamneze i statusa, do kojih medicinska sestra dolazi postupkom prikupljanja podataka. Podaci potrebni za planiranje sestrinske skrbi moraju biti prikupljeni uz punu profesionalnu odgovornost. Procjenom pacijenta prepoznaju se medicinski, psihički i socijalni problemi, te se tako otvara put njihova bržeg i lakšeg rješavanja Medicinska sestra prikuplja podatke o pacijentu iz primarnih i sekundarnih izvora koristeći intervju, promatranje, mjerenje i analizu dokumentacije, te koristeći prijašnju dokumentaciju kao tercijarni izvor podataka. Medicinska sestra se prilikom prikupljanja podataka služi tehnikom promatranja pri kojoj vidnim, slušnim, taktilnim i njušnim osjetnim modalitetima dolazi do podataka o različitim aspektima pacijentovog stanja i okolinskih utjecaja. Promatranje u procesu zdravstvene njege temelji se na stručnom znanju, a vrši se sustavno i kompletno. Među prikupljenim podacima razlikuju se subjektivni i objektivni podaci, činjenice od interpretacija te sadašnji i prošli podaci. Prikupljeni podaci sadržajem moraju omogućiti točnu i cjelovitu ocjenu pacijentova stanja i prepoznavanje problema. Analizom prikupljenih podataka medicinska sestra donosi zaključak koji je opis pacijentovog problema i njegovih uzroka te čini osnovu plana zdravstvene njege. Analizom se potvrđuje nepostojanje, odnosno postojanje problema, što znači ukoliko postoji problem potrebna je pomoć medicinske sestre. Nakon identifikacije problema započinje njegovo rješavanje planiranjem zdravstvene njege koje obuhvaća: Utvrđivanje prioriteta, definiranje ciljeva, planiranje intervencija te izradu plana zdravstvene njege. Plan zdravstvene njege je dio pacijentove dokumentacije kojeg izrađuje viša medicinska sestra te omogućava individualizaciju i prilagođavanje zdravstvene njege pacijentu kao i stvaranje uvjeta za kontinuiranu zdravstvenu skrb. Tijekom cijelog procesa rada medicinska sestra se vodi načelom holističkog pristupa. Holizam i holističko poimanje čovjeka jedno je od osnovnih načela u pružanju sestrinske skrbi. To je pristup u kojemu se čovjek doživljava i tretira kao cjelina i kao dio cjeline te uzima u obzir fizičke, emocionalne, socijalne, ekonomske i duhovne potrebe osobe; njegov ili njezin odgovor na bolest; i učinak bolesti na sposobnost da zadovolji osobne potrebe

Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama

Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika

Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama

Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika.Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika prepoznali potrebu za njegovom izradom, s ciljem kontinuiranoga podizanja kvalitete studijskih programa koji uključuju nastavnu praksu. Vodič je nastao u sklopu projekta Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2020. – 2023.) koji se financira iz Europskoga socijalnoga fonda. Namijenjen je svim mentorima nastavnicima, bez obzira na to koji nastavni predmet predaju. Cilj je vodiča afirmirati ulogu mentora koji rade sa studentima i koji su važna karika u obrazovanju nastavnikā. Naglasak je stavljen na opće vještine potrebne za mentoriranje, a ne na specifična znanja iz predmetnih metodika

Expression of children of preschool age in a real-life environment

Ovaj rad bavi se likovnim izražavanjem djece prema sjećanju te stanju prema izravnom promatranju i crtanju u prirodnom okruženju. Cilj istraživanja je uvidjeti na koji način utječe likovno izražavanje prema promatranju u prirodnom okruženju na kvalitetu dječjeg likovnog izraza. Istraživanje razmatra postoje li i koje su razlike tijekom likovnog izražavanja djece u zatvorenome prostoru vrtića, a koje izvan njega. Istraživanje je provedeno u dječjem vrtiću “Trnoružica” s djecom starije odgojne skupine. Za potrebe ovoga istraživanja tijekom dva dana proučavano je dječje viđenje stvarnog prostora, njihova percepcija okoline u kojoj se nalaze. Prvoga dana djeca su se nalazila u sobi dnevnog boravka te crtala prema sjećanju, a tijekom drugoga dana djeca su u dvorištu školskoga vrtića crtala prema promatranju. Oba dana u radionici sudjelovalo je 20-tero djece predškolske dobi. Dječji su radovi prikupljeni i analizirani. Kvalitativnom analizom likovnih radova djece zaključeno je da se djeca kreativnije izražavaju crtajući prema sjećanju nego prema promatranju. Prema promatranju djeca crtaju strogo ono što vide, točnije ono što se nalazi ispred njih.The aim od this paper is to show the artistic expression of children according to their memory and observation abbility and drawing in the natural environment. The aim of the research was to find out how the visual expression by observation in the natural environment influences on the quality of children's artistic expression. The research considers the differencies between artistical expression in the outdoors and in the indoors. This research was carried out in the kindergarten "Trnoružica" with children from the older educational group. For the purpose of this research, children perception of the real space and their perception of the environment they are located in, were observed throughout two days. On the first day, children were in the kindergarten courtyard painting according to their observation, and on the second day, while in the kindergarten lounge room, children were supposed to paint the kindergarten according to their memory. Twenty children of preschool age participated in this research workshop on both days. The childrens works were collected and subsequently analyzed. The qualitative analysis of children's art works concluded that the children use their imagination more when drawing things by their memory as opposed to when drawing them while looking directly at them. When drawing while observing, children draw exactly what is in front of them

In situ characterization of layered materials growth on flat substrates

Glavni cilj ovog diplomskog rada je analiza rasta površine, duljine rubova i broja otoka MoS2 u realnom vremenu tijekom sinteze. Eksperiment u sklopu ovog rada proveden je na Institutu za fiziku u sklopu Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore. Značajni napori posvećeni su pripremi jednoslojnog MoS2. U sintezama MoS2 materijala usvojena je sulfurizacija MoO3 korištenjem metode depozicije iz kemijskih para (CVD). Ta je metoda najpraktičnija za rast većih površina kao što je to slučaj s grafenom. Rast otoka MoS2 praćen je i sniman putem in situ optičke vizualizacije. Sama obrada podataka odrađena je pomoću moćnog freeware programa za obradu slike ImageJ. Uz to je obrađena i sama teorijska pozadina obrade slike.The main goal of the thesis was an analysis of the surface area, the edge length and the number of MoS2 flakes in real time during synthesis. The experiments were performed at the Institute of Physics within the Center of Excellence for Advanced Materials and Sensing Devices. This work was focused on the preparation of single-layer MoS2. The synthesis of MoS2 layers was adopted via sulfurization of MoO3 precursor using the well-known method of chemical vapor deposition (CVD). This is a very practical method for the growth of materials over large areas, such as it is the case with graphene. The growth of MoS2 flakes is characterized in situ via optical visualization. Data processing and subsequent analysis was performed by using a powerful freeware program for image processing, ImageJ. Along with the analysis, a theoretical background of image processing was described