Književnost i revolucije: zbornik radova

The collection of essays "Literature and Revolutions" gathers the contributions of the final conference of the Croatian Science Foundation project (Literary Revolutions IP-01-2018-7020), which took place from 29. XI. to 1. XII. 2022. This book focuses primarily on exploring the legacy of the avant-garde in the literary and social sphere, starting from a contemporary, critical approach to the historical avant-garde in the broader Central European and South Slavic context. Considering the ways in which radical political and poetic changes in the artistic sphere are brought about through literary practices, this collection of articles traces analogous processes and relationships in the historical revolutionary years. In accordance with the aims of the project, the following research questions were posed: What is the relationship between literary revolutions and paradigm shifts: in literary theory and literary history, in models, types, concepts of language and literariness, authorial practices and poetics? Is it possible to redefine and reinterpret the avant-garde as a historical, transhistorical and supranational concept? In addition to developing a theoretical-methodological paradigm for understanding and analyzing concepts of literary revolutions based on the esthetic autonomy of literature, the aim of this book is to grasp the emancipatory potential of literature and the radical changes in poetic expression, especially in relation to the concepts of utopia and optimal projection, according to which the individual literary heresies also develop. The authors of this book pursue these questions about the processuality and continuity of the post-avant-garde literary revolution. By combining their theoretical and methodological interest in avant-garde controversies, revolutions, schools and influences with their interest in the literary text, they offer new readings and interpretations in this book. Their revaluation impulse is reflected in the interpretations of the authors' interventions (Krleža, Ujević, Kamov, Cesarec, Ristić, Marinković, Šinko), the laws of genre (drama, novel, poetry), collective and individual aspirations in the context of the performing arts and ecology, post-Yugoslav literature, postcolonialism and capitalism, feminism and queer theory.Zbornik radova "Književnost i revolucije" okuplja radove proizašle iz završne konferencije projekta Hrvatske zaklade za znanost (Književne revolucije IP-01-2018-7020) koja je održana u Zagrebu od 29. XI. do 1. XII. 2022. Radovi su posvećeni istraživanju nasljeđa avangarde u književnom i društvenom polju, polazeći od suvremenog, kritičkog razmatranja historijske avangarde u širem srednjoeuropskom i južnoslavenskom kontekstu. Uzimajući u obzir načine na koje se unutar umjetničkog polja, prije svega kroz književne prakse, generiraju radikalne političke i poetičke promjene, u zborniku su predstavljeni analogni procesi i odnosi u povijesnim revolucionarnim godinama. U skladu s ciljevima projekta postavljena su istraživačka pitanja: u kojem su odnosu književne revolucije i smjene paradigmi kad je riječ o teoriji i povijest književnosti, modelima, tipovima, konceptima jezika i literarnosti, autorskim praksama i poetikama? Je li moguće ponuditi redefinicije i nova čitanja avangarde kao historijskog, transhistorijskog i nadnacionalnog pojma? Osim razvoja teorijsko-metodološke paradigme za razumijevanje i analizu koncepata književnih revolucija utemeljenih u estetskoj autonomiji književnosti cilj zbornika je evidentirati emancipacijski potencijal književnosti i radikalne promjene u poetskom izrazu, posebno u odnosu prema konceptima utopije i optimalne projekcije prema kojima se razvijaju i pojedinačne autorske hereze. Nudeći odgovore na naznačena pitanja autori radova u zborniku pred sobom imaju procesualnost i kontinuitet književne revolucije nakon avangarde. U svojim tekstovima objedinjuju teorijski i metodološki interes prema avangardnim prijeporima, revolucijama, školama i utjecajima s interesom prema književnom tekstu, a kroz različite teme i predloške, nudeći nova čitanja i interpretacije. Revalorizacijski impuls zbornika vidljiv je u interpretacijama autorskih zahvata (Krleža, Ujević, Kamov, Cesarec, Ristić, Marinković, Šinko), zakona žanra (drama, roman, poezija), skupnih i pojedinačnih poduhvata u okviru izvedbenih umjetnosti i ekologije, post/jugoslavenske književnosti, postkolonijalizma i kapitalizma, feminizma i queer teorije

Književnost i revolucije: zbornik radova

The collection of essays "Literature and Revolutions" gathers the contributions of the final conference of the Croatian Science Foundation project (Literary Revolutions IP-01-2018-7020), which took place from 29. XI. to 1. XII. 2022. This book focuses primarily on exploring the legacy of the avant-garde in the literary and social sphere, starting from a contemporary, critical approach to the historical avant-garde in the broader Central European and South Slavic context. Considering the ways in which radical political and poetic changes in the artistic sphere are brought about through literary practices, this collection of articles traces analogous processes and relationships in the historical revolutionary years. In accordance with the aims of the project, the following research questions were posed: What is the relationship between literary revolutions and paradigm shifts: in literary theory and literary history, in models, types, concepts of language and literariness, authorial practices and poetics? Is it possible to redefine and reinterpret the avant-garde as a historical, transhistorical and supranational concept? In addition to developing a theoretical-methodological paradigm for understanding and analyzing concepts of literary revolutions based on the esthetic autonomy of literature, the aim of this book is to grasp the emancipatory potential of literature and the radical changes in poetic expression, especially in relation to the concepts of utopia and optimal projection, according to which the individual literary heresies also develop. The authors of this book pursue these questions about the processuality and continuity of the post-avant-garde literary revolution. By combining their theoretical and methodological interest in avant-garde controversies, revolutions, schools and influences with their interest in the literary text, they offer new readings and interpretations in this book. Their revaluation impulse is reflected in the interpretations of the authors' interventions (Krleža, Ujević, Kamov, Cesarec, Ristić, Marinković, Šinko), the laws of genre (drama, novel, poetry), collective and individual aspirations in the context of the performing arts and ecology, post-Yugoslav literature, postcolonialism and capitalism, feminism and queer theory.Zbornik radova "Književnost i revolucije" okuplja radove proizašle iz završne konferencije projekta Hrvatske zaklade za znanost (Književne revolucije IP-01-2018-7020) koja je održana u Zagrebu od 29. XI. do 1. XII. 2022. Radovi su posvećeni istraživanju nasljeđa avangarde u književnom i društvenom polju, polazeći od suvremenog, kritičkog razmatranja historijske avangarde u širem srednjoeuropskom i južnoslavenskom kontekstu. Uzimajući u obzir načine na koje se unutar umjetničkog polja, prije svega kroz književne prakse, generiraju radikalne političke i poetičke promjene, u zborniku su predstavljeni analogni procesi i odnosi u povijesnim revolucionarnim godinama. U skladu s ciljevima projekta postavljena su istraživačka pitanja: u kojem su odnosu književne revolucije i smjene paradigmi kad je riječ o teoriji i povijest književnosti, modelima, tipovima, konceptima jezika i literarnosti, autorskim praksama i poetikama? Je li moguće ponuditi redefinicije i nova čitanja avangarde kao historijskog, transhistorijskog i nadnacionalnog pojma? Osim razvoja teorijsko-metodološke paradigme za razumijevanje i analizu koncepata književnih revolucija utemeljenih u estetskoj autonomiji književnosti cilj zbornika je evidentirati emancipacijski potencijal književnosti i radikalne promjene u poetskom izrazu, posebno u odnosu prema konceptima utopije i optimalne projekcije prema kojima se razvijaju i pojedinačne autorske hereze. Nudeći odgovore na naznačena pitanja autori radova u zborniku pred sobom imaju procesualnost i kontinuitet književne revolucije nakon avangarde. U svojim tekstovima objedinjuju teorijski i metodološki interes prema avangardnim prijeporima, revolucijama, školama i utjecajima s interesom prema književnom tekstu, a kroz različite teme i predloške, nudeći nova čitanja i interpretacije. Revalorizacijski impuls zbornika vidljiv je u interpretacijama autorskih zahvata (Krleža, Ujević, Kamov, Cesarec, Ristić, Marinković, Šinko), zakona žanra (drama, roman, poezija), skupnih i pojedinačnih poduhvata u okviru izvedbenih umjetnosti i ekologije, post/jugoslavenske književnosti, postkolonijalizma i kapitalizma, feminizma i queer teorije

Contextualizing “Oriental” cults. New Lights on the Evidence between the Danube and the Adriatic

The Center for Interdisciplinary Research of Ancient History of the Institute of Croatian History at the Department of History, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, initiated the international scientific symposium "Contextualizing 'Oriental' Cults. New Lights on the Evidence between the Danube and the Adriatic," held in Zagreb and Ptuj from September 15 to 17, 2022. The co-organizing institutions were the University of Toulouse Jean Jaurès, the Austrian Academy of Sciences, the Cultural Heritage Research Center "Cvetan Grozdanov" of the Macedonian Academy of Sciences and Arts, the Archaeological Museum in Zagreb, and the Regional Museum Ptuj – Ormož. The aims of the symposium were to explore and discuss how "Oriental" cults manifested in the Danubian and Balkan provinces, based on epigraphic and material evidence. Attention was given to the spread and development of these cults in various contexts – historical, political, topographical, civil, economic, and military. Presentations and discussions yielded valuable new insights and conclusions. The international character of the symposium, with participants from several countries (Croatia, Slovenia, Austria, France, Belgium, Luxembourg, Germany, North Macedonia, Greece, Hungary, and Romania), enabled an exceptionally cohesive and dynamic academic and cultural exchange. Two years after the symposium, we have gathered scientific contributions from most participants. The publication is intended for both the domestic and international scientific community, as it presents the latest findings and conclusions on the so-called "Oriental" cults.Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je međunarodni znanstveni simpozij „Contextualizing 'Oriental' cults. New Lights on the Evidence between the Danube and the Adriatic”, održan u Zagrebu i Ptuju 15. – 17. rujna 2022. Institucije suorganizatori bile su Sveučilište u Toulouse Jean Jaurès, Austrijska akademija znanosti i umjetnosti, Istraživački centar za kulturnu baštinu “Cvetan Grozdanov” Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, Arheološki muzej u Zagrebu i Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož. Ciljevi simpozija bili su istražiti i raspraviti način na koji su se „orijentalni“ kultovi očitovali u podunavskim i balkanskim provincijama, na temelju epigrafskih i materijalnih izvora. Pozornost je posvećena širenju i razvoju spomenutih kultova u različitim kontekstima – povijesnom, političkom, topografskom, civilnom, gospodarskom i vojnom. Izlaganja i rasprave iznjedrili su dragocjene nove spoznaje i zaključke. Međunarodni karakter ovog skupa, čiji su sudionici bili iz više zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Francuske, Belgije, Luksemburga, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Grčke, Mađarske i Rumunjske), omogućio je izuzetno kohezivnu i dinamičnu akademsku i kulturnu razmjenu. Dvije godine nakon simpozija prikupili smo znanstvene priloge većine sudionika. Publikacija je namijenjena domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti, jer predstavlja najnovija saznanja i zaključke o tzv. "orijentalnim" kultovima

150 godina Filozofskoga fakulteta

Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i pol posvećena rada Filozofskoga fakulteta na oblikovanju društvenih i humanističkih znanosti, obrazovanju stručnjaka koji su nositelji razvoja našega društva, kreiranju akademskoga krajolika u Republici Hrvatskoj te promicanju znanstveno utemeljene kritičke misli. Svrha je ove monografije pružiti prostor za refleksiju o 150 godina našega Fakulteta. No polazišna točka za ocrtavanje obrisa fakultetske dinamike jest današnja – glavni je cilj bio uputiti na mjesto Fakulteta u aktualnom sveučilišnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu te na silnice njegova budućega znanstveno-nastavnoga djelovanja. Ovim se izdanjem iz različitih kutova te osvrtom na raznolike fakultetske djelatnosti i aktivnosti htjelo odgovoriti na pitanja s kojima se često susrećemo u popularnome diskursu: kakva je relevantnost Filozofskoga fakulteta, njegovih studija, rada njegovih nastavnika, istraživača i studenata danas? Kako se Filozofski profilira s obzirom na vladajuće društvene, ekonomske i političke odnose i procese, kako na njih utječe? Kako odgovara na potrebe promjenjiva lokalnoga i globalnoga okruženja, čime mu pridonosi? Na koncu, kako istraživačke rezultate, znanja i vještine koje Filozofski generira primijeniti u sadašnjemu kontekstu? Tekstovi u monografiji podijeljeni su u četiri veće cjeline. U početnome je dijelu Filozofski fakultet predstavljen iz očišta dekana. Zatim se, uz ovaj opis uredničke koncepcije monografije, obrisi fakultetske 150-godišnje povijesti iscrtavaju duž triju linija: sažetom kronologijom ključnih događaja, biografijama dekana i obnašatelja dužnosti dekana te razmatranjem društvene uloge Fakulteta od osnutka do danas. Drugi se dio bavi temeljnim djelatnostima i procesima kojima je Fakultet premrežen u heterogenu cjelinu: sveučilišnom nastavom, studijskim programima, znanošću i istraživanjima, izdavaštvom, sustavom kvalitete, organizacijom i razvojem. Djelatnosti su prikazane iz perspektive resornih prodekana, članova izdavačkih tijela, voditelja pojedinih studijskih programa i sveučilišnih nastavnika. Autori djelatnosti sagledavaju dijakronijski, ali naglasak stavljaju na sadašnji trenutak, na planove i vizije Fakulteta u budućnosti. Treća cjelina obuhvaća zasebne prikaze 23 odsjeka, dvaju zavoda (onih koji su po ustroju ili načinu funkcioniranja nadodsječkoga tipa, dok je dodatnih šest zavoda predstavljeno u tekstovima o odsjecima unutar kojih djeluju), sedam centara, jedne samostalne katedre i Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Ti tekstovi daju uvid u sadašnju ulogu pojedinih fakultetskih jedinica, njihovu akademsku i društvenu relevantnost, područje djelovanja, programe koje nude, temeljna strateška i istraživačka usmjerenja te njihov povijesni razvoj i mijene. U središtu su četvrte i zaključne cjeline ove monografije studenti Filozofskoga fakulteta, sadašnji i oni kojima je Fakultet alma mater.Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i pol posvećena rada Filozofskoga fakulteta na oblikovanju društvenih i humanističkih znanosti, obrazovanju stručnjaka koji su nositelji razvoja našega društva, kreiranju akademskoga krajolika u Republici Hrvatskoj te promicanju znanstveno utemeljene kritičke misli. Svrha je ove monografije pružiti prostor za refleksiju o 150 godina našega Fakulteta. No polazišna točka za ocrtavanje obrisa fakultetske dinamike jest današnja – glavni je cilj bio uputiti na mjesto Fakulteta u aktualnom sveučilišnom, nacionalnom i međunarodnom kontekstu te na silnice njegova budućega znanstveno-nastavnoga djelovanja. Ovim se izdanjem iz različitih kutova te osvrtom na raznolike fakultetske djelatnosti i aktivnosti htjelo odgovoriti na pitanja s kojima se često susrećemo u popularnome diskursu: kakva je relevantnost Filozofskoga fakulteta, njegovih studija, rada njegovih nastavnika, istraživača i studenata danas? Kako se Filozofski profilira s obzirom na vladajuće društvene, ekonomske i političke odnose i procese, kako na njih utječe? Kako odgovara na potrebe promjenjiva lokalnoga i globalnoga okruženja, čime mu pridonosi? Na koncu, kako istraživačke rezultate, znanja i vještine koje Filozofski generira primijeniti u sadašnjemu kontekstu? Tekstovi u monografiji podijeljeni su u četiri veće cjeline. U početnome je dijelu Filozofski fakultet predstavljen iz očišta dekana. Zatim se, uz ovaj opis uredničke koncepcije monografije, obrisi fakultetske 150-godišnje povijesti iscrtavaju duž triju linija: sažetom kronologijom ključnih događaja, biografijama dekana i obnašatelja dužnosti dekana te razmatranjem društvene uloge Fakulteta od osnutka do danas. Drugi se dio bavi temeljnim djelatnostima i procesima kojima je Fakultet premrežen u heterogenu cjelinu: sveučilišnom nastavom, studijskim programima, znanošću i istraživanjima, izdavaštvom, sustavom kvalitete, organizacijom i razvojem. Djelatnosti su prikazane iz perspektive resornih prodekana, članova izdavačkih tijela, voditelja pojedinih studijskih programa i sveučilišnih nastavnika. Autori djelatnosti sagledavaju dijakronijski, ali naglasak stavljaju na sadašnji trenutak, na planove i vizije Fakulteta u budućnosti. Treća cjelina obuhvaća zasebne prikaze 23 odsjeka, dvaju zavoda (onih koji su po ustroju ili načinu funkcioniranja nadodsječkoga tipa, dok je dodatnih šest zavoda predstavljeno u tekstovima o odsjecima unutar kojih djeluju), sedam centara, jedne samostalne katedre i Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Ti tekstovi daju uvid u sadašnju ulogu pojedinih fakultetskih jedinica, njihovu akademsku i društvenu relevantnost, područje djelovanja, programe koje nude, temeljna strateška i istraživačka usmjerenja te njihov povijesni razvoj i mijene. U središtu su četvrte i zaključne cjeline ove monografije studenti Filozofskoga fakulteta, sadašnji i oni kojima je Fakultet alma mater

Povijest rane i klasične teorije filma

Knjiga Povijest rane i klasične teorije filma fokusira se na analizu i tumačenje relevantnih pristupa filmskome mediju i umjetnosti od njezinog ranog razdoblja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pokušaja formuliranja cjelovitih teorija sredine 1910-ih, preko avangardnih strujanja u 1920-ima pa sve do završnih faza tzv. klasičnog razdoblja filmske teorije početkom 1960-ih kada je pod utjecajem novonastalih semiotičkih i strukturalističkih metodologija razumijevanje filma dobilo neke nove, modernije obrise. Glavni je cilj knjige ponuditi analitički uvid u povijesni aspekt razumijevanja filmske umjetnosti te načina kako je određeni tip filmske teorije utjecao na konkretnu filmsku praksu proučavanog razdoblja, ali i kako je ta praksa rukovodila središnjim postavkama određene teorije. U tom kontekstu knjiga se fokusira na relevantne autore klasične teorije filma, poput R. Canuda, G. Dulac, L. Delluca, J. Epsteina, V. Lindsayja, H. Münsterberga, S. Ejzenštejna, R. Arnheima, A. Bazina, S. Kracauera,, odnosno na pretpovijest filmske teorije do shvaćanja filma kao umjetničkog fenomena, na ranu nijemu filmsku teoriju francuskih autora vizualističke orijentacije i pokušaj afirmiranja filma kao umjetnosti, (rusko) formalističku i konstruktivističku teoriju sovjetske montažne škole, općenito formativne, ali i realističke tendencije u poslijeratnom razumijevanju filma, kao i na psihologijski inspirirane pristupe pojedinih klasičnih teoretičara.Knjiga Povijest rane i klasične teorije filma fokusira se na analizu i tumačenje relevantnih pristupa filmskome mediju i umjetnosti od njezinog ranog razdoblja krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pokušaja formuliranja cjelovitih teorija sredine 1910-ih, preko avangardnih strujanja u 1920-ima pa sve do završnih faza tzv. klasičnog razdoblja filmske teorije početkom 1960-ih kada je pod utjecajem novonastalih semiotičkih i strukturalističkih metodologija razumijevanje filma dobilo neke nove, modernije obrise. Glavni je cilj knjige ponuditi analitički uvid u povijesni aspekt razumijevanja filmske umjetnosti te načina kako je određeni tip filmske teorije utjecao na konkretnu filmsku praksu proučavanog razdoblja, ali i kako je ta praksa rukovodila središnjim postavkama određene teorije. U tom kontekstu knjiga se fokusira na relevantne autore klasične teorije filma, poput R. Canuda, G. Dulac, L. Delluca, J. Epsteina, V. Lindsayja, H. Münsterberga, S. Ejzenštejna, R. Arnheima, A. Bazina, S. Kracauera,, odnosno na pretpovijest filmske teorije do shvaćanja filma kao umjetničkog fenomena, na ranu nijemu filmsku teoriju francuskih autora vizualističke orijentacije i pokušaj afirmiranja filma kao umjetnosti, (rusko) formalističku i konstruktivističku teoriju sovjetske montažne škole, općenito formativne, ali i realističke tendencije u poslijeratnom razumijevanju filma, kao i na psihologijski inspirirane pristupe pojedinih klasičnih teoretičara

Psiholingvistički pogled na ovladavanje engleskim i ruskim leksikom u okvirima individualne višejezičnosti

Sveučilišni udžbenik Psiholingvistički pogled na ovladavanje engleskim i ruskim leksikom u okvirima individualne višejezičnosti namijenjen je prvenstveno studentima engleskoga jezika i književnosti i ruskoga jezika i književnosti na diplomskom studiju nastavničkog smjera Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sastoji se od osam poglavlja koja su strukturirana tako da su na početku svakog poglavlja iskazani ishodi učenja te ključne riječi. Na kraju poglavlja su zadaci za vježbu i provjeru znanja, dodatna literatura za one koji žele znati više o pojedinoj temi i zaključne napomene.Teme poglavlja pokrivaju sadržaj metodičkih kolegija koji se bave ovladavanjem inim jezikom na diplomskom studiju nastavničkog smjera i relevantne su za nastavu engleskog i ruskog jezika u Hrvatskoj. Nakon osmog poglavlja slijedi  hrvatsko-englesko-ruski rječnik pojmova iz područja OVIJ-a i glotodidaktike čija je namjena pomoći studentima u ovladavanju stručnim nazivljem na engleskom i ruskom jeziku. Knjiga je objavljena u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis – Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.Sveučilišni udžbenik Psiholingvistički pogled na ovladavanje engleskim i ruskim leksikom u okvirima individualne višejezičnosti namijenjen je prvenstveno studentima engleskoga jezika i književnosti i ruskoga jezika i književnosti na diplomskom studiju nastavničkog smjera Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sastoji se od osam poglavlja koja su strukturirana tako da su na početku svakog poglavlja iskazani ishodi učenja te ključne riječi. Na kraju poglavlja su zadaci za vježbu i provjeru znanja, dodatna literatura za one koji žele znati više o pojedinoj temi i zaključne napomene.Teme poglavlja pokrivaju sadržaj metodičkih kolegija koji se bave ovladavanjem inim jezikom na diplomskom studiju nastavničkog smjera i relevantne su za nastavu engleskog i ruskog jezika u Hrvatskoj. Nakon osmog poglavlja slijedi  hrvatsko-englesko-ruski rječnik pojmova iz područja OVIJ-a i glotodidaktike čija je namjena pomoći studentima u ovladavanju stručnim nazivljem na engleskom i ruskom jeziku. Knjiga je objavljena u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis – Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu

Ni na nebu ni u zemlji: procesi stjecanja znanja o dalekoj prošlosti

Knjiga „Ni na nebu ni u zemlji. Procesi stjecanja znanja o dalekoj prošlosti“ bavi se dugotrajnim procesima koji su doveli do formiranja arheologije kao znanstvene discipline. Iako arheologija kao znanstvena samostalna disciplina postoji od 19. stoljeća, interes za prošlost je inherentan čovjeku pa možemo reći da interes za prošlost postoji otkada postoji svijest. Prošlost se percipirala, upotrebljavala, bilježila i prenosila na mnogo načina dio kojih se pokušalo ocrtati u ovoj knjizi. To su procesi spoznaje, zabluda, maštanja, zaborava, pričanja, prepričavanja, zapisivanja, prepisivanja, preobličivanja. Istaknula sam procese, koji često izostaju iz uobičajenih pregleda povijesti discipline, a imali su važnu ulogu u oblikovanju društvene zbilje, odnosa prema prošlosti i selekcije predmeta i događaja iz prošlosti koji su nam poznati i danas. Namjera ove knjige nije donijeti cjelovit prikaz razvoja pojedinog razdoblja ili arheologije nego na primjerima upozoriti na ključne aspekte i događaje, istaknuti da razvoj arheologije traje koliko i cijela čovjekova (pisana) povijest, uputiti na opsežnije publikacije i problematizirati neke teme koje, po autoričinom  mišljenju, najbolje opisuju okolnosti i promjene u kojima neki istraživački interes nastaje, raste i gubi se

Život u sjećanju: znanstveni prilozi i osobne crtice u spomen akademiku Ivanu Cifriću (1946. - 2018.)

U 2018. godini napustio nas je akademik i sveučilišni profesor Ivan Cifrić koji je tijekom svog života izgradio bogatu znanstvenu i stručnu ostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike, ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije. Kako je njegov rad i rad s njim nadahnjivao njegove suvremenike, ali i brojne mlađe generacije studenata i suradnika, u ovom Zborniku smo težili okupiti priloge njegovih kolega koji su se kroz znanstvene radove i osobne crtice prisjetili tema kojima se bavio kao i zajedničke suradnje i prijateljstva.U 2018. godini napustio nas je akademik i sveučilišni profesor Ivan Cifrić koji je tijekom svog života izgradio bogatu znanstvenu i stručnu ostavštinu u nizu područja poput socijalne ekologije i sociologije okoliša, etike okoliša, bioetike, ruralne i urbane sociologije, hrvatskog društva, nacionalnog identiteta, sociologije obrazovanja, sociologije regionalnog i nacionalnog razvoja te sociološke metodologije. Kako je njegov rad i rad s njim nadahnjivao njegove suvremenike, ali i brojne mlađe generacije studenata i suradnika, u ovom Zborniku smo težili okupiti priloge njegovih kolega koji su se kroz znanstvene radove i osobne crtice prisjetili tema kojima se bavio kao i zajedničke suradnje i prijateljstva

Žene u/o umjetnosti: Zbornik radova znanstvenog skupa „Dani Cvita Fiskovića“ održanog 2021. godine

U Zborniku Žene u/o umjetnosti okupljeni su radovi koji se temelje na izlaganjima sa znanstvenog skupa  Dani Cvita Fiskovića održanog od 28. do 30. listopada 2021. u Imotskom. Organizirali su ga Odsjek  za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Izvorno predviđen za početak listopada 2020., skup je održan godinu kasnije zbog pandemije koronavirusa, a zbog tih je razloga odgođeno i deveto izdanje posvećeno uspomeni na Cvita Fiskovića. Odgoda skupa i izlaska zbornika, sada ponuđenog u digitalnom i u tiskanom obliku, nije naškodila svježini ovdje okupljenih radova. Upravo suprotno, oni jasno pokazuju dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti. Tijekom povijesti žene su na različite načine aktivno sudjelovale u stvaranju, čuvanju i vrednovanju djela  likovnih i drugih umjetnosti te arhitekture, i to kao autorice, naručiteljice, kolekcionarke, kustosice, restauratorice i konzervatorice, povjesničarke i teoretičarke. Nadalje, specifično su za njih stvarani prostori i zdanja, likovna, književna i glazbena djela. S obzirom da je, uz iznimku nekoliko pionirskih studija, takva aktivna uloga žene često ostajala neprepoznata ili je pak bila namjerno marginalizirana u znanstvenom istraživanju područja jugoistočne Europe, ovaj je zbornik, pored toga što nudi uvid u stanje istraživanja u trećem desetljeću 21. stoljeća, svakako tek poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga temi

Građanska znanost

Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. crowdsourcing), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima. Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena. Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i konceptualnog određenja područja građanske znanosti pa do specifičnih odrednica primjene građanske znanosti u kontekstu društveno-humanističkih istraživanja. Knjiga je nastala u okviru projekta Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima: teorijski okvir i smjernice za primjenu koji je podržan sredstvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Iako je građanska znanost postojala stoljećima, termin „građanska znanost” skovan je 1990-ih i od tada dobiva na popularnosti. Izrastao iz područja sudjelovanja „građana amatera” u znanstvenim istraživanjima u nizu različitih disciplina te na temeljima primjene rada mnoštva (engl. crowdsourcing), danas je koncept građanske znanosti pozicioniran unutar šireg područja otvorene znanosti te je građanska znanost prepoznata kao utemeljen i validan pristup znanstvenim istraživanjima. Postoji više područja na kojima građanska znanost donosi brojne prednosti za sudionike i istraživače. Međutim, primjena pristupa građanske znanosti ima i svoja ograničenja i izazove, uključujući osiguravanje kvalitete podataka, održavanje interesa i uključenosti građana te često, skepticizam znanstvene zajednice i nedostatak uspostavljenih potpornih struktura za financiranje i provođenje projekata. Kako bismo pružili čitateljima jasnoću, razumijevanje i orijentaciju u ovom dinamičnom području, sastavili smo ovu knjigu kao sveobuhvatan vodič kroz građansku znanost – od njezinih povijesnih korijena do suvremenih primjena i budućih perspektiva. Glavni cilj ove knjige obrazovati je i osnažiti istraživače, građane i voditelje radionica i programa građanske znanosti pružajući uvide u teorijske osnove, metode primjene i strategije za evaluaciju. Kroz detaljnu analizu ova knjiga pokušava razjasniti što građanska znanost zaista predstavlja, kako se razvijala tijekom vremena i kako se danas primjenjuje. Poseban naglasak stavljen je na važnost građanske znanosti u društvu kroz prikaz primjera njezinih primjena u humanističkim i društvenim istraživanjima u kojima se može olakšati prikupljanje podataka, potaknuti šira uključenost zajednice i poticati bolje razumijevanje društvenih fenomena. Svaka cjelina ove knjige konstruirana je tako da čitatelj može steći sveobuhvatno razumijevanje građanske znanosti – od njezinih teorijskih temelja do praktičnih smjernica. Knjiga je dizajnirana tako da potakne daljnje istraživanje i raspravu o građanskoj znanosti doprinoseći njezinu kontinuiranom razvoju i implementaciji. Knjiga je koncipirana kroz šest komplementarnih poglavlja, polazeći od šireg povijesnog i konceptualnog određenja područja građanske znanosti pa do specifičnih odrednica primjene građanske znanosti u kontekstu društveno-humanističkih istraživanja. Knjiga je nastala u okviru projekta Građanska znanost u društvenim i humanističkim istraživanjima: teorijski okvir i smjernice za primjenu koji je podržan sredstvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu