Living history techniques in Staro selo Kumrovec

Baština je važno političko i kulturno oruđe u definiranju i legitimizaciji identiteta, iskustva i socio-kulturnog položaja. Nematerijalna baština spada pod kulturnu baštinu, a uključuje različite pojave duhovnog stvaralaštva kao štu su jezik, dijalekt, govor, usmena književnost, folklorno stvaralaštvo u obliku plesa, predaje, igara te tradicijskih umijeća i obrta. Kako bi se nematerijalna baština komunicirala učinkovito, interpretator mora pobuditi interes publike i omogućiti im lakše razumijevanje. Oživljena povijest razvila se iz interpretativnih izložbi čiji je cilj bio smjestiti artefakte u kontekst, a posebice u ljudski kontekst u kojem su se ti artefakti koristili. Na lokalitetima oživljene povijesti značenja se stvaraju kroz vjerodostojna iskustva, a ne kroz prezentaciju činjenica. Neke od tehnika oživljene povijesti su interpretacije u prvom i trećem licu, demonstracije, radionice, iskustvo boravka, sudjelovanje, muzejsko kazalište, eksperimentalna arheologija, rekonstrukcija, vodstva uz interpretaciju, a cilj ovog rada bio je istražiti koje od tih tehnika se provode u Muzeju „Staro selo“ u Kumrovcu. Tehnike koje se provode u Muzeju su demonstracije, edukativne radionice, interpretacije u prvom i trećem licu, eksperimentalna arheologija i stručno vodstvo.Heritage is an important political and cultural tool in defining and validating identity, experiences and socio-cultural position. Intangible heritage is part of cultural heritage and it includes different parts of immaterial creativity such as language, dialect, speech, oral literature, folklore in form of dancing, storytelling, games, tradional skills and crafts. Interpreter needs to captivate its audience's attention and make sure they understand what is being presented so that communication between intangible heritage and visitors is effective. Living history has developed from interpretative exhibitions with their goal was to put artifacts in particular context, especially in human context in which these artifacts were used. In living history museums meanings are not made through simple presentation of facts but trough authentic experiences. Some of living history techniques are first person interpretation, third person interpretation, demonstrations, participation, workshops, live-in experience, museum theatre, experimental archaeology, reenactment and guided interpretation. The objective of the thesis was to find out which of these techniques are being used by curators of Staro selo museum in Kumrovec. Techniques which are used in Staro selo museum are demonstrations, educational workshops, first and third person interpretation, experimental archaeology and guided interpretation

Informatics, information and media literacy of users from City library Velika Gorica

Informacijska pismenost obuhvaća skup opisanih znanja, vještina, sposobnosti i stavova u čijem središtu stoji informacija. Informatička pismenost predstavlja znanja i vještine potrebne za razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Medijska pismenost slična je informacijskoj pismenosti jer je naglasak na kritičkom vrednovanju informacija, ali za razliku od informacijske pismenosti, medijska pismenost naglasak stavlja na odašiljanju informacija. Uloga knjižničara u informacijskom opismenjavaju od iznimne je važnosti, ali kako bi znanja knjižničari mogli uspješno prenostiti drugima i sami moraju usavršiti ulogu prenošenja i objašnjavanja znanja. Za usvajanje informacijske opismenjenosti ključna je suradnja nastavnika i knjižničara. Novi mediji su fleksibilni, hibridni i interaktivni. Razvijaju se brzo i imaju veliku komunikaciju primjenu. Odnos „starih“ i „novih“ korisnika medijskih sadržaja potpuno se promijenio zahvaljujući konvergenciji medija koja mijenja odnos između postojećih tehnologija, industrije, tržišta i publika. Digitalna podjela odnosi se na širok spektar socijalnih razlika u pristupu i načinima te mogućnostima uporabe računala i interneta. Cjeloživotno učenje i aktivnosti nakon odlaska u mirovinu temelj su kvalitetnog starenja u informacijskom društvu. U informacijskom opismenjavanju osobe treće životne dobi susreću se nekim preprekama kao što je narušeno fizičko zdravlje, nisko samopouzdanje i manjak motivacije. Iz tih razloga, pri poučavanju važno je imati strpljenja i proučiti potrebe i motivacije osoba treće životne dobi. Istraživanje informacijske, informatičke i medijske pismenosti korisnika Gradske knjižnice Velika Gorica potvrdilo je sve 3 postavljene hipoteze. Iz toga se donosi zaključak kako su osobe starije životne dobi manje informatički, informacijski i medijske pismene od ostalih korisnika u knjižnici.Information literacy includes a range of knowledge, skills and abilities with information in its center. Informatically literate people have skills and abilities to understand communication technologies. Media literacy is similar to information literacy because they both use critical evaluation of information, but the focus of media literacy is on sending information. The role of librarian in information literacy is very important. Librarians have to constantly learn and improve their teaching skills in order to teach about information literacy well. There is also a need for cooperation between librarians and teachers so that information literacy can be well understood. New media are flexible, hybrid and interactive. They are developing very quickly and they have a great communication application. The relationship between "old" and "new" users of media content has completely changed because the convergence of media changes the relations between existing technologies, industry, market and audience. Digital division happens because there are big social differences in the access and capabilities of using computers and technologies. Lifelong learning and activities are essential in order to have quality life after retiring. Elderly people face some obstacles like poor health, low self-esteem and no motivation while trying to get information literate. For that reason, people who teach elder people need to be patient and find what motivates them. Reasearch about information, informatics and media literacy of users from City Library in Velika Gorica confirmed all three hypothesis. Elderly people are less informatically, information and media literate than other users in the library

Informatics, information and media literacy of users from City library Velika Gorica

Informacijska pismenost obuhvaća skup opisanih znanja, vještina, sposobnosti i stavova u čijem središtu stoji informacija. Informatička pismenost predstavlja znanja i vještine potrebne za razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Medijska pismenost slična je informacijskoj pismenosti jer je naglasak na kritičkom vrednovanju informacija, ali za razliku od informacijske pismenosti, medijska pismenost naglasak stavlja na odašiljanju informacija. Uloga knjižničara u informacijskom opismenjavaju od iznimne je važnosti, ali kako bi znanja knjižničari mogli uspješno prenostiti drugima i sami moraju usavršiti ulogu prenošenja i objašnjavanja znanja. Za usvajanje informacijske opismenjenosti ključna je suradnja nastavnika i knjižničara. Novi mediji su fleksibilni, hibridni i interaktivni. Razvijaju se brzo i imaju veliku komunikaciju primjenu. Odnos „starih“ i „novih“ korisnika medijskih sadržaja potpuno se promijenio zahvaljujući konvergenciji medija koja mijenja odnos između postojećih tehnologija, industrije, tržišta i publika. Digitalna podjela odnosi se na širok spektar socijalnih razlika u pristupu i načinima te mogućnostima uporabe računala i interneta. Cjeloživotno učenje i aktivnosti nakon odlaska u mirovinu temelj su kvalitetnog starenja u informacijskom društvu. U informacijskom opismenjavanju osobe treće životne dobi susreću se nekim preprekama kao što je narušeno fizičko zdravlje, nisko samopouzdanje i manjak motivacije. Iz tih razloga, pri poučavanju važno je imati strpljenja i proučiti potrebe i motivacije osoba treće životne dobi. Istraživanje informacijske, informatičke i medijske pismenosti korisnika Gradske knjižnice Velika Gorica potvrdilo je sve 3 postavljene hipoteze. Iz toga se donosi zaključak kako su osobe starije životne dobi manje informatički, informacijski i medijske pismene od ostalih korisnika u knjižnici.Information literacy includes a range of knowledge, skills and abilities with information in its center. Informatically literate people have skills and abilities to understand communication technologies. Media literacy is similar to information literacy because they both use critical evaluation of information, but the focus of media literacy is on sending information. The role of librarian in information literacy is very important. Librarians have to constantly learn and improve their teaching skills in order to teach about information literacy well. There is also a need for cooperation between librarians and teachers so that information literacy can be well understood. New media are flexible, hybrid and interactive. They are developing very quickly and they have a great communication application. The relationship between "old" and "new" users of media content has completely changed because the convergence of media changes the relations between existing technologies, industry, market and audience. Digital division happens because there are big social differences in the access and capabilities of using computers and technologies. Lifelong learning and activities are essential in order to have quality life after retiring. Elderly people face some obstacles like poor health, low self-esteem and no motivation while trying to get information literate. For that reason, people who teach elder people need to be patient and find what motivates them. Reasearch about information, informatics and media literacy of users from City Library in Velika Gorica confirmed all three hypothesis. Elderly people are less informatically, information and media literate than other users in the library

Radiocarbon intercomparison program for Chauvet Cave

We present the first results of an accelerator mass spectrometry (AMS) radiocarbon intercomparison program on 3 different charcoal samples collected in one of the hearths of the Megaceros gallery of Chauvet Cave (Ardeche, France). This cave, rich in parietal decoration, is important for the study of the appearance and evolution of prehistoric art because certain drawings have been C-14 dated to the Aurignacian period at the beginning of the Upper Paleolithic. The new dates indicate an age of about 32,000 BP, which is consistent with this attribution and in agreement with the results from the same sector of the cave measured previously at the Laboratoire des Sciences du Climat et de l'Environnement (LSCE). Six laboratories were involved in the intercomparison. Samples were measured in 4 AMS facilities: Center for Isotope Research, Groningen University, the Netherlands; the Oxford Radiocarbon Accelerator Unit, UK; the Centre de datation par le carbone 14, Univ. Claude Bernard Lyon 1, France (measured by AMS facilities of Poznan University, Poland); and the LSCE, UMR CEA-CNRS-UVSQ, France (measured by the Leibniz-Labor of Christian-Albrechts-Universitat Kiel, Germany).</p

Living history techniques in Staro selo Kumrovec

Baština je važno političko i kulturno oruđe u definiranju i legitimizaciji identiteta, iskustva i socio-kulturnog položaja. Nematerijalna baština spada pod kulturnu baštinu, a uključuje različite pojave duhovnog stvaralaštva kao štu su jezik, dijalekt, govor, usmena književnost, folklorno stvaralaštvo u obliku plesa, predaje, igara te tradicijskih umijeća i obrta. Kako bi se nematerijalna baština komunicirala učinkovito, interpretator mora pobuditi interes publike i omogućiti im lakše razumijevanje. Oživljena povijest razvila se iz interpretativnih izložbi čiji je cilj bio smjestiti artefakte u kontekst, a posebice u ljudski kontekst u kojem su se ti artefakti koristili. Na lokalitetima oživljene povijesti značenja se stvaraju kroz vjerodostojna iskustva, a ne kroz prezentaciju činjenica. Neke od tehnika oživljene povijesti su interpretacije u prvom i trećem licu, demonstracije, radionice, iskustvo boravka, sudjelovanje, muzejsko kazalište, eksperimentalna arheologija, rekonstrukcija, vodstva uz interpretaciju, a cilj ovog rada bio je istražiti koje od tih tehnika se provode u Muzeju „Staro selo“ u Kumrovcu. Tehnike koje se provode u Muzeju su demonstracije, edukativne radionice, interpretacije u prvom i trećem licu, eksperimentalna arheologija i stručno vodstvo.Heritage is an important political and cultural tool in defining and validating identity, experiences and socio-cultural position. Intangible heritage is part of cultural heritage and it includes different parts of immaterial creativity such as language, dialect, speech, oral literature, folklore in form of dancing, storytelling, games, tradional skills and crafts. Interpreter needs to captivate its audience's attention and make sure they understand what is being presented so that communication between intangible heritage and visitors is effective. Living history has developed from interpretative exhibitions with their goal was to put artifacts in particular context, especially in human context in which these artifacts were used. In living history museums meanings are not made through simple presentation of facts but trough authentic experiences. Some of living history techniques are first person interpretation, third person interpretation, demonstrations, participation, workshops, live-in experience, museum theatre, experimental archaeology, reenactment and guided interpretation. The objective of the thesis was to find out which of these techniques are being used by curators of Staro selo museum in Kumrovec. Techniques which are used in Staro selo museum are demonstrations, educational workshops, first and third person interpretation, experimental archaeology and guided interpretation

Informatics, information and media literacy of users from City library Velika Gorica

Informacijska pismenost obuhvaća skup opisanih znanja, vještina, sposobnosti i stavova u čijem središtu stoji informacija. Informatička pismenost predstavlja znanja i vještine potrebne za razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Medijska pismenost slična je informacijskoj pismenosti jer je naglasak na kritičkom vrednovanju informacija, ali za razliku od informacijske pismenosti, medijska pismenost naglasak stavlja na odašiljanju informacija. Uloga knjižničara u informacijskom opismenjavaju od iznimne je važnosti, ali kako bi znanja knjižničari mogli uspješno prenostiti drugima i sami moraju usavršiti ulogu prenošenja i objašnjavanja znanja. Za usvajanje informacijske opismenjenosti ključna je suradnja nastavnika i knjižničara. Novi mediji su fleksibilni, hibridni i interaktivni. Razvijaju se brzo i imaju veliku komunikaciju primjenu. Odnos „starih“ i „novih“ korisnika medijskih sadržaja potpuno se promijenio zahvaljujući konvergenciji medija koja mijenja odnos između postojećih tehnologija, industrije, tržišta i publika. Digitalna podjela odnosi se na širok spektar socijalnih razlika u pristupu i načinima te mogućnostima uporabe računala i interneta. Cjeloživotno učenje i aktivnosti nakon odlaska u mirovinu temelj su kvalitetnog starenja u informacijskom društvu. U informacijskom opismenjavanju osobe treće životne dobi susreću se nekim preprekama kao što je narušeno fizičko zdravlje, nisko samopouzdanje i manjak motivacije. Iz tih razloga, pri poučavanju važno je imati strpljenja i proučiti potrebe i motivacije osoba treće životne dobi. Istraživanje informacijske, informatičke i medijske pismenosti korisnika Gradske knjižnice Velika Gorica potvrdilo je sve 3 postavljene hipoteze. Iz toga se donosi zaključak kako su osobe starije životne dobi manje informatički, informacijski i medijske pismene od ostalih korisnika u knjižnici.Information literacy includes a range of knowledge, skills and abilities with information in its center. Informatically literate people have skills and abilities to understand communication technologies. Media literacy is similar to information literacy because they both use critical evaluation of information, but the focus of media literacy is on sending information. The role of librarian in information literacy is very important. Librarians have to constantly learn and improve their teaching skills in order to teach about information literacy well. There is also a need for cooperation between librarians and teachers so that information literacy can be well understood. New media are flexible, hybrid and interactive. They are developing very quickly and they have a great communication application. The relationship between "old" and "new" users of media content has completely changed because the convergence of media changes the relations between existing technologies, industry, market and audience. Digital division happens because there are big social differences in the access and capabilities of using computers and technologies. Lifelong learning and activities are essential in order to have quality life after retiring. Elderly people face some obstacles like poor health, low self-esteem and no motivation while trying to get information literate. For that reason, people who teach elder people need to be patient and find what motivates them. Reasearch about information, informatics and media literacy of users from City Library in Velika Gorica confirmed all three hypothesis. Elderly people are less informatically, information and media literate than other users in the library

Windows mobile application development

Kroz rad je opisan razvoj web aplikacije za mobilne uređaje s temom informatizacije poslovnih procesa ugostiteljskih objekata. Aplikacija je razvijana na Microsoft tehnologijama

The role of file system in computer

U ovom radu sam definirala datotečni sustav te opisala njegove osnovne koncepte. Obradila sam FAT, NTFS, Ext, HFS+, ISO9660 i UDF datotečne sustave te ih usporedila prema nekoliko kriterija (veličina alokacijske jedinice, maksimalna veličina datoteke i sl.

The role of file system in computer

U ovom radu sam definirala datotečni sustav te opisala njegove osnovne koncepte. Obradila sam FAT, NTFS, Ext, HFS+, ISO9660 i UDF datotečne sustave te ih usporedila prema nekoliko kriterija (veličina alokacijske jedinice, maksimalna veličina datoteke i sl.