Some postpartum predictors of the experience of postnatal bonding between mother and newborn

Kvaliteta odnosa između roditelja i novorođenčeta ključna je za djetetov psihološki razvoj, dobrobit i zdravlje. Jedan od aspekata tog odnosa je postnatalna povezanost majke s novorođenčetom, dinamična emocionalna vezanost koja se razvija tijekom antenatalnog i ranog postnatalnog razdoblja te je stoga cilj ovog istraživanja bio ispitati u kojoj mjeri postnatalna depresija, zadovoljstvo porodom i postnatalna podrška partnera mogu služiti kao prediktori doživljaja postnatalne povezanosti majke s novorođenčetom. Dodatno, ispitala se i moderatorska uloga postnatalne podrške partnera u odnosu između postnatalne depresije i doživljaja povezanosti. U istraživanju je sudjelovalo 168 sudionica koje su ispunile skale samoprocjene za mjerenje navedenih konstrukata i sociodemografskih podataka. Rezultati su pokazali statistički značajne negativne korelacije između postnatalne depresije i zadovoljstva porodom, te između postnatalne depresije i postnatalne podrške partnera. Postnatalna depresija značajno negativno i umjereno korelira s doživljajem postnatalne povezanosti, dok zadovoljstvo porodom značajno, iako nisko, pozitivno korelira s istim. Hijerarhijska regresijska analiza utvrdila je da su postnatalna depresija (negativno) i zadovoljstvo porodom (pozitivno) značajni prediktori doživljaja postnatalne povezanosti majke s novorođenčetom. Suprotno očekivanjima, postnatalna podrška partnera nije se pokazala značajnim prediktorom, niti je utvrđena njena moderatorska uloga. Nalazi sugeriraju potencijalnu medijacijsku ulogu postnatalne depresije u odnosu između zadovoljstva porodom i doživljaja povezanosti. Istraživanje naglašava važnost identifikacije rizičnih i zaštitnih čimbenika za vezivanje te potrebu za unaprjeđenjem zdravstvene skrbi i podrške mentalnom zdravlju majke. Ograničenja uključuju prigodan uzorak i korištenje samo skala samoprocjene, a buduća istraživanja trebala bi koristiti veće i raznolikije uzorke te objektivnije mjere.The quality of the relationship between parents and their newborn is crucial for the child's psychological development, well-being, and health. One aspect of this relationship is mother-infant postnatal bonding, a dynamic emotional attachment that develops during the antenatal and early postnatal periods. The aim of this study was to examine the extent to which postnatal depression, birth satisfaction, and postnatal partner support can serve as predictors of the mother's postnatal bonding experience with her newborn. Additionally, the study investigated the potential moderating role of postnatal partner support in the relationship between postnatal depression and bonding experience. The study included 168 women who completed self-report scales measuring the aforementioned constructs and socio-demographic data. Results showed statistically significant negative correlations between postnatal depression and birth satisfaction, and between postnatal depression and postnatal partner support. Postnatal depression was significantly negatively and moderately correlated with the postnatal bonding experience, while birth satisfaction was significantly, though weakly, positively correlated with it. Hierarchical regression analysis revealed that postnatal depression (negatively) and birth satisfaction (positively) were significant predictors of the mother-infant postnatal bonding experience. Contrary to expectations, postnatal partner support did not prove to be a significant predictor, nor was its moderating role confirmed. The findings suggest a potential mediating role of postnatal depression in the relationship between birth satisfaction and bonding experience. The study emphasizes the importance of identifying risk and protective factors for bonding and the need to improve healthcare and support for maternal mental health. Limitations include a convenience sample and the use of self-report scales only, suggesting that future research should use larger and more diverse samples and more objective measure

Vrednovanje rezultata strojnog prijevoda znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski

The subject of this thesis is machine translation and new machine translation systems in the translation process of scientific texts in the field of history. It aims to examine the machine-translated output from English into Croatian of four machine translation systems within the genre of history, and then evaluate and compare them. The development of generative AI has influenced all areas of human life, translation included. This thesis aims to explore the machine translation capabilities of generative AI systems. The theoretical part of the thesis deals with the definition of machine translation, its historical development, machine translation approaches, CAT technology, scientific texts in translation, and machine translation evaluation. In the analytical part of the thesis, three excerpts are translated using four machine translation systems and then evaluated. The machine translation systems are: Google Translate, GeminiAI, Microsoft Copilot, and ChatGPT4o. The evaluation is comprised of a machine evaluation (MATEO system), human evaluation (comparing and grading questionnaire), and a qualitative analysis.Tema rada je strojno prevođenje i novi sustavi strojnog prevođenja u prevođenju znanstvenih tekstova u području povijesti. Cilj rada ispitati je strojne prijevode četiriju sustava za strojno prevođenje u području povijesti s engleskog na hrvatski jezik te ih usporediti. Razvoj generativne umjetne inteligencije utjecao je na sva područja ljudskog života, uključujući prevođenje. Cilj rada je istražiti kvalitetu strojnih prijevoda sustava generativne umjetne inteligencije. Teorijski dio rada bavi se definicijom strojnog prevođenja, njegovim povijesnim razvojem, pristupima strojnom prevođenju, CAT tehnologijom, znanstvenim tekstovima u prevođenju i vredovanjem strojnog prijevoda. Za potrebe analitičkog dijela rada korištena su četiri različita sustava za prijevod tri odlomka, koja su zatim ocijenjena. Korišteni sustavi su Google Translate, GeminiAI, Microsoft Copilot i ChatGPT4o. Vrednovanje prijevoda sastoji se od automatskog vrednovanja (MATEO sustav), ljudskog vrednovanja (upitnik za usporedbu i rangiranje) i kvalitativne analize

The Contribution of Moral Attitudes and Academic Stress to Unethical Student Behavior

Neetično ponašanje obuhvaća sva ona ponašanja koja nisu u skladu s moralnim zakonima, a u školskom kontekstu to su ponašanja učenika poput prepisivanja tuđeg rada, varanja na ispitima znanja, plagiranja te dijeljenja tuđih materijala i predstavljanja tuđeg rada kao vlastitog. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos stresa vezanog za školu i moralnih stavova (moralno distanciranje i moralna neprihvatljivost) objašnjenju neetičnih ponašanja kod srednjoškolaca. Istraživanje je provedeno na uzorku učenika srednjih škola (N = 360) u dobi od 15 do 19 godina, uživo u učionicama, pomoću online anketnog upitnika. Sudionici su popunjavali Skalu moralnog distanciranja (Rettinger i sur., 2024), Skalu moralne neprihvatljivosti (Rettinger i sur., 2024), Skalu percepcije akademskog stresa (Hasanagić i Andrić, 2020), Skalu neetičnog ponašanja (Rettinger i sur., 2024) te su odgovorili na nekoliko sociodemografskih pitanja. Utvrđen je pozitivan odnos između akademskog stresa i neetičnog ponašanja, moralnog distanciranja i neetičnog ponašanja, te moralne neprihvatljivosti i neetičnog ponašanja učenika. S porastom razina akademskog stresa, raste i vjerojatnost upuštanja u neetično ponašanje. Nadalje, što se učenici više moralno distanciraju od neetičnog ponašanja, više se upuštaju u takvo ponašanje. Moralna neprihvatljivost je imala neočekivani pozitivan odnos s neetičnim ponašanjem, što je bilo suprotno od pretpostavljenog negativnog odnosa dvije varijable

„Tajni kupac“ u hrvatskim narodnim knjižnicama: rezultati vrednovanja Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci

Cilj. Ovaj rad istražuje primjenu metode tajnog kupca za vrednovanje usluga Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, s ciljem utvrđivanja njihovih prednosti i ograničenja i pružanja preporuka za unaprjeđenje. Fokus je na kvaliteti knjižničnih usluga, pristupačnosti, multikulturalnosti i inkluziji. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno 2024. godine s tri studenta druge godine diplomskog studija Informatologije. Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj su se fazi prikupljali podaci o knjižnicama dostupni putem interneta, u drugoj fazi podaci su se prikupili posjetom knjižnicama. Koristila se standardizirana lista ocjenjivanja sa sedam kategorija. Prikupljeni podaci analizirani su Pearsonovim koeficijentom korelacije i Cronbach Alpha testom interne konzistencije. Rezultati. Rezultati pokazuju kako obje knjižnice održavaju visoku razinu kvalitete usluge, uz određene razlike. Informacije o knjižnicama lako su dostupne, knjižnične zbirke prilagođene su različitim uzrastima i interesima, no obje knjižnice trebaju unaprijediti promociju usluga za turiste, mala poduzeća i nečlanove. Zgrade su moderno uređene, no ističu se manji prostorni i akustični problemi. Fondovi su redovito nadopunjavani, no nedostaje građe iz područja kao što je multikulturalnost. Knjižnice ne provode cenzuru, ali se preporučuje povećanje broja kontroverznih naslova, kao i pojačanje aktivnosti multikulturalnosti i inkluzije. Ograničenja. Subjektivnost ocjenjivača i prikupljene ocjene tijekom samo jednog posjeta ograničavaju generalizaciju nalaza. Također izostanak nacionalno standardiziranog popisa preporučene građe predstavlja dodatno ograničenje istraživanja. Praktična primjena. Rezultati omogućuju knjižnicama utvrđivanje i ciljano poboljšanje slabih točaka, a moći će se koristiti kao dopuna statističkih pokazatelja knjižnica. Originalnost/vrijednost. Ovo je jedno od rijetkih istraživanja u Hrvatskoj koje koristi metodu tajnog kupca za procjenu kvalitete knjižnica, naglašavajući važnost kvalitativnih uvida za unaprjeđenje knjižničnih usluga

Jezični krajobraz mađarskog jezika u Osijeku u gospodarskoj sferi

A szakdolgozat Eszék város gazdasági szférájában megjelenő magyar nyelvi tájkép elemzésével foglalkozik. A dolgozat azt vizsgálja, hogy milyen módon és milyen helyeken jelenik meg a magyar nyelv gazdasági szférában Eszéken, valamint milyen szerepet tölt be a város mindennapi életében a horvát többségi nyelvi környezetben. A kutatás szociolingvisztikai, nyelvi ökológiai és korábbi nyelvi tájképet vizsgáló kutatások elméleti keretére épül szemléltetve, hogyan tükrözik a nyilvános és magánfeliratok a magyar kisebbség identitását és státuszát. Külön figyelmet kapnak a magán- és intézményi feliratok közötti különbségek, a kétnyelvűség szerepe és a nyelvi sokszínűség. Különböző helyszíneken gyűjtött és elemzett feliratok, valamint a gazdasági szféra szereplőivel folytatott beszélgetések révén bővülnek a vizsgált dimenziók.Završni rad bavi se analizom prisutnosti mađarskog jezika u jezičnom krajobrazu grada Osijeka u sferi gospodarstva. Rad proučava na koji se način i na kojim mjestima pojavljuje mađarski jezik u gospodarskoj sferi Osijeka te koju ulogu ima u većinski hrvatskom jezičnom okruženju u svakidašnjem životu grada. Istraživanje se temelji na teorijama sociolingvistike, jezične ekologije i dosadašnjih provedenih istraživanja jezičnog krajobraza, ističući na koji se način reflektira identitet i status mađarskog manjinskog jezika na javnim i privatnim natpisima. Posebnu će pažnju dobiti razlike između privatnih natpisa i onih službenih u institucijama te uloga dvojezičnosti i jezična šarolikost. Dimenzije rada se produbljuju natpisima pronađenim i analiziranim na različitim mjestima te razgovorima provedenim s osobama iz sfere gospodarstva

Material Status and Happiness – Analysis of European Social Survey Data

Ovaj završni rad bavi se pitanjem sreće, mjerenja sreće i materijalnog statusa te istraživanjem povezanosti između subjektivne percepcije sreće i materijalnog statusa. Za analizu su upotrijebljeni podaci iz 10. vala Europske društvene studije (ESS) koja obuhvaća više od 40 000 ispitanika iz 24 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Osim materijalnog statusa, analizirani su i dob, spol, bračni status i stupanj obrazovanja, odnosno njihova povezanost s razinom subjektivne sreće. Rezultati višestruke regresijske analize pokazali su da su materijalni status, stupanj obrazovanja i dob statistički značajni prediktori sreće. Veći materijalni status i viša razina obrazovanja povezani su s višom razinom sreće, a sreća se smanjuje s porastom dobi. Spol je imao slab, ali značajan utjecaj, bračni se status nije pokazao kao značajan prediktor, a korelacijska analiza dodatno je potvrdila ove odnose. Iako je materijalni status povezan s višom razinom sreće, nalazi ukazuju da on objašnjava samo mali dio varijance, što sugerira da su za istinsku i dugoročnu sreću važniji nematerijalni faktori. Rezultati potiču na promišljanje o alternativama materijalističkome načinu života te ukazuju na važnost kvalitete života izvan pukog ekonomskog bogatstva

The relation between family quality and adolescent sexting

Suvremeno doba stavlja pred pedagošku struku brojne izazove među kojima je i seksting. Seksting je fenomen koji je sve prisutniji zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija i društvenih mreža. Privlači pažnju stručnjaka zbog svoje složenosti jer uključuje razmjenu eksplicitnog materijala pomoću različitih digitalnih kanala poput društvenih mreža. Iako se seksting često promatra kao konsenzualna razmjena eksplicitnog sadržaja, može imati potencijalno rizične ishode poput narušavanja mentalnog zdravlja, narušavanja privatnosti ili pravnih posljedica. Obitelj ima važnu ulogu u životu adolescenata, stoga je provedeno istraživanje u kojem su analizirani čimbenici poput spola, dobi, materijalnog statusa, akademskog uspjeha, ovisničkog ponašanja, strukture obitelji, roditeljskih odgojnih stilova i motiva sekstinga u povezanosti sa seksting ponašanjem. U istraživanju je sudjelovalo 324 sudionika. Rezultati pokazuju da muški sudionici (M=5,99) češće sudjeluju u aktivnom sekstingu u odnosu na ženske sudionike (M=3,05) (t(314)=5,23, p<0,001), skloniji su ovisničkom ponašanju (r=-0,22) i navođenju motiva sekstinga. Sudionici s nižim školskim uspjehom (M=7,18) češće sudjeluju u aktivnom sekstingu u odnosu na one s višim uspjehom (M=3,27) (t(322)=6,11, p<0,001) i skloniji su ovisničkom ponašanju (r=-0,17). Također, sudionici s nižim školskim uspjehom skloniji su navođenju motiva seksualnih svrha (r=-0,23), instrumentalnih motiva (r=-0,14) i motiva jačanja tjelesne slike (r=-0,25). Sudionici iz necjelovitih obitelji (M=5,12) češće sudjeluju u aktivnom sekstingu u odnosu na sudionike iz cjelovitih obitelji (M=3,82) (t(322)=-1,97, p<0,001) te su skloniji navođenju instrumentalnih motiva (r=0,19) i motiva jačanja tjelesne slike (r=0,22). Indiferentni roditeljski stil povezan je s potencijalno većom izloženošću seksting porukama (r=0,23) i sudjelovanjem u aktivnom sekstingu (r=0,29) dok autoritativni roditeljski stil pokazuje vrlo slabu negativnu povezanost s aktivnim sekstingom (r=-0,13). Autoritarni roditeljski stil ima slabu pozitivnu povezanost sa sudjelovanjem u aktivnom sekstingu (r=0,17) i izloženošću seksting porukama (r=0,14). Motivi seksualnih svrha pokazuju najsnažniju povezanost s aktivnim sekstingom (r=0,76) i izloženošću seksting porukama (r=0,56). Nadalje, sudionici skloni ovisničkom ponašanju češće sudjeluju u aktivnom sekstingu (r=0,42) i izloženi su seksting porukama (r=0,38). Također, utvrđena je vrlo slaba pozitivna povezanost između indiferentnog roditeljskog stila i ovisničkog ponašanja (r=0,15). Ovisničko ponašanje značajno je pozitivno povezano s motivima sekstinga. Istraživanje daje vrijedne nalaze i pruža važne uvide u razumijevanju sekstinga, a istovremeno upućuje na potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se bolje razumio odnos obiteljske dinamike i sekstinga na dugoročno razdoblje

Greeting Patterns in Everyday Communication

U diplomskom radu Pozdravni obrasci u svakodnevnoj komunikaciji analiziraju se pozdravni izrazi te njihova učestalost i struktura u internetskim videozapisima i svakodnevnoj komunikaciji mladih. Istraživanje je provedeno praćenjem televizijskih emisija, različitih internetskih zapisa te provedbom ankete. Naglasak je na obraćanju voditelja gledateljstvu ili publici, kao i na pozdravima koje mladi upućuju vršnjacima i starijima od sebe. Nakon uvoda slijedi teorijski dio rada u kojemu se govori o pozdravima, podjeli pozdravnih obrazaca, komunikaciji, funkcijama komunikacije, pojmu uljudnosti te o pozdravu i odzdravu kao pragmemu. U istraživačkom dijelu rada predstavljeni su metodologija i rezultati provedenih istraživanja. Naposljetku slijedi zaključak cjelokupnoga rada i analize te je naveden popis literature

Chalenges in the work of archives, libraries and museums during COVID-19 pandemic

Cilj ovoga rada je predstaviti djelatnost arhiva, knjižnica i muzeja tijekom pandemije COVID-19, koja se proširila 2020. godine u svijetu. Budući da je pandemija spriječila normalno funkcioniranje svih segmenata života i rada, izmijenila je također i dotadašnje poslovanje arhiva, knjižnica i muzeja. Kao i sve druge javne i kulturne ustanove knjižnice su također morale zatvoriti svoja vrata za korisnike i organizirati rad na daljinu, iako nisu imale sve potrebne digitalne alate za učinkovit i siguran rad online. Međutim, mnoge knjižnice su uspješno prevladale izazove koje im je nametnula pandemija te konstantno ostale dostupne svojim korisnicima. Muzeji su isto tako u vrijeme lockdowna bili primorani zatvoriti svoje prostore, a usluge ponuditi na internetu. Primjerice, platforma Google Arts and Culture omogućila je muzejima da ponude, tj. ostvare virtualne obilaske njihovih muzejskih prostora. Pandemija je također utjecala na razne segmente poslovanja arhiva, no oni su se potrudili uspješno savladati prepreke koje je pandemija postavila pred njih. Tijekom cijele pandemije COVID-19, a pogotovo nakon ponovnog otvaranja prostora za korisnike, bilo je nužno poštivanje mjera socijalnog distanciranja i higijene. Arhivi, knjižnice i muzeji pravovremeno su se uspjeli prilagoditi novim načinima rada za vrijeme pandemije kako bi ostali na raspolaganju svojim korisnicima te omogućili svome osoblju nesmetan rad od kuće ili u ustanovi pod propisanim protupandemijskim mjerama. Zahvaljujući društvenim mrežama knjižnice, muzeji i arhivi nisu izgubili kontakt s korisnicima. U radu su opisani primjeri virtualnih izložbi koje su za vrijeme pandemije koronavirusa organizirali neki domaći i inozemni muzeji i arhivi

Biblijski ep u hrvatskoj književnosti

Biblijski je ep tematski i motivski ovisan o biblijskim tekstovima koje žanrovski i stilski preoblikuje u literarnom kontekstu. Karakterističan je za književnosti koje su bile pod snažnim utjecajem kršćanske tradicije, a književnici su ga često koristili kako bi čitateljima približili biblijske događaje i figure, ističući njihovu univerzalnu važnost i aktualnost. Biblijski ep u hrvatskoj književnosti spaja klasične epske elemente s kršćanskim vrijednostima, stvarajući jedinstvenu formu. Ovaj diplomski rad ima cilj istražiti i analizirati prisutnost i utjecaj biblijskog epa u hrvatskoj književnosti, s posebnim naglaskom na ep Judita Marka Marulića. Istraživačko pitanje koje se postavlja u radu glasi: Na koji način biblijski ep, s naglaskom na Juditu, oblikuje književni identitet i reflektira kulturne i religijske vrijednosti svojeg vremena? U radu će se analizirati struktura i motivi biblijskog epa u hrvatskoj književnosti, istražiti povijesni i kulturni kontekst nastanka Judite, te razmotriti njezin utjecaj na kasniji razvoj književnosti s biblijskim temama u hrvatskoj tradiciji. Rad nastoji pridonijeti boljem razumijevanju uloge biblijske tradicije u oblikovanju hrvatske književne kulture