Neoplastic transformation of human thyroid epithelial cells by ionizing radiation

Neoplastic transformation of human thyroid epithelial cells has been investigated following exposure to ionizing radiation in vitro. The effects of radiation type, irradiation regime, and postirradiation passaging were examined using a human thyroid epithelial cell line, designated HToriS, which was previously immortalized with SV40 genome. Exponentially growing HToriS cells were irradiated with graded doses of 137 Cs gamma- and 238pu alpha-irradiation. Cells were irradiated with either a single or multiple doses of 0.5, 1, 2, 3, or 4 Gy gamma-radiation, or single doses of 0.125, 0.25, 0.5, 1, or 1.5 Gy gamma-radiation. Following passaging, the cells were transplanted into the athymic nude mice, and the animals were screened for tumour formation. Statistically significant increases in tumour incidence were obtained with both gamma- and alpha-irradiation and with both single and multiple irradiation regimes as compared with the un-irradiated group. Regardless of radiation type and or radiation regime there appears to be a trend, with increasing doses of radiation, in which tumour incidence increases and reaches a maximum, after which the tumour incidence decreases. Tumours were characterized by histopathological examination as undifferentiated carcinomas. Investigation of expression time following irradiation demonstrated that post-irradiation passaging, generally regarded as a critical step for expression of radiation-induced DNA damage, was not a prerequisite for the neoplastic conversion of irradiated cells with this system. Cell lines were established from the tumours and their identification and characterization carried out. All cell lines established were determined to be derived from the parent HTori3 cells by DNA fingerprinting, karyotype analysis, cytokeratin staining, and SV40 large T-antigen staining. Tumorigenicity of the cell lines was confirmed by retransplantation. Comparison of the morphology in vitro showed that the tumour cell lines retained the basic epithelial morphology of the parent HToriS cells. Investigation of radiosensitivity showed that none of the 6 tumour cell lines examined had a higher radiosensitivity compared to the parent HToriS cells. This excludes the possibility that the observed transformation was the result of the selection of a pre-existing transformed subpopulation of the parent cells but that radiation-induced transformants were being induced de novo. The tumour cell lines were screened for mutations in H- and K-ras oncogenes using restriction enzyme analysis of PCR amplified DNA. No mutations were detected in 26 tumour cell lines suggesting that mutations in these two genes do not appear to be involved in radiation- induced neoplastic transformation in human thyroid epithelial cells. Screening for mutations in p53 protein using immunoprecipitation method detected no mutations in 6 tumour cell lines. This human thyroid epithelial cell line may thus be useful for the in vitro study of cellular and molecular mechanisms that are involved in human epithelial cell carcinogenesis

PR-Set7–dependent lysine methylation ensures genome replication and stability through S phase

PR-Set7/SET8 is a histone H4–lysine 20 methyltransferase required for normal cell proliferation. However, the exact functions of this enzyme remain to be determined. In this study, we show that human PR-Set7 functions during S phase to regulate cellular proliferation. PR-Set7 associates with replication foci and maintains the bulk of H4-K20 mono- and trimethylation. Consistent with a function in chromosome dynamics during S phase, inhibition of PR-Set7 methyltransferase activity by small hairpin RNA causes a replicative stress characterized by alterations in replication fork velocity and origin firing. This stress is accompanied by massive induction of DNA strand breaks followed by a robust DNA damage response. The DNA damage response includes the activation of ataxia telangiectasia mutated and ataxia telangiectasia related kinase–mediated pathways, which, in turn, leads to p53-mediated growth arrest to avoid aberrant chromosome behavior after improper DNA replication. Collectively, these data indicate that PR-Set7–dependent lysine methylation during S phase is an essential posttranslational mechanism that ensures genome replication and stability

Benchmarking hrvatskog hotelijerstva : Izvještaj za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2015.

Sažetak benchmarking rezultata za prvih sedam mjeseci 2015. godine predstavlja pregled sumarnih i mjesečnih ostvarenih ključnih pokazatelja upravljanja prihodima u hotelijerstvu. Upravljanje prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti za prvih 7 mjeseci u 2015. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 212 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana za prvih 7 mjeseci iznosi 65%, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana manja i prosječno iznosi 41%. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji (71%) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (69%) te hoteli veličine 151 do 200 soba (68%). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe za prvih 7 mjeseci još uvijek hoteli na kontinentu (51%), hoteli s 5 zvjezdica (43%) i hoteli s više od 300 soba (45%). Prosječna cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 74 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri (83 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica te iznosi 119 eura. Hoteli 75-150 soba ostvaruju najvišu prosječnu cijenu sobe u visini od 108 eura. Prosječni RevPAR cjelokupnog uzorka za prvih 7 mjeseci 2015. godine iznosi 49 eura. Dok najviši prosječni RevPAR u visini od 58 eura ostvaruju hoteli u Istri, odnosno hoteli s 5 zvjezdica (73 eura), najniži je u hotelima na Kvarneru (38 eura) te u hotelima s 3 zvjezdice (41 euro). Najviši prosječni RevPAR (72 eura) ostvaruje se u hotelima do 75-150 soba. Prosječni TRevPAR na razini cjelokupnog uzorka iznosi 76 eura, odnosno najviši je u Istri (94 eura), u hotelima s 5 zvjezdica (117 eura) te u hotelima veličine 75-150 soba (114 eura). Prosječni ukupni prihod hotela po ostvarenom noćenju za cijeli uzorak iznosi 60 eura, najviši je na Kontinentu 79 eura, u hotelima 5 zvjezdica 110 eura te u hotelima veličine 75-150 soba (90 eura). Promatrajući prosječnu strukturu ukupno ostvarenih prihoda, najznačajniji udio čine prihodi smještaja sa 64%, nakon čega slijede prihodi HIP-a 31%, najam i ostali prihodi 2%, ostala operativna odjeljenja 1% te wellness/ SPA i sport i rekreacija po 1%

Benchmarking hrvatskog hotelijerstva (izvještaj za 2014. godinu)

Sažetak benchmarking rezultata predstavlja prikaz metodološkog okvira, te pregled ostvarenih godišnjih ključnih pokazatelja poslovanja u hotelijerstvu, grupiranih u pokazatelje upravljanja prihodima i pokazatelje upravljanja troškovima i internim rezultatima. A) METODOLOŠKI OKVIR Benchmarking izvještaj za 2014. godinu napravljen je temeljem baze podataka benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva (BHH) u kojoj je odabran 61 hotel, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju za 2014. godinu. Navedeni 61 hotel ukupno posjeduje 16.111 smještajnih jedinica, odnosno čini uzorak od 10 % hotela u Hrvatskoj te 30 % smještajnih jedinica (soba) u hotelima u Hrvatskoj. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje 3 hotela. U protivnom, pokazatelj se ne iskazuje. U nastavku se prikazuje struktura hotela prema kriterijima lokacije, kategorije i veličine. Proces punjenja podataka odvija se kao direktan transfer podataka u informacijski sustav putem macro excel datoteke. Uvjet da bi hotel pristupio benchmarkingu te redovito transferirao podatke je implementacija USALI standarda. S tim u svezi mjesečno se unose sve stavke iz skupnog računa dobiti i gubitka (prihodi profi tnih odjeljenja, troškovi profi tnih odjeljenja, neraspoređeni opći troškovi) kao i podaci o raspoloživim i zauzetim sobama te podaci o dolascima i noćenjima. Budući da su u 2014. godini benchmarkingu pristupili i slovenski hoteli, u nekim od tablica prikazat će se i prosječni rezultati slovenskog hotelijerstva, za što se kao izvor koristi CrossBench (CB) baza podataka. B) UPRAVLJANJE PRIHODIMA Upravljanja prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti u 2014. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 365 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana iznosi 66 %, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana puno manja i prosječno iznosi 42 %. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji i Istri (71 %) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (70 %) te hoteli veličine 201 do 250 soba (70 %). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe hoteli na kontinentu (55 %), također hoteli s 4 zvjezdice (44 %) i hoteli veličine 201 – 250 soba (47 %). Prosječna godišnja cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 72 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri, dok maksimalnu godišnju vrijednost prodajne cijene sobe ostvaruju hoteli u Dalmaciji (155 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica (102 eura), no treba napomenuti da je razlika od 13 eura u ostvarenoj prosječnoj cijeni sobe u hotelima 4 i 3 zvjezdice (75 i 62 eura). Najviša prosječna cijena sobe ostvaruje se u hotelima veličine s više od 300 soba (78 eura) dok se najniža ostvaruje u hotelima do 75 soba (58 eura)

Benchmarking hrvatskog hotelijerstva (izvještaj za 2014. godinu)

Sažetak benchmarking rezultata predstavlja prikaz metodološkog okvira, te pregled ostvarenih godišnjih ključnih pokazatelja poslovanja u hotelijerstvu, grupiranih u pokazatelje upravljanja prihodima i pokazatelje upravljanja troškovima i internim rezultatima. A) METODOLOŠKI OKVIR Benchmarking izvještaj za 2014. godinu napravljen je temeljem baze podataka benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva (BHH) u kojoj je odabran 61 hotel, koji su u potpunosti i ispravno unijeli mjesečne podatke o poslovanju za 2014. godinu. Navedeni 61 hotel ukupno posjeduje 16.111 smještajnih jedinica, odnosno čini uzorak od 10 % hotela u Hrvatskoj te 30 % smještajnih jedinica (soba) u hotelima u Hrvatskoj. Kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuje samo najviša, najniža i srednja vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje 3 hotela. U protivnom, pokazatelj se ne iskazuje. U nastavku se prikazuje struktura hotela prema kriterijima lokacije, kategorije i veličine. Proces punjenja podataka odvija se kao direktan transfer podataka u informacijski sustav putem macro excel datoteke. Uvjet da bi hotel pristupio benchmarkingu te redovito transferirao podatke je implementacija USALI standarda. S tim u svezi mjesečno se unose sve stavke iz skupnog računa dobiti i gubitka (prihodi profi tnih odjeljenja, troškovi profi tnih odjeljenja, neraspoređeni opći troškovi) kao i podaci o raspoloživim i zauzetim sobama te podaci o dolascima i noćenjima. Budući da su u 2014. godini benchmarkingu pristupili i slovenski hoteli, u nekim od tablica prikazat će se i prosječni rezultati slovenskog hotelijerstva, za što se kao izvor koristi CrossBench (CB) baza podataka. B) UPRAVLJANJE PRIHODIMA Upravljanja prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti u 2014. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 365 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana iznosi 66 %, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana puno manja i prosječno iznosi 42 %. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji i Istri (71 %) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (70 %) te hoteli veličine 201 do 250 soba (70 %). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe hoteli na kontinentu (55 %), također hoteli s 4 zvjezdice (44 %) i hoteli veličine 201 – 250 soba (47 %). Prosječna godišnja cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 72 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri, dok maksimalnu godišnju vrijednost prodajne cijene sobe ostvaruju hoteli u Dalmaciji (155 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica (102 eura), no treba napomenuti da je razlika od 13 eura u ostvarenoj prosječnoj cijeni sobe u hotelima 4 i 3 zvjezdice (75 i 62 eura). Najviša prosječna cijena sobe ostvaruje se u hotelima veličine s više od 300 soba (78 eura) dok se najniža ostvaruje u hotelima do 75 soba (58 eura)

Benchmarking hrvatskog hotelijerstva : Izvještaj za siječanj, veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2015.

Sažetak benchmarking rezultata za prvih sedam mjeseci 2015. godine predstavlja pregled sumarnih i mjesečnih ostvarenih ključnih pokazatelja upravljanja prihodima u hotelijerstvu. Upravljanje prihodima u hotelu odnosno ocjena uspješnosti prodaje pravog proizvoda, pravom kupcu u pravo vrijeme po pravoj cijeni, obično se iskazuje stupnjem iskorištenja, prosječnom cijenom sobe, prihodom po raspoloživoj sobi i sl. S tim u svezi u nastavku se prikazuju minimalne, prosječne i maksimalno ostvarene vrijednosti za prvih 7 mjeseci u 2015. godini za sljedeće pokazatelje: • iskorištenost radnog kapaciteta: izračun na bazi otvorenih dana • iskorištenost punog kapaciteta: izračun na bazi 212 dana • prosječna cijena sobe iskazana u eurima • prihod smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod hotela po raspoloživoj sobi (TRevPAR) iskazan u eurima • ukupan prihod po noćenju iskazan u eurima. Rezultati pokazuju da prosječna radna iskorištenost kapaciteta odnosno iskorištenost na bazi otvorenih dana za prvih 7 mjeseci iznosi 65%, dok je iskorištenost na bazi kalendarskih dana manja i prosječno iznosi 41%. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost bilježe hoteli u Dalmaciji (71%) odnosno hoteli s 3 zvjezdice (69%) te hoteli veličine 151 do 200 soba (68%). S druge strane najvišu prosječnu punu iskorištenost bilježe za prvih 7 mjeseci još uvijek hoteli na kontinentu (51%), hoteli s 5 zvjezdica (43%) i hoteli s više od 300 soba (45%). Prosječna cijena sobe za kompletan uzorak iznosi 74 eura. Najvišu prosječnu cijenu sobe ostvaruju hoteli u Istri (83 eura). Za očekivati je da se najviša prosječna cijena sobe ostvaruje u hotelima s 5 zvjezdica te iznosi 119 eura. Hoteli 75-150 soba ostvaruju najvišu prosječnu cijenu sobe u visini od 108 eura. Prosječni RevPAR cjelokupnog uzorka za prvih 7 mjeseci 2015. godine iznosi 49 eura. Dok najviši prosječni RevPAR u visini od 58 eura ostvaruju hoteli u Istri, odnosno hoteli s 5 zvjezdica (73 eura), najniži je u hotelima na Kvarneru (38 eura) te u hotelima s 3 zvjezdice (41 euro). Najviši prosječni RevPAR (72 eura) ostvaruje se u hotelima do 75-150 soba. Prosječni TRevPAR na razini cjelokupnog uzorka iznosi 76 eura, odnosno najviši je u Istri (94 eura), u hotelima s 5 zvjezdica (117 eura) te u hotelima veličine 75-150 soba (114 eura). Prosječni ukupni prihod hotela po ostvarenom noćenju za cijeli uzorak iznosi 60 eura, najviši je na Kontinentu 79 eura, u hotelima 5 zvjezdica 110 eura te u hotelima veličine 75-150 soba (90 eura). Promatrajući prosječnu strukturu ukupno ostvarenih prihoda, najznačajniji udio čine prihodi smještaja sa 64%, nakon čega slijede prihodi HIP-a 31%, najam i ostali prihodi 2%, ostala operativna odjeljenja 1% te wellness/ SPA i sport i rekreacija po 1%

DETERMINANTS OF THE COVID-19 PANDEMIC IN THE WEST HERZEGOVINA CANTON

A study of COVID-19 infected patients was conducted regarding to organic and psychological characteristics. The findings of the study indicate that in the period of the pandemic in 2020, a total of 78 infection cases were confirmed in West Herzegovina Canton. Of the total number of infected, 55.1% are women and 44.9% are men. Of the infected population, 16.7% were hospitalized. By monitoring the COVID-19 disease in West Herzegovina Canton, we conclude how all manifestations of the disease were represented, from asymptomatic, through mild respiratory to the most severe clinical picture with fatal outcomes. The mortality rate in West Herzegovina Canton is 5.1%. The study showed that a total of 28.2% of COVID-19 positive patients before infecting with virus, were most likely to suffer from hypertension, diabetes and malignancies. Furthermore, it is important to emphasize that a total of 71.9% of those infected are without underlying diseases. Also, the results indicate that people with COVID-19 in addition to the characteristic symptoms of the disease (fever, fatigue, cough, etc.) had certain mental ailments such as decreased general mood, increased anxiety, panic attacks, acute stress disorder and others

Epstein-Barr virus down-regulates tumor suppressor DOK1 expression

The DOK1 tumor suppressor gene encodes an adapter protein that acts as a negative regulator of several signaling pathways. We have previously reported that DOK1 expression is up-regulated upon cellular stress, via the transcription factor E2F1, and down-regulated in a variety of human malignancies due to aberrant hypermethylation of its promoter. Here we show that Epstein Barr virus (EBV) infection of primary human B-cells leads to the down-regulation of DOK1 gene expression via the viral oncoprotein LMP1. LMP1 alone induces recruitment to the DOK1 promoter of at least two independent inhibitory complexes, one containing E2F1/pRB/DNMT1 and another containing at least EZH2. These events result in tri-methylation of histone H3 at lysine 27 (H3K27me3) of the DOK1 promoter and gene expression silencing. We also present evidence that the presence of additional EBV proteins leads to further repression of DOK1 expression with an additional mechanism. Indeed, EBV infection of B-cells induces DNA methylation at the DOK1 promoter region including the E2F1 responsive elements that, in turn, lose the ability to interact with E2F complexes. Treatment of EBV-infected B-cell-lines with the methyl-transferase inhibitor 5-aza-2′-deoxycytidine rescues DOK1 expression. In summary, our data show the deregulation of DOK1 gene expression by EBV and provide novel insights into the regulation of the DOK1 tumor suppressor in viral-related carcinogenesis.Fil: Siouda, Maha. World Health Organization; FranciaFil: Frecha, Cecilia Ariana. World Health Organization; Francia. Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas; ArgentinaFil: Accardi, Rosita. World Health Organization; FranciaFil: Yue, Jiping. World Health Organization; FranciaFil: Cuenin, Cyrille. World Health Organization; FranciaFil: Grufat, Henri. Inserm; Francia. Université Claude Bernard Lyon 1; Francia. Centre National de la Recherche Scientifique; Francia. Ecole Normale Supérieure; FranciaFil: Manet, Evelyne. Inserm; Francia. Université Claude Bernard Lyon 1; Francia. Centre National de la Recherche Scientifique; Francia. Ecole Normale Supérieure; FranciaFil: Herceg, Zdenko. World Health Organization; FranciaFil: Sylla, Bakary S.. World Health Organization; FranciaFil: Tommasino, Massimo. World Health Organization; Franci