Az úszásoktatás a rendszerváltozást követő tantervekben

Tanulmányunk az 1990-es rendszerváltozást követő testnevelési tanterveket tekinti át az úszásoktatás szempontjából. A cikkben egyrészt nyomon követjük a tanterveket érintő globális ideológiai változásokat, másrészt választ keresünk az úszásoktatás gyakorlati problémáira

Értékelés a testnevelés órán. Felső-tagozatos tanulók tapasztalatai

A tanulmány bajai és Baja környéki felső tagozatos általános iskolások véleményét és tapasztalatait vizsgálja a testnevelés óra céljaival, valamint az értékelési folyamatokkal kapcsolatosan. Eredményeink szerint a diákok a testnevelést fontosnak tartják az oktatásban, és elsősorban kondícionális képességeket és mozgásos tapasztalatokat társítanak a tantárgyhoz

A testnevelőtanár-képzésre irányuló szabályozódokumentumok : az egységesség kérdésköre az elvek és a tartalmak mentén

A közoktatás, a pedagógusképzés és a testnevelés rendszerei, irányelvei egyértelműnek számítanak minden érintett számára. A testnevelőtanár-képzésre vonatkozó szabályozók kapcsolódása és összhangja kevés szakmai és tudományos figyelmet kap. A tanulmány célja, hogy a testnevelőtanárképzésre irányuló főbb szabályozódokumentumok céljait, elveit és tartalmi elemeit összevesse, illetve kapcsolódásait bemutassa. A dokumentumelemzés során megállapítható volt, hogy a Képzési és Kimeneti Követelmények és a NAT 2020 általános és szakmai elveket egyaránt megfogalmaznak. A testnevelés-érettségi, a Sportstratégia és a T.E.S.I. 2020 főleg a testnevelés oldaláról, a pedagóguskompetenciák és a pedagóguséletpálya-modell pedig minden műveltségterületre általánosan fogalmaz meg irányelveket. Kiemelésre érdemes, hogy a tanári felkészítés közös követelményei és az elsajátítandó szakmai kompetenciák egységben vannak, míg a köznevelés érintett szabályozóinak egymáshoz való kapcsolódása nem szoros. A testnevelőtanár-képzés és a köznevelés szabályozói között jelentős szemléletbeli, szerkezeti és tartalmi hangsúlyeltolódás mutatható ki. A 2021-es KKK jelentősen épít a NAT 2020 elvárásaira, ennek ellenére egyértelmű irányultságbeli, elvi és szakmai eltérések azonosíthatóak. Elmondható, hogy a testnevelőtanárképzésre vonatkozó központi dokumentumok nem mutatnak harmonikus egységességet a köznevelés és a pedagógusképzés rendszerein belül, illetve egymás között sem. A képzést meghatározó szabályozók nem egymást támogató, és így nem összhangban lévő elvárásai és iránymutatásai nem könnyítik meg a pedagógusképzésben dolgozó oktatók felkészítőmunkáját

Adapted physical education in the Hungarian educational system: a conceptual framework

Declining health status of youth assumes considerable proportions. The continuously growing number of children with bad body positions, overweight and obesity, diabetes and asthma has been subject to several national or international publications. The number of state surveys, assessments of the situation and action plans has been arising, but real action has been keeping us waiting. Hungary, as a unique country among the neighboring countries, has realized the school-integrated rehabilitation of children suffering from internal and locomotor disorders. Schools in Hungary the Adapted Physical Education (APE), as a part of Physical Education (PE) have been helping disabled children finding their way back to their healthy fellows. In this case study we would like to present the interpretation of the definition, the goals and tasks of APE how and in what way they differ from the European approach and also introduce the definitions are used in Hungarian educational terminology (Physiotherapy, PE, Light Physical Education – as LPE and APE). We consider it to be important to show those substantial points which fundamentally differentiate Physiotherapy, APE and LPE. With setting the goals and tasks we would like to make it clear, that APE is an integral part of PE as a school subject in Hungary. That is the reason why with setting the fundamental goals and tasks, the goals and tasks of PE have to be considered as a starting-point. Compared to international publications a wider interpretation of APE in our study also provides an opportunity to establish an integral European way of thinking

Ciljna orijentacija i samoprocijenjena motivacijska klima kod mađarskih sportaša s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida i zdravih sportaša

Achievement orientation and perception of motivational climate were studied in 59 athletes with physical disabilities (46 men and 13 women) and 58 able-bodied university athletes (23 men and 35 women). The study was based on the Achievement Goal Theory (Nicholls, 1984). Participants completed two questionnaires on the basis of which four dependent measures were recorded: task orientation and ego orientation, and mastery-oriented and performance-oriented climates. Results showed that women, regardless of the group, perceived a more performance-oriented climate in their sports than men and that athletes with disabilities reported a more mastery-oriented climate than able-bodied athletes. These results show that athletes with disabilities in Hungary exhibit as adaptive, if not more adaptive, motivational orientations than able-bodied athletes.Uvod Znanstvena istraživanja na populaciji sportaša s invalidnošću gotovo se i ne provode u većini država uključujući i Mađarsku. Istraživanja provedena u prošlosti pokazala su da je teorija postignuća iznimno korisna u proučavanju usmjerenosti prema zadatku i ego-orijentacije kao i motivacijske klime kod sportaša s invalidnošću. Navedene vrijednosti utvrđene su u ovom istraživanju na populaciji osoba s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida, kao i na populaciji zdravih sportaša. Uvidom u dosadašnja istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: 1) sportaši s fizičkom i vidnom invalidnošću ne razlikuju se u motivaciji od zdravih sportaša, 2) rezultati dobiveni istraživanjem u Mađarskoj neće se razlikovati od onih dobivenih u sličnim istraživanjima u ostalim zemljama i 3) ciljna orijentacija mađarskih sportaša s invalidnošću je primarno fokusirana na zadatak i vještinu, što zajednički doprinosi optimalnom stanju za postignuće cilja. Metode Vrhunski sportaši s invalidnošću selekcionirani su za ovo istraživanje uz pomoć Mađarskog paralimpijskog odbora (ukupno 59 ispitanika, 13 žena i 46 muškaraca, prosječne dobi obi od 32,9 godina, SD = 8,7). Sportaši s invalidnošću iz individualnih sportova trenirali su 4 do 5 puta tjedno u trajanju od 1,5 do 2 sata, dok su oni iz ekipnih sportova trenirali 3 puta tjedno u trajanju od 2 sata i svi su sudjelovali u domaćim i međunarodnim natjecanjima organiziranima u centralnoj Europi. Zdravi sportaši selektirani su iz populacije studenata koji su redovito trenirali i natjecali se. Od ukupno 58 ispitanika, 35 su bile žene, 23 muškarci, prosječne dobi od 22,4 godine (SD = 2,3) i svi su redovito trenirali najmanje tri puta tjedno u trajanju od najmanje 2 sata. Za prikupljanje podataka korištena su 2 upitnika: 1) upitnik o usmjerenosti prema zadatku i ego orijentaciji u sportu (TEOSQ – 13 čestica; ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) i 2) upitnik o samoopaženoj motivacijskoj klimi u sportu (PMCSQ – 21 čestica, ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) koji mjere usmjerenost ili na vještinu ili na uspjeh. Sportaši s invalidnošću ispunjavali su upitnik prije treninga u njihovom uobičajenom sportskom okruženju. Zdravi sportaši ispunili su upitnik za vrijeme ugovorenog seminara. Za analizu dobivenih podataka korištena je multivarijatna analiza varijance (MANOVA), a ispitanici su podijeljeni u grupe po spolu (muškarci i žene) i po tjelesnim karakteristikama (sportaši s invalidnošću i zdravi sportaši). Četiri zavisne varijable bile su: usmjerenost prema zadatku, ego orijentacija, klima orijentirana na vještinu i klima usmjerena na uspjeh, rezultat. Rezultati MANOVOM su dobivene razlike između muških i ženskih grupa (Wilks’ Lambda = .885, F (4, 110) =3.58, p<.01) te razlike između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša (Wilks’ Lambda =.898, F (4, 110) =3.11, p<.02), ali razlike nisu bile statistički značajne. Rezultati multivarijatne analize varijance zahtijevali su provedbu 8 univarijatnih testova da bi se dokazala statistička značajnost razlika te je alpha postavljena na .006 (.05/8 =.006; Bonferronijeva metoda). Univarijatnim testovima utvrđena je statistički značajna razlika između muških i ženskih ispitanika samo u varijabli klima usmjerena na uspjeh, rezultat u kojoj su žene postigle bolje rezultate od muškaraca, F (1, 113) =14,43, p<.001, d =.66. Daljnji testovi pokazali su da su sportaši s invalidnošću postigli statistički značajno bolje rezultate u varijabli klima usmjerena na vještinu u odnosu na zdrave sportaše F (1, 113) =9,23, p<.003, d =.63, ali statistički značajne razlike nisu dobivene u ostalim varijablama (tablica 1). Rasprava Rezultati ovog istraživanja potvrđuju dosadašnje spoznaje i pokazuju da je razliku između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša moguće zamijetiti samo u klimi usmjerenoj prema vještini, pri čemu sportaši s invalidnošću postižu više vrijednosti u testu. Ti rezultati potvrđuju prvu hipotezu studije. Nepostojanje razlika u varijablama usmjerenost prema zadatku i ego-orijentacija između sportaša s fizičkom i vidnom invalidnošću i zdravih sportaša u skladu su s rezultatima prethodnih istraživanja i potvrđuju drugu hipotezu provedene studije. Ipak, potrebno je naglasiti da su u ovoj studiji uspoređivane grupe sportaša bile podjednake što se tiče trenažnog volumena, ali ne i natjecateljske razine. Naime, većina studenata sportaša, sudionika istraživanju, ne mogu se smatrati vrhunskim sportašima. Navedene razlike mogle su utjecati na dobivene rezultate istraživanja iako su oni u suglasnosti s rezultatima dobivenim u dosadašnjih istraživanjima. Dobiveni rezultati potvrđuju i treću postavljenu hipotezu. Percepcija klime usmjerene na usavršavanje zahtjevnih vještina zabilježena kod sportaša s invalidnošću je korisna u sportskom ponašanju za spoznavanje sebe i svojeg emocionalnog stanja. Mađarski sportaši s invalidnošću pokazali su "zdraviji" motivacijski profil u odnosu na zdrave sportaše na temelju orijentacije prema vještini. Zabilježene razlike između spolova u percepciji motivacijske klime ne može se povezati s prethodnim istraživanjima i zbog toga ih je vrlo teško interpretirati. Najvjerojatniji razlog za postojanje zabilježenih razlika mogao bi biti u kulturološkim specifičnostima Mađarske. Ipak, ovu pretpostavku potrebno je izravno provjeriti u budućim znanstvenim istraživanjima