Utjecaj neizvjesnosti i dinamike na rezultate Monti-Kleinovog modela o ovisnosti tržišta kredita i depozita

U ovom diplomskom radu analizirali smo Monti-Kleinov model monopolističke banke. To je jedan od prvih modela zasnovanih na industrijskom pristupu bankarskoj industriji. Model je sam po sebi jednostavan i elegantan i poslužio je kao dobar temelj za kasniji razvoj složenijih modela. Jedan od zaključaka modela koji je doživio najviše kritika je taj da su odluke banke oko optimalne količine kredita i optimalne količine depozita neovisne. Isti zaključak vrijedi i za odluke u oligopolističkoj verziji Monti-Kleinovog modela. Mana ovog modela je što ne uključuje dinamiku i neizvjesnost koje su u stvarnosti itekako prisutne na bankarskom tržištu. Mi smo uveli neizvjesnost u monopolističku verziju modela i kasnije smo u radu uveli dinamiku u oligopolističkoj verziji modela. U oba slučaja pobili smo spomenuti rezultat i pokazali da u realnijim okolnostima odluke banaka oko količine kredita i depozita prestaju biti nezavisne.In this graduate thesis, we analysed Monti-Klein model of monopolistic bank. It’s one of the first models based on the industrial approach to banking industry. Because of it’s elegance and simplicity, this model served as a very good platform for some more complicated models that were developed later. One of the most criticized results of this model was the independence between bank’s optimal loan and deposit amounts. The same conclusion counts for oligopolistic version of the Monti-Klein model. The fact that this model doesn’t account dynamics and uncertainty is a real weakness because banking market is very well known for it’s dynamics and uncertainty. In this thesis, we introduced both of these. First we introduced uncertainty in the monopolistic version and after that we were able to introduce dynamics in the oligopolistic version. In both cases we were able to break the independence between bank’s loans and deposit decisions and prove that those are not separable if we take some more realistic circumstances into account

Utjecaj osiguranja depozita na moralni hazard, sigurnosnu mrežu i kontrolu tržišta

Osiguranje depozita je mjera za očuvanje financijske stabilnosti države, ono štiti depozitore u slučaju propadanja banke. Osiguranje depozita je jedna od sastavnica sigurnosne mreže koja služi za zaštitu korisnika usluga neke banke, ona omogućava bankama pristup kratkoročnim kreditima državne rezerve. Kontrola tržišta odnosi se na reakciju banke na različite postupke depozitora, kao što su povlačenje depozita iz banaka ili zahtijevanje više kamatne stope. U ovom radu opisuje se utjecaj uvođenja osiguranja depozita na moralni hazard, sigurnosnu mrežu i kontrolu tržišta. Promatrana su dva modela i prikazani su rezultati istraživanja provedenog na temelju prvog modela koji potvrđuju sljedeće teorijske pretpostavke. Osiguranje depozita smanjuje moralni hazard, ograničava sigurnosnu mrežu i povećava kontrolu tržišta.Deposit insurance promotes financial stability. It is a measure of protection for bank depositors and it is a part of financial safety net. Financial safety net allows access for short-term credit from federal reserve. Market monitoring refers to reaction of the bank on different procedures of banks’ depositors. In this paper are explained effects of introduction of deposit insurance on moral hazard, safety net and market monitoring. There are used two models which provide the proofs for theoretical assumptions. Deposit insurance reduces moral hazard, limits safety net and increases market monitoring of banks

Ekonomija neobnovljivih resursa i društvena korisnost

U radu je predstavljena ekonomija neobnovljivih izvora koju je postavio Hotelling (1931). Prikazana je funkcija korisnosti koja obuhvata tržišna i netržišna dobra, odnosno potrošnju tih dobara nekog pojedinca. Na primeru iz istorije predstavljen je slučaj eksploatacije prirodnih resursa – fosfata sa ostrva Okean i Naurua u Polineziji tokom prve polovine XX veka koje je opisao Ponting (1993). Pokazano je da marginalizacijom eksternih troškova dolazi do maksimiziranja koristi, odnosno profita za tržišne aktere čija ciljna funkcija je maksimiziranje profita. Sagledan je efekat malih poreza na društvenu korisnost koju je uveo Hotelling (1931). Pokazano je da će čak i mala naknada na monopolski resurs značajno umanjiti društvenu korisnost. Društveno blagostanje se kvantitativno može iskazati rastom BDP-a. Na podacima za Srbiju u period: 2002-2011, pokazano je da promenljiva BDP zadovoljava polinomijalni oblik šestog stepena

MODELI OTPLATE INVESTICIJSKIH ZAJMOVA U POSLOVNIM BANKAMA U RH : Završni rad

Rad ne sadrži sažetak

UGOVOR O OSIGURANJU ŽIVOTA U PRAVU CRNE GORE

Life insurance is a form of protection to the insured or the person close to him for accidents that may befall him. In this way one time to ensure the risk of death or loss or reduction capability of doing business. Life insurance eliminates the risk of both adverse consequences. Although long forbidden, because the argument that it is immoral to draw benefit from the death or injury, today's contract of life insurance is generally accepted in all jurisdictions .Life insurance serves the expansion of social insurance. In developed countries through the private life and pension insurance shall be correction system of pension insurance based on the principle of intergenerational solidarity, as pension funds all the harder to bear the burden of a large number of retirees. This paper analyzes the contract of life insurance in the law of Montenegro.Osiguranje života predstavlja oblik zaštite osiguranika ili njemu bliskog lica za slučaj nesreće koja ga može zadesiti. Na ovaj način čovek se na vreme obezbeđuje od rizika smrti, odnosno gubitka ili smanjenja sprosobnosti privređivanja. Životno osiguranje otklanja štetne poslijedice oba rizika. Iako dugo zabranjivano, zbog objašnjenja da je nemoralno izvlačiti korist od smrti ili nezgode, danas je ugovor o životnom osiguranju opšte prihvaćen u svim pravnim sistemima. Životno osiguranje služi proširenju socijalnog osiguranja. U razvijenim društvima kroz privatno životno i penzijsko osiguranje vrši se korekcija sistema penzijskog osiguranja zasnovanog na načelu generacijske solidarnosti, pošto penzioni fondovi sve teže podnose opterećenje velikog broja penzionera

Razvoj i primena ARCH i GARCH modela u funkciji optimizacije strategije investiranja na finansijskim tržištima zemalja u razvoju

Predmet istraživanja doktorske disertacije se odnosi na analizu, razvoj i primenu značajnih finansijskih ekonometrijskih modela ARCH (engl. Autoregressive Conditionally Heteroscedastic) i GARCH (engl. Generalized Autoregressive Conditionally Heteroscedastic) na finansijskim tržištima zemalja u razvoju. Razvoj modela podrazumeva uključivanje u modele faktore za koje se de facto pretpostavlja da utiču na kretanja na finansijskim tržištima, a tu se ubrajaju: stopa inflacije, referentna kamatna stopa, kamatna stopa na državne obveznice, bruto domaći proizvod i strane direktne investicije.U posmatranom periodu u disertaciji od 2005. do 2015.te, primena prilagođenih modela ARCH i GARCH doprinosi optimizaciji strategije investiranja na finansijskim tržištima zemalja u razvoju: Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije. Istraživanje se primenilo u segmentiranom periodu posmatranja koje u disertaciji obuhvata period od 2005. do 2015. godine i podeljen je na tri segmenta: predkrizni (2005–2007), krizni (2008–2010) i postkrizni (2011–2015) period. Osnovni cilj istrаživаnjа, odnosno disertacije, jeste ispitivаnje znаčаjnosti primene prilagođenih ARCH i GARCH modela i njihovih rezultata na finansijskim tržištima zemalja u razvoju u segmentiranom periodu posmatranja (predkriznom, kriznom i postkriznom) u funkciji optimizacije strategije investiranja. Razvoj i primena prilagođenih regresionih ekonometrijskih modela ARCH i GARCH ima za cilj da prikaže tačnu korelacionu vezu između dnevnih stopa povrata berzanskih indeksa i faktora koji utiču na kretanje berzanskih indeksa (stopa inflacije, referentna kamatna stopa, kamatna stopa na državne obveznice, bruto domaći proizvod i strane direktne investicije). U skladu sa gore navedenim, disertacija ima za cilj da prikaže naučno verifikovana saznanja koja će doprineti donošenju optimalnih odluka o investiranju na finansijskim tržištima zemalja u razvoju

Način obračuna kamatne stope kod potrošačkog zajma – otvorena pitanja hrvatskog prava i financijske prakse

Potrošači kao korisnici bankovnih usluga susreću se sa sve sofisticiranijim bankovnim proizvodima. To je posebno izraženo kod bankovnih usluga kreditnog tipa. Jedno od važnijih pitanja prilikom donošenja odluke o sklapanju ugovora o potrošačkog zajma je pitanje usporedivosti visine kamatnih stopa iskazanih u ponudama različitih kreditora. To omogućuje podatak o realnog godišnjoj kamatnoj stopi, ili kako se još naziva efektivnoj kamatnoj stopi, stoga se propisi europskog prava koji reguliraju ovo područje neprekidno se usavršavaju u cilju postizanja što ujednačenijeg načina obračunavanja, razumljivo, jer se ti krediti kao uostalom i druge usluge nude slobodno na prekograničnoj osnovi. Dorada načina obračuna ide u tom pravcu da se jasno nastoje odrediti svi troškovi koje treba odbiti prije samog obračuna kao troškove kredita, s obzirom da u tom pogledu postoje u zemljama članicama značajne razlike. Stoga se ti propisi nastavno izlažu, kao i naznačuju pravci njihovih izmjena. S druge strane, ukazuje se i na tendenciju propisivanja tzv. crnih klauzula kod potrošačkog zajma namijenjenih upravo tome se sankcionira nepoštena bankovna praksa. Obuhvaćanje tih klauzula tzv. crnom listom, ima za posljedicu njihovu ništavost. Zatim se pitanje načina obračuna realne godišnje kamatne stope kod potrošačkih zajmova sagledava kroz prizmu hrvatskih propisa. Pri tom se imaju u vidu dva takva propisa, onaj Hrvatske narodne banke, koji se primjenjuje na banke (kako kod kreditnih i depozitnih poslova), ali i propis Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništa, koje je kao resorno ministarstva za zaštitu potrošača, donijelo propis sličnog polja primjene. Ti se propisi uspoređuju te empirički vrednuju. Nastavno se posebno skreće pozornost na utjecaj tzv. sigurnosnog pologa na način obračuna, te se upozorava na neusklađenost tih propisa kada je u pitanju jasno određenje troškovne baze

Mogućnosti primene MIRR metoda za ocenu investicija u poljoprivredi - primer tova svinja

In the case of some agricultural investments, often net cash flow changes its sign from positive to negative, many times during the project. It causes the problem of internal rate of return calculation, which is an important indicator of economic effectiveness of investments. That is, in such situations, internal rate of return cannot be used. To solve this problem, modified rate of return is applied. This paper aimed to describe this method in detail, and to show its calculation for investments in pigs fattening. By application of modified internal rate of return it is determined that pigs fattening, under assumed conditions, is economically justified. Also, authors calculated the upper limit of discount rate (cost of capital), to which investment in pigs fattening is economically justified. It is concluded that, in the case of specific agricultural investments (such as pigs fattening), the use of traditional internal rate of return could give the wrong image on actual rate of return on investments.Kod nekih investicija u poljoprivredi često se javlja situacija da neto novčani tok menja svoj znak iz pozitivnog u negativni više puta u toku trajanja projekta. To izaziva problem izračunavanja interne kamatne stope, koja je važan indikator ekonomske efektivnosti investicija. Odnosno, u takvim uslovima se interna kamatna stopa ne može koristiti. Da bi se rešio taj problem primenjuje se modifikovana interna kamatna stopa. Cilj ovog rada je da se detaljno opiše ova metoda i prikaže njen način izračunavanja kod investicije u tov svinja. Primenom modifikovane interne kamatne stope utvrđeno je da je tov svinja pod pretpostavljenim uslovima ekonomski opravdan. Takođe je izračunata i gornja granica diskontne stope (troškova kapitala) do koje je investicija u tov svinja ekonomski opravdana. Zaključeno je da kod specifičnih investicija u poljoprivredi (kao što je to tov svinja) upotreba tradicionalne interne kamatne stope može pružiti pogrešnu sliku o stvarnoj stopi povraćaja na investiciona ulaganja

MODELI OTPLATE INVESTICIJSKIH ZAJMOVA U POSLOVNIM BANKAMA U RH : Završni rad

Rad ne sadrži sažetak