Kreuze in den neuzeitlichen Gräbern der Pfarrkirche der hl. Maria Magdalena in Čazma

Arheološkim istraživanjima crkve Sv. Marije Magdalene u Čazmi dobiveno je obilje podataka o novovjekovnim običajima pokapanja pokojnika. Svetačke medaljice, krunice i križevi najzanimljiviji su predmeti pronađeni u grobovima. U ovom radu je naglasak stavljen na interpretaciju križeva te potrebu za što češćim objavljivanjem novovjekovnih nalaza.Im Laufe der archäologischen Ausgrabungen der Kirche der hl. Maria Magdalena in Čazma konnte eine Reihe von Hinweisen über neuzeitliche Bestattungsbräuche gewonnen werden. Heiligenmedaillons, Rosenkränze und Kreuze sind die interessantesten in den Gräbern vorgefundenen Gegenstände. Im Mittelpunkt dieses Artikels stehen die Interpretation der Kreuze sowie das Erfordernis einer möglichst häufi gen Veröff entlichung der neuzeitlichen Funde

The breverls from Lobor and other early modern cemeteries in northwestern Croatia

U članku se govori o rijetkim nalazima brevara u novovjekovnim grobljima. Tumači se njihovo porijeklo, način nošenja i upotrebe, uspoređuje ih se sa sličnim nalazima objavljenim u stranoj literaturi. Svih četrnaest ovdje obrađenih brevara manjih su dimenzija od uobičajenih. Prosječno su veliki između 20 x 20 i 30 x 30 mm. Poseban naglasak stavljen je na osam brevara pronađenih u arheološkim istraživanjima groblja oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, zbog njihovog specifičnog oblika i načina ukrasa.This paper discusses the rare find of Breverls in early modern cemeteries. Their origins, usage and manner of wearing are explained, and compared to similar finds published in foreign scientific literature. All 14 Breverls discussed here are of smaller sizes than usual. Their average dimensions are between 20 x 20 and 30 x 30 mm. Special emphasis has been given to eight Breverls found during archaeological excavations of the cemetery around the shrine of Our Lady of the Mountain in Lobor, because of their specific shape and decoration style

KRIZNO KOMUNICIRANJE I ANALIZA KRIZNIH SITUACIJA U PODUZEĆIMA U HRVATSKOJ : diplomski rad

Cilj ovoga rada bio je pokušati otkriti da li velika poduzeća u Hrvatskoj u kriznim situacijama komuniciraju u skladu s teorijski postavljenim pravilima kriznog komuniciranja, te da li njihova krizna komunikacija ima onoliko velik utjecaj na percepciju javnosti koliki ima i u razvijenim zemljama. Istraživanje je provedeno metodom studije slučaja te metodom analize sadržaja komunikacije, i to na pet slučajeva kriznih situacija koje su zadesile vodeća poduzeća u Hrvatskoj: Karlovačku pivovaru, Plivu, Vindiju, Hrvatski Telekom te Hrvatske Željeznice. U zaključku, hipoteza o usklađenosti kriznog komuniciranja hrvatskih poduzeća s teorijski postavljenim pravilima na promatranom uzorku većim je dijelom prihvaćena, budući da su teorijski kriteriji krizne komunikacije zadovoljeni u četiri od pet promatranih slučajeva. Nadalje, utvrdilo se kako je odgovornost poduzeća za krizni događaj pozitivno utjecala na broj medijskih objava o istome, dok se adekvatnost reakcije poduzeća nije pokazala statistički značajnim utjecajem na interes medija. Stoga je hipoteza o utjecaju sadržaja kriznog komuniciranja poduzeća u kriznim situacijama na javnost odbačena..The aim of this paper was to attempt to discover whether major Croatian companies comply with the theoretical guidelines of crisis communication when they face business crises. Also, whether their crisis communication efforts influence the public perception to the same extent as in the developed countries. The research, conducted using the case study method, as well as content analysis of communication, has covered five cases of crisis situations faced by the following major Croatian companies: Karlovačka pivovara, Pliva, Vindija, Hrvatski Telekom and Hrvatske Željeznice. In conclusion, the hypothesized compliance of the crisis communication of Croatian companies with the theoretical guidelines has been largely proven in the observed sample. The predefined theoretical criteria of crisis communication were met in four out of five observed cases. Furthermore, it has been shown that corporate responsibility for a crisis event positively influenced the quantity of press releases about the event in question, while the adequacy of the corporate reaction was not proven to have a statistically significant effect on the media interest. Therefore, the hypothesized influence of crisis communication on the public was rejected in the observed sample

KRIZNO KOMUNICIRANJE I ANALIZA KRIZNIH SITUACIJA U PODUZEĆIMA U HRVATSKOJ : diplomski rad

Cilj ovoga rada bio je pokušati otkriti da li velika poduzeća u Hrvatskoj u kriznim situacijama komuniciraju u skladu s teorijski postavljenim pravilima kriznog komuniciranja, te da li njihova krizna komunikacija ima onoliko velik utjecaj na percepciju javnosti koliki ima i u razvijenim zemljama. Istraživanje je provedeno metodom studije slučaja te metodom analize sadržaja komunikacije, i to na pet slučajeva kriznih situacija koje su zadesile vodeća poduzeća u Hrvatskoj: Karlovačku pivovaru, Plivu, Vindiju, Hrvatski Telekom te Hrvatske Željeznice. U zaključku, hipoteza o usklađenosti kriznog komuniciranja hrvatskih poduzeća s teorijski postavljenim pravilima na promatranom uzorku većim je dijelom prihvaćena, budući da su teorijski kriteriji krizne komunikacije zadovoljeni u četiri od pet promatranih slučajeva. Nadalje, utvrdilo se kako je odgovornost poduzeća za krizni događaj pozitivno utjecala na broj medijskih objava o istome, dok se adekvatnost reakcije poduzeća nije pokazala statistički značajnim utjecajem na interes medija. Stoga je hipoteza o utjecaju sadržaja kriznog komuniciranja poduzeća u kriznim situacijama na javnost odbačena..The aim of this paper was to attempt to discover whether major Croatian companies comply with the theoretical guidelines of crisis communication when they face business crises. Also, whether their crisis communication efforts influence the public perception to the same extent as in the developed countries. The research, conducted using the case study method, as well as content analysis of communication, has covered five cases of crisis situations faced by the following major Croatian companies: Karlovačka pivovara, Pliva, Vindija, Hrvatski Telekom and Hrvatske Željeznice. In conclusion, the hypothesized compliance of the crisis communication of Croatian companies with the theoretical guidelines has been largely proven in the observed sample. The predefined theoretical criteria of crisis communication were met in four out of five observed cases. Furthermore, it has been shown that corporate responsibility for a crisis event positively influenced the quantity of press releases about the event in question, while the adequacy of the corporate reaction was not proven to have a statistically significant effect on the media interest. Therefore, the hypothesized influence of crisis communication on the public was rejected in the observed sample

Early Modern Archaeology in Croatia – Problems of Methodology, Terminology and Nomenclature

U članku se daje pregled korištenja i značenja termina novovjekovna arheologija u svijetu i Hrvatskoj. Angloamerička i britanska znanstvena zajednica bave se arheologijom novoga vijeka od 60.-ih i 70.-ih godina 20. stoljeća. Zapadnoeuropska arheologija posvećuje ovoj grani više pažnje 70.-ih i 80.-ih godina 20. stoljeća. Srednjoeuropska arheologija intenzivnije se bavi pitanjima novovjekovne arheologije posljednjih 30-ak godina. U ovome se radu iznose svi termini koji se pojavljuju u stručnoj i znanstvenoj literaturi, pojašnjava se njihovo značenje u povijesnom i arheološkom kontekstu te se sagledava metodološki pristup obuhvaćenih znanstvenih zajednica. Također se iznosi stanje istraženosti u Hrvatskoj, statistički podaci o vrsti i broju istraživanja novovjekovnih nalazišta Hrvatske, kao i prijedlozi periodizacije, terminologije i nazivlja. Arheologija novoga vijeka u Hrvatskoj relativno je mlada znanstvena disciplina koja ima priliku učiti na uspjesima i pogreškama europske novovjekovne arheologije te se razviti u jaku i dominantnu, multidisciplinarnu struku, metodološki se nastavljajući na sveukupnu hrvatsku arheologiju.The article gives an overview of the use and meaning of the term “early modern archaeology” around the world and in Croatia. The Anglo-American and British scientific communities have been interested in early modern archaeology since the 1960s and 1970s. West European archaeology has devoted more attention to this scientific branch from the 1970s and 1980s, while archaeologists from Central Europe have showed more interest in this field in the last 30 years. This article presents all the terms used in professional and scientific literature, explains their meaning in the historical and archaeological context, and examines the methodological approaches of particular scientific communities. Furthermore, it presents the state of research in Croatia, the statistical data on the type and number of excavated Croatian early modern sites, as well as suggestions on periodization, terminology, and nomenclature. Early modern archaeology in Croatia is a relatively new scientific discipline that has an opportunity to learn from the successes and failures of European early modern archaeology and develop into a strong and dominant multidisciplinary profession, methodologically continuing Croatian archaeology

Der Zinnkelch aus dem Grab neben der Kapelle der Heiligen Anna in Gornji Kosinj

Groblje oko kapele sv. Ane u Gornjem Kosinju arheološki se istraživalo u listopadu 2020. godine. Među 24 groba istražena oko kapele nalazi su evidentirani u njih 9. Najbrojnije pokretne nalaze predstavlja nakit, među kojim su najčešće naušnice, odnosno karičice, a nađene su još i kopče, ostruge, vrećica s novcem i kalež. Prema pokretnim nalazima može se zaključiti da je pokapanje na groblju započelo u ranosrednjovjekovnom razdoblju te se nastavilo u razvijenom srednjem vijeku i dijelu kasnoga srednjeg vijeka. Kositreni kalež, visine i promjera 6,2 cm, pronađen je u grobu 15, uz glavu pokojnika. Nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, komparativnih i stilskih analiza te periodizacije groblja, kositreni ukopni kalež može se datirati u razdoblje 12. i 13. stoljeća.Der Friedhof rund um die Kapelle der Heiligen Anna in Gornji Kosinj wurde im Oktober 2020 archäologisch untersucht. Unter den 24, rund um die Kapelle erforschten Gräbern, wurden Funde in 9 Gräbern registriert. Dabei stellt Schmuck die zahlreichste Gruppe unter den entdeckten beweglichen Funden dar. Am häufigsten handelt es sich dabei um Ohrringe bzw. Ringlein, aber auch Schnallen, Sporen, ein Beutel mit Münzen und ein Kelch wurden gefunden. Anhand der beweglichen Funde kann man zum Schluss kommen, dass die Bestattungen auf dem Friedhof im frühen Mittelalter begannen und sich im Hoch-und Spätmittelalter fortsetzten. In Grab 15 entdeckte man, neben dem Kopf des Verstorbenen, einen Zinnkelch mit einer Höhe und einem Durchmesser von 6,2 cm. Nach den durchgeführten Konservierungs- und Restaurierungsarbeiten und anhand vergleichender und stilistischer Analysen sowie der Periodisierung des Friedhofs kann der Zinnkelch im Grab in das 12. und 13. Jahrhundert datiert werden

The Church of the Most Holy Trinity in Visoko

Župa Visoko spominje se u popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine, i to u kalničkom arhiđakonatu. Pretpostavlja se da je postojala već 1111. godine. Arheološkim istraživanjima provedenima 2010. godine istraženo je 14 grobova koji se mogu datirati u novovjekovno razdoblje. Među istraženim grobnim cjelinama prednjače ukopi muškaraca, prosječne doživljene starosti od 45,5 godina, potom slijede ukopi žena prosječne doživljene starosti od 37,5 godina, a pronađen je tek jedan ukop djeteta. Od četrnaest istraženih grobova polovica je imala nalaze. Pokojnici se sahranjuju odjeveni i uz svoje nabožne predmete. Nalazi u grobovima mogu se podijeliti na funkcionalne predmete, dakle na one koji se vežu uz svakodnevni život, i na devocionalije ili na predmete koji se vežu uz novovjekovnu pobožnost. Analizom predmeta pronađenih u Visokom može se zaključiti da su tamošnji vjernici u potpunosti prihvatili post-Tridentsku pobožnost i pobožne običaje onoga vremena, kao i običaje odijevanja i sahranjivanja. Ostaci čavala sugeriraju na to da su uglavnom sahranjeni u sanducima, ponekad u mrtvačkom platnu, ne poštujući previše ukopna mjesta, što je pokazatelj toga da grobovi nisu bili obilježeni.The parish of Visoko is mentioned in the list of parishes of the Zagreb diocese from 1334, more specifically, in the Kalnik archdeaconry. The list assumes that the church existed as early as the year 1111. Archaeological excavations conducted in 2010 have investigated 14 graves that can be dated to the early modern period. Among the excavated graves, the burials of men, with an average life expectancy of 45.5 years, are predominant, followed by the burials of women, with an average life expectancy of 37.5 years, while only one burial of a child has been found. Of the 14 graves excavated, there were discoveries in half. The deceased were buried dressed and with their devotional objects. The discoveries in graves can be divided into functional objects, i.e., those related to everyday life, and devotional objects or objects associated with modern piety. Based on the analysis of the objects found in Visoko, it can be concluded that the believers there fully accepted the post-Tridentine piety and the pious customs of the time, as well as the dressing and burial customs. Nail remains suggest that they were mainly buried in coffins, sometimes in a shroud, not paying much attention to burial sites, which indicates that the graves were not marked