Die Effizienz internationaler Instrumente bei Haftung und Schadensersatz wegen Verunreinigung durch Schiffe: der Fall des Südlichen Ozeans

Good international environmental governance in marine pollution matters largely rests with effective instruments of liability and compensation for transboundary environmental damage. This paper examines concepts and legal instruments in global and regional international law for providing prompt, adequate and effective compensation for harm to the marine environment itself, on the example of the Southern Ocean.Iako je određeni broj međunarodnopravnih instrumenata koji uređuju pitanja naknade štete i odgovornosti u pogledu zagađivanja pomorskog okoliša od strane brodova dogovoren, ili čak stupio na snagu, njihova učinkovitost je upitna, kao i sama pravna sredstva i principi koje promoviraju. Ovaj članak propituje učinkovitost relevantnih međunarodnopravnih instrumenata u tri vida: (a) sposobnost osiguranja pravovremene i odgovarajuće naknade za "čistu ekološku štetu"; (b) prevencija zagađivanja od strane brodova uopće; (c) razmjer primjenjivosti, izvršavanja i poštivanja međunarodnopravnih instrumenata kao mjera njihove učinkovitosti. Problem primjerenosti međunarodnopravnih instrumenata za naknadu ekološke štete sagledava se na primjeru štete nanesene samom pomorskom okolišu (čiste ekološke štete), za razliku od štete na stvarima i osobama. Predmetna analiza je provedena na primjeru Južnog oceana. Naime, Južni ocean kao i Mediteran uključuje zone pod nadležnosti obalne države, kao i otvoreno more, te uživa zaštitu pod općim međunarodnopravnim kao i posebnim regionalnim sustavom zaštite i očuvanja pomorskog okoliša. Osim toga, najnoviji regionalni pravni instrument za odgovornost i naknadu ekološke štete je upravo Aneks Protokolu za zaštitu okoliša, Ugovora o Antarktici, a koji je donesen 17 lipnja 2005 i primjenjiv je na Južni ocean.Obwohl eine Reihe von völkerrechtlichen Instrumenten zur Regelung von Schadensersatz und Haftung hinsichtlich der Verschmutzung der maritimen Umwelt durch Schiffe vereinbart wurden oder auch in Kraft getreten sind, ist ihre Effizienz ebenso wie die Instrumente selbst und die Grundsätze, für die sie stehen, fagwürdig. Dieser Beitrag untersucht die Effizienz der relevanten völkerrechtlichen Instrumente auf drei Aspekte hin: (a) die Fähigkeit, rechtzeitigen und angemessenen Schadensersatz für „reinen Umweltschaden“ zu leisten; (b) die Verhütung der Verschmutzung durch Schiffe als solcher; (c) das Verhältnis der Anwendbarkeit, der Durchsetzung und der Beachtung der völkerrechtlichen Instrumente als Maßstab ihrer Effizienz. Das Problem der Angemessenheit der völkerrechtlichen Instrumente für den Schadensersatz bei Umweltschäden wird anhand des Beispiels eines der maritimen Umwelt direkt zugefügten Schadens (reiner Umweltschaden) im Unterschied zu Personen- und Sachschaden behandelt. Die gegenständliche Analyse wurde am Beispiel des Südlichen Ozeans durchgeführt. Dieser umfasst nämlich wie auch das Mittelmeer Zonen unter der Ingerenz des jeweiligen Küstenstaates wie auch die offene See und steht unter dem Schutz allgemeiner völkerrechtlicher Normen wie auch besonderer regionaler Vorschriften zum Schutz und zur Erhaltung der maritimen Umwelt. Das jüngste regionale Rechtsinstrument für Haftung und Schadensersatz bei Umweltschäden stellt der Annex zum Umweltschutzprotokoll des Antarktisvertrages dar, der am 17. Juni 2005 vereinbart wurde und für den Südlichen Ozean gilt

Sigurnost i računarstvo u oblaku

Računarstvo u oblaku je koncept koji se zbog niza prednosti sve više koristi od strane tvrtki i pojedinaca. Međutim, važno je obratiti pažnju na sigurnost pri korištenju oblak usluga. Budući da postoji više modela računarstva u oblaku, u radu će se prikazati kakva je sigurnost tih modela. Cilj ovoga rada jest prikazati neke od specifičnih sigurnosnih rizika, glavne prijetnje sigurnosti računarstva u oblaku te sigurnosne zahtjeve koje je poslužitelj usluge dužan osigurati. Također će se opisati aspekti sigurnosti računarstva u oblaku koji se smatraju jako važnima sa stajališta organizacija kao što su: pravna regulativa, sigurnosne kontrole i sl. Mnoge se međunarodne organizacije bave pitanjem sigurnosti računarstva u oblaku te će se u ovom radu navesti standardi koji su produkti njihova rada. Na temelju tih standarda i sigurnosnih rješenja unutar rada će se usporediti razine sigurnosti nekih od najpoznatijih oblak servisa. Osim toga, opisat će se neki od najčešćih napada ne oblak servise. Svrha rada jest prikazati na što je sve potrebno obratiti pažnju pri odabiru oblak servisa

Upotreba brojivih imenica kao nebrojivih: o kreativnim reklasifikacijama imenica

The subject of this paper was reclassification of countable nouns into uncountable. For the theoretical overview of this phenomenon, a number of chosen grammar books was consulted (see references) and the point of view of cognitive linguistics was chosen as main point of view on the subject. Namely, we explained the phenomenon in the terms of conceptual metonymy. After careful examination of examples found in already mentioned grammar books, a small study was conducted to see whether there are examples of reclassification of countable nouns to the category of uncountable in authentic use. The main source for our data was the Corpus of Contemporary American English (COCA). After the examples of reclassification of countable nouns to uncountable were found, our next step was the analysis of the found examples in the terms of cognitive linguistics. The results of the study confirmed our initial hypothesis: that this kind of creative reclassification does happen in the English language and that it typically affects certain semantic domains such as food, nature, etc.Tema ovog završnog rada je bila reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive. Izabrane su određene gramatike (vidi Popis literature) koje su poslužile kao teorijska podloga ovoj temi. Za glavni teorijski okvir odabrana je kognitivna lingvistika. Reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive objašnjena je u okvirima konceptualne metonimije. Nakon što su obrađeni primjeri reklasifikacije u već spomenutim gramatikama, napravljeno je kraće istraživanje reklasifikacije brojivih imenica u nebrojive služeći se korpusom suvremenog američkog engleskog Corpus of Contemporary American English (COCA). Glavni razlog za ovo je bila potreba da se provjeri koristi li se ova vrsta reklasifikacije u govornom i pisanom jeziku. Nakon što smo pronašli takve primjere, analizirali smo ih u okvirima kognitivne lingvistike. Rezultati ovog istraživanja potvrdili su našu prvotnu hipotezu: da se u engleskom jeziku doista događa reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive i da se takve imenice najčešće pojavljuju u određenim semantičkim domenama, kao što su hrana, priroda, itd

Multimodal discourse strategies: a case of videoblogs in Spanish

U ovoj disertaciji istražuju se multimodalne diskurzivne strategije u devet prvih videoblogdnevnika popularnih hispanoameričkih videoblogera objavljenih na internetskoj platformi YouTube. Na spojnici između sociosemiotičke teorije komunikacije i multimodalne interakcijske analize diskursa s jedne strane, i teorijskih spoznaja digitalne humanistike i računalno posredovanog diskursa s druge strane, u radu se ustanovljuje i analizira djelovanje: (i) intermodalnosti temeljnih komunikacijskih modusa – verbalnoga, vizualno-kinetičkoga, montažnoga i digitalnoga – i visokokontekstualiziranih multimodalnih radnji u uvodnim i završnim tekstnim sekvencama, te (ii) njihov uzajaman i neprekidan odnos sa semiotičkim potencijalima digitalne platforme YouTube. Pristupom analizi iz mikro- i makroperspektive sagledavaju se kohezivne spone između najnižih interakcijskih dimenzija – komunikacijskih modusa i radnji koje videoblogeri koriste – i semiotičkih potencijala platforme koji uvjetuju mogućnosti djelovanja interaktivnih radnji. Promatranjem videoblogera kao društvenih aktera i komunikacijskih modusa kao kulturnih/društvenih alata (prema Norris, 2004) kojima se koriste, u radu se detektiraju i opisuju ključni trenuci za ostvarivanje interpersonalnih odnosa i uključivanje gledatelja u interakcijski proces. Rad je rezultat nekoliko etapa istraživačkoga djelovanja te je upravo na takav način i strukturiran njegov središnji dio: U drugome poglavlju donosimo pregled ishodišta multimodalnosti, temeljnih pretpostavki te sistematiziramo pristupe multimodalnim artefaktima kroz opsežan popis literature. Zatim se usmjeravamo na sociosemiotiku, sistemsku funkcionalnu multimodalnu analizu diskursa (SFMAD) i interakcijsku multimodalnu analizu (IMA) na čijim zasadama gradimo vlastito shvaćanje višedimenzionalnosti multimodalnosti i razgranatosti multimodalnih projekata. Stoga se temeljna postignuća u ovome poglavlju tiču sistematizacije širokoga polja multimodalnih teorija komunikacije, njihovih zajedničkih i različitih pristupa istraživanjima jezika i ljudske semioze (prema Adami, 2016; Jewitt, 2009; Jewitt et al., 2016; Lim, 2011; O'Halloran, 2011; O'Halloran i Smith, 2011; i dr.). Treći dio rada obuhvaća opsežnu raspravu o kontekstu i procesu videoblogiranja, što uključuje predstavljanje temeljnih osobina novomedijske interakcije i tekstova. Polazeći primarno iz perspektive sociosemiotičkih dimenzija i tehnološko-interakcijskih afordansi, osnovni doprinos ovoga poglavlja ogledava se u sistematizaciji rasprava o osobitostima digitalnih tekstova i interakcija, strukturnim i funkcionalnim obilježjima platforme YouTube i videoblogova. Temeljna pitanja koja se obrađuju tiču se rekonfiguriranja modela tekstova i interakcijskih praksi (Adami, 2009a; Baldry i Thibault, 2006; Benson, 2017; Jewitt, 2012; Lemke, 2002 i dr.), stupnjevanja, nelinearnosti i modularnosti pisanih, vizualnih, grafičkih i audiovizualnih reprezentacija (Adami, 2009a; Benson, 2017; Domingo et al., 2014; Lemke, 2002; Jewitt, 2012; Martinec i van Leeuwen, 2009; i dr.), razumijevanja i definiranja žanra videoblog-dnevnika. Četvrti dio rada posvećen je, prije svega, općim pitanjima o istraživanjima digitalnog (audiovizualnog) teksta, multimodalnim transkriptima i metodološkim koracima i kriterijima. Dizajn analitičke faze sastoji se od predstavljanja praćenja videoblogerskih praksi i osvrta na pilot-projekte, zatim predstavljanja alata i koncepata kojima se gradi kvalitativno multimodalno istraživanje, konačne selekcije korpusa i prikaza korpusa u multimodalnom transkriptu. Ovo poglavlje doprinos je studijama i raspravama o aktualnom pitanju e-metodologija (digitalnih metodologija), o oblicima multimodalnih transkripata i kvalitativnih istraživanja multimodalnih fenomena. Peto poglavlje disertacije obuhvaća analizu multimodalnih strategija na korpusu devet videoblogdnevnika. Kvalitativnim istraživanjem interakcije razotkrili su se načini na koje videoblogeri manipuliraju interakcijskim digitalnim praksama i privlačenjem pozornosti publike. U analizi su primijenjeni koncepti intermodalnost modusa, visoko stupnjevana i niže stupnjevana radnja, fokus u interakciji i interakcijska percepcija preuzeti iz IMA-e (Norris, 2004) u kombinaciji s diskursno-pragmatičkim rutiniranim strukturama u uvodnim i završnim sekvencama videoblogdnevnika. Među ostalim spoznajama, analiza je ukazala na strukturna i funkcionalna obilježja verbalnih, paraverbalnih, vizualnih, vizualno-kinetičkih i montažnih sredstava pri strukturiranju multimodalne radnje i videoblogerovom (pre)usmjeravanju interakcijskog fokusa. Ustanovljeno je da se manipulacija multimodalnim mehanizmima uvelike temelji na: (i) eksplicitnim i implicitnim strategijama verbovizualnog upućivanja na kontekst, sudionike i interakcijske procese, što uključuje i raznolike oblike humorističnog pozicioniranja, te na (ii) strategijama ponavljanja i intenziviranja multimodalnih radnji unutar istoga videobloga – multimodalne redundancije. Donosilo se zaključke o (pre)usmjeravanju fokusa u audiovizualnom hipertekstu na temelju kompleksnosti i intenziviranja multimodalnih radnji, taktičkog odnosa prema fizičkom i digitalnom prostoru i vremenu pri ostvarivanju upućivačkih radnji, realiziranja metajezičnosti i metavizualnosti itd. Rad ima za cilj doprinijeti teorijskim i analitičkim spoznajama multimodalnih studija, naročito onim aspektima koji se tiču multimodalnih prikaza i dizajna analize intermodalnih odnosa, primjene kombinirane multimodalne metodologije i koncepata IMA-e na videoblog-dnevnike. Osim toga, pitanja kojih se dotičemo važna su za šire područje digitalne humanistike, kiberpragmatike, ali i obrazovanja. Naime, u radu se polazilo i od stajališta da je razumijevanje suodnosa komunikacijskih resursa i djelovanja multimodalne retorike zastupljene u audiovizualnim hipertekstovima od temeljnog značaja u kontekstu osvještavanja važnosti multimodalne pismenosti i njezine implementacije (prema Cope i Kalantzis, 2000a), kao i raspoznavanja obrazaca i kritičkog sagledavanja digitalnih tekstova i praksi.This thesis explores multimodal discourse strategies in nine video blog diaries by popular Hispanic video bloggers published on the YouTube Internet platform as their first video blog entries. It combines perspectives of Social Semiotic theory of communication and Multimodal (Inter)actional Analysis, on one side, and theoretical findings of digital humanities and computer mediated discourse, on the other side. The paper is aimed at detecting and analyzing the functioning of: (i) the intermodality of primary communicative modes – verbal, visual, kinetic, graphic and digital – and highly contextualized multimodal actions in the opening and closing textual sequences; and (ii) their mutual and continuous relation with semiotic potentials of the YouTube platform. This basic research paradigm assumes observing the cohesive ties between low-level interactional dimensions – i.e. communicative modes that video bloggers use – and semiotic potentials of the platform which determine the possibilities of the multimodal actions. Viewing the video bloggers as social actors and communicative modes as cultural and social tools used by vloggers (cf. Norris, 2004), this work analyzes key events for establishing interpersonal relations and involvement of viewers in the interactional process. The work is a result of several research stages which, in effect, shaped the structure of its main body: The second part of the text represents the overview of multimodality foundations, basic assumptions, systematizations of approaches towards multimodal artefacts through extensive literature review. Afterwards, the focus shifts to Social Semiotics, Systemic Functional Multimodal Discourse Analysis (SF-MDA) and Interactional Multimodal Analysis (IMA). On the basis of these theories, we are developing our understanding of complexity of multimodality and diversity of multimodal research. Therefore, the primary achievements of this chapter are related to the classification of a wide array of multimodal theories of communication, as well as their common and distinctive approaches to exploring human languages and semiosis (see Adami, 2016; Jewitt, 2009; Jewitt et al., 2016; Lim, 2011; O'Halloran, 2011; O'Halloran and Smith, 2011; etc.). The third part of the work consists of a broad discussion on context and process of video blogging, and representation of the basic characteristics of digital interactions and texts. Starting from the perspective of social semiotic dimensions and techno-interactional affordances, the main contribution in this chapter is the systematization of discussions of characteristics found in digital texts and interactions, structural and functional features of the platform and video blogs. The key questions are related to: reconfigurations of texts and interactional practices (Adami, 2009a; Baldry and Thibault, 2006; Benson, 2017; Jewitt, 2012; Lemke, 2002; Sindoni, 2013 etc.), nonlinear and modular written, visual, graphic and audiovisual representations (Adami, 2009a; Benson, 2017; Domingo et al., 2014; Lemke, 2002; Jewitt, 2012; Martinec and van Leeuwen, 2009; etc), and the understanding and definition of videoblog-diary as a genre. The fourth part of the thesis deals with general questions on researching audiovisual digital texts, multimodal transcripts and methodological steps and criteria. The design of the analytical phase consists of presenting tools and concepts that make up the qualitative research, following videoblogging practices, assessment of different methodological approaches through pilot projects, final selection of the corpus and representation of the corpus in the multimodal transcript. This chapter contributes to the current discussion on the question of e-methodologies, multimodal transcripts and qualitative analyses of multimodal phenomena. The fifth part of the body of the thesis is the analysis of the multimodal strategies of the selected nine video blog-diaries. Qualitative research of the interaction demonstrated the tactics which are used by video bloggers to capture the viewer’s attention and manipulate digital interactive practices between them and the audience. The analysis utilizes concepts of intermodality of modes, high-and low-level actions, focus in interaction and interactional perception as defined within IMA framework (Norris, 2004), combined with ritualized discourse-pragmatic structures in the opening and closing sequences of video blog-diaries. Among other findings, the analysis showed the structural and functional features of verbal, paraverbal, visual, kinetic and digital/ graphic elements used to compose multimodal actions and guide the video blogger’s steering of interactional focus. It is determined that the manipulation of multimodal mechanisms is commonly based on: (i) explicit and implicit strategies of verbal and visual pointing to the context, participants and interactive processes, which includes elements of humor; and (ii) repetition strategies and emphasis of certain multimodal actions within the same video blog – multimodal redundancy. The conclusions on steering the focus in the text have been taken by following the complexity and intensity of multimodal actions taken by the vloggers, their tactical relations towards the physical and digital space and time while they are making choices on the use of deixis and referential structures, metalinguistic and metavisual strategies, etc. The objective of this thesis is to contribute to the theoretical and analytical findings of multimodal studies, especially to the aspects related to multimodal representations, design of multimodal relations, and the application of combined multimodal methodologies and IMA concepts to video blog-diaries. Moreover, the results presented here are relevant for digital humanities, cyberpragmatics and education. Specifically, in our work, the crucial perspective was that understanding the relation between communicative resources and the impact of multimodal rhetoric in audiovisual hypertexts is vital for increasing awareness of multimodal literacy and its implementation (Cope and Kalantzis, 2000a), as well as recognizing the patterns of digital interactions and a critical view towards digital texts and practices

Digitization of orchids collection Botnical Institute in Zagreb

Cilj ovoga diplomskoga rada je prikazati postupak digitalizacije herbarijske zbirke orhideja Hrvatskog herbarija (Herbarium croaticum) Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Za razliku od digitalizacije drugih materijala, ovdje se radi o specifičnom načinu digitalizacije, jer uključuje krhke herbarijske primjerke. U radu se opisuje proces pripreme materijala za digitalizaciju, digitalizacija herbarijskih listova te unos metapodataka u bazu podataka i georeferenciranje. U opis su uključeni i korišteni alati i programi, te poseban skener korišten pri digitalizaciji herbarijskih primjeraka. Svrha rada je prikazati kako se digitalizacija ovakvih materijala razlikuje od ostalih te koje su njezine specifične karakteristike. Osim toga, u radu se navode i neki primjeri digitalizacije herbarija u svijetu. Rad prikazuje što je sve potrebno za digitalizaciju ovakve vrste materijala te koliko vremena je potrebno za taj proces. Cilj ovoga rada je također pomoći u daljnjoj digitalizaciji herbarijskih primjeraka Botaničkoga zavoda prikazujući sve korake procesa, ali i procjenu vremena potrebnoga za digitalizaciju jednog herbarijskog lista.The aim of this thesis is to present the digitization process of the herbarium orchids collection of the Croatian herbarium (Herbarium croaticum) of the Botanical Institute of the Faculty of Science in Zagreb. Unlike the digitization of other materials, here is the specific mode of digitization because it includes fragile herbarium specimens. This paper describes the process of preparing material for digitization, digitization of herbarium sheets, and entering metadata into a database and georeferencing. The description includes the application and used tools, and a special scanner used for digitization of herbarium specimens. The purpose of the paper is to show that the digitization of such materials differs from others and what are its specific characteristics. In addition, some examples of digitization of herbarium in the world are mentioned. The paper shows what is needed to digitize this kind of material and how much time this process takes. The aim of this paper is also to help digitize herbarium specimens of the Botanical Institute by presenting all the steps of the process, as well as estimating the time needed to digitize a herbarium sheet

Seismic Refraction Method

Seismic methods are applied primarily in order to determine quasi-homogeneous zonesaccording to parameters of fragmentation, physical and chemical weathering anddeformability of rock masses and cohesionless soil. Applied seismic methods comprisesending impulses underground and registering the resulting refracted arrivals from subsurfaceinterfaces on a number of receivers positioned on or near the surface. Times elapsed fromsending to receiving seismic waves depend on depths of studied structures and propagationvelocities of seismic waves along paths of their propagation from the source to the refractor(or reflector) to the receiver.This paper presents two examples of preparation of seismic sections as a basis forgeotechnical design of foundations. Both examples are presentations of an optimum programof exploratory boring supplemented by results of deep seismic refraction studies.Results of geophysical investigations should be included in the data obtained bygeological mapping, which will in correlation with drilling results complete the picture ofgeological structure of terrain and facilitate categorization of materials and rocks for thepurpose of developing the engineering and hydrogeological profile as a base for designers inthe project execution stage

Upotreba brojivih imenica kao nebrojivih: o kreativnim reklasifikacijama imenica

The subject of this paper was reclassification of countable nouns into uncountable. For the theoretical overview of this phenomenon, a number of chosen grammar books was consulted (see references) and the point of view of cognitive linguistics was chosen as main point of view on the subject. Namely, we explained the phenomenon in the terms of conceptual metonymy. After careful examination of examples found in already mentioned grammar books, a small study was conducted to see whether there are examples of reclassification of countable nouns to the category of uncountable in authentic use. The main source for our data was the Corpus of Contemporary American English (COCA). After the examples of reclassification of countable nouns to uncountable were found, our next step was the analysis of the found examples in the terms of cognitive linguistics. The results of the study confirmed our initial hypothesis: that this kind of creative reclassification does happen in the English language and that it typically affects certain semantic domains such as food, nature, etc.Tema ovog završnog rada je bila reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive. Izabrane su određene gramatike (vidi Popis literature) koje su poslužile kao teorijska podloga ovoj temi. Za glavni teorijski okvir odabrana je kognitivna lingvistika. Reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive objašnjena je u okvirima konceptualne metonimije. Nakon što su obrađeni primjeri reklasifikacije u već spomenutim gramatikama, napravljeno je kraće istraživanje reklasifikacije brojivih imenica u nebrojive služeći se korpusom suvremenog američkog engleskog Corpus of Contemporary American English (COCA). Glavni razlog za ovo je bila potreba da se provjeri koristi li se ova vrsta reklasifikacije u govornom i pisanom jeziku. Nakon što smo pronašli takve primjere, analizirali smo ih u okvirima kognitivne lingvistike. Rezultati ovog istraživanja potvrdili su našu prvotnu hipotezu: da se u engleskom jeziku doista događa reklasifikacija brojivih imenica u nebrojive i da se takve imenice najčešće pojavljuju u određenim semantičkim domenama, kao što su hrana, priroda, itd

Raznolikost orhideja (Orchidaceae) u zbirci Hrvatskog Herbarija sensu stricto (ZA)

The collection of orchids within Herbarium Croaticum sensu stricto keeps as many as 1373 herbarium sheets, belonging to 91 taxa (25 genera, 76 species, 11 subspecies and four hybrids). The majority of the collection originates from Croatia while the rest are from neighbouring countries (Slovenia, Serbia, Bosnia & Herzegovina, Italy, North Macedonia and Montenegro). The most numerous genera are Orchis, Ophrys and Anacamptis, while the most numerous taxa are Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia and Dactylorhiza maculata. The oldest herbarium sheets date back to 1883 and the average age of the collection is 113 years. The main collectors are Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc and Ambroz Haračić. The collection keeps holotypes and isotypes of Epipactis rivularis and Ophrys dinarica, while exsiccates of Malaxis monophyllos, Herminium monorchis and Ophrys × muellneri are the only evidence of their existence in Croatia. All sheets were digitized and are publically available via virtual herbarium.Zbirka orhideja u Hrvatskom herbariju sensu stricto sadrži ukupno 1373 herbarijskih listova, koji pripadaju 91 svojti (25 rodova, 76 vrsta, 11 podvrsta i četiri hibrida). Većina zbirke potječe iz Hrvatske i nekoliko susjednih zemalja (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Najbrojniji rodovi su Orchis, Ophrys i Anacamptis, a vrste Gymnadenia conopsea, Platanthera bifolia, Anacamptis morio, Neotinea tridentata, Cephalanthera longifolia i Dactylorhiza maculata. Najstariji primjerci potječu iz 1883., a prosječna starost zbirke je čak 113 godina. Glavni sakupljači su Ljudevit Rossi, Dragutin Hirc i Ambroz Haračić. U zbirci se čuvaju holotipovi i izotipovi vrsta Epipactis rivularis i Ophrys dinarica, a eksikati Malaxis monophyllos, Herminium monorchis i Ophrys × muellneri su jedini dokaz postojanja ovih vrsta u Hrvatskoj. Svi herbarijski primjerci su digitalizirani i javno su dostupni preko virtualnog herbarija