Professional development of early childhood educators - a pathway to reputation enhancement of the profession

Profesionalni razvoj trebao bi biti sastavni dio posla svakog odgojitelja. Odgojitelj je jedna od najvažnijih osoba u prvim godinama djetetova života. Kompetencije potrebne za rad s djecom odgojitelj stječe tijekom svog visokoškolskog obrazovanja, nakon čega mu se pružaju različite mogućnosti profesionalnog usavršavanja. Različiti načini profesionalnog usavršavanja provode se radi usavršavanja i stjecanja novih znanja i vještina koje će odgojitelji koristiti u svojoj odgojno obrazovnoj praksi te time neposredno utjecati i na podizanje ugleda odgojitelja. U teorijskom djelu definiraju se kompetencije odgojitelja, najčešći oblici profesionalnog usavršavanja te koje su mogućnosti, pravila i uvjeti za njegovo napredovanje. U empirijskom dijelu rada provedeno je istraživanje kojem je cilj istražiti koje oblike profesionalnog usavršavanja preferiraju odgojitelji i na koje se načine može podizati ugled odgojiteljske struke. Za potrebe ovog istraživanja konstruiran je upitnik u kojem je sudjelovalo 33 odgojitelja. Upitnik sadrži sedam pitanja, od čega su dva pitanja otvorenog tipa, dva pitanja zatvorenog tipa i dva pitanja kombiniranog tipa. Uz navedena pitanja upitnik sadrži i Likertovu skalu.Professional development should be a part of every preschool teacher’s job. The preschool teacher is one of the most important people in the early years of every child. Competences necessary for working with children the preschool teacher acquires throughout his higher education after which the he gets different possibilities for professional development. Different ways of professional development are carried out for perfecting and acquiring new knowledge and skills that preschool teachers will use in their educational practice, and by that directly affect raising of the educators reputation. In theoretical part of the paper preschool teacher's competences will be defined, also the most common forms of professional development, possibilities, rules and terms for their progress. The empirical part contains conducted research. Purpose of that research is to find out the most common forms of professional develpoment and how to build up a preschool teacher's reputation. That research is made of a question-form with seventeen questions in which participated thirty three preschool teachers. Eleven of them is in Likert form, two questions are opened-ended, two questions close-ended and two of them are combined

Uloga odgojitelja u promicanju mira i tolerancije

Prava čovjeka su temeljene vrijednosti koje se trebaju jamčiti svakom pojedincu pa tako i djetetu. Također, poštivanje prava čovjeka je temelj slobode, jednakosti, društvene pravde, demokracije i mira. Prije negoli se odgojitelji počnu zalagati za zaštitu i promicanje prava djeteta, prije svega moraju razumjeti zašto je to važno. Pravilno odabran način odgojnog i obrazovnog rada temelj je dolaženja do spoznaje o važnosti humanih i moralnih vrednota. Odgoj i obrazovanje za prava djeteta ima za cilj osposobiti djecu za aktivno sudjelovanje u procesima koji utječu na njihov razvoj, kvalitetu života i budućnost. O nasilju među djecom možemo govoriti kada jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može braniti. Napominje se kako je za sprječavanje pojave nasilja među djecom u dječjem vrtiću važno ostvariti dobru komunikaciju odgojitelja, stručnih suradnika, roditelja i djece. Tolerancija je stav prema kojem u zajedničkom životu valja otrpjeti štetu što ju pojedincu ili grupi nanose drugi pojedinci ili grupe djelovanjem ili iskazanim mišljenjem i, u ime viših svrha zajedničkog življenja, odustati od inače bliskijeg nasilnog onemogućavanja štetočiniteljskog mišljenja ili djelovanja. U sklopu diplomskog rada provedeno je istraživanje o informiranosti odgojitelja o dječjim pravima, prevenciji nasilja i promicanju tolerantnog ponašanja gdje su anketnim upitnikom prikupljeni i interpretirani podatci

The role of Montessori preschool teacher in individual childˇs development

Izniman doprinos shvaćanju djeteta i odgojno-obrazovnog pristupa prema istom u povijesti reformne pedagogije pripada Marii Montessori. Pedagogija koja njeguje dječju osobnost, neizravno potiče zanimanje za različita područja, a učenje pretvara u igru, nesumnjivo je potakla na novo viđenje djeteta koje u sebi nosi tajnu djetinjstva. Predškolsko razdoblje i njegova obilježja kao i uloga odgojitelja u razvoju djeteta tema su ovog rada kojim se pojašnjavaju razvojne faze djeteta i načela u Montessori pedagogiji kao i uloga Montessori odgojitelja u cjelokupnom razvoju djeteta. U istraživačkom dijelu rada cilj je bio istražiti ulogu Montessori odgojitelja i Montessori pedagogije u cjelokupnom razvoju djeteta i različitost u shvaćanju uloge Montessori odgojitelja i Montessori pedagogije. U istraživanju je sudjelovalo 24 odgojitelja, od kojih 12 Montessori odgojitelja s iskustvom rada u redovnom i Montessori programu i 12 odgojitelja u redovnom programu. Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajne razlike u procjeni Montessori odgojitelja i odgojitelja u redovnom programa prema procjenama određenih elemenata Montessori pedagogije. Isto tako, Montessori odgojitelji daju veće procjene elemenata Montessori pedagogije nego odgojitelji u redovnom programu, a vezane su uz sam rad prema Montessori metodi.Exceptional contribution to understanding a child and educational approach towards the same in the history of reform pedagogy belongs to Maria Montessori. Pedagogy that nurtures children's personality, indirectly encourages interests for different areas, and learning turns into a game, undoubtedly encourages a new vision of the child who carries a vision of the childhood in himself. Pre-school period and its characteristics and also a role of educator in a development of a child are topics of this thesis in which are explained developmental stages of a child and principals in Montessori pedagogy and also a role of a Montessori educator in an overall child development. In the research part of this thesis the main objective was to explore the role of a Montessori educator and Montessori pedagogy in an overall child development and also diversity in understanding the role of a Montessori educator and Montessori pedagogy. 24 educators participated in the study, 12 of them are Montessori educators with work experience in regular program and also in Montessori program and the rest 12 educators with work experience in regular program. The results are showing significant statistical differences in the assessment of Montessori educators and educators in the regular program according to assessments of certain elements of Montessori pedagogy. Likewise, Montessori educators are giving greater assessment of elements of Montessori pedagogy than educators in the regular programs and it is related to the work towards the Montessori Method

Didactic-methodical shaping of practical life exercises

Ovaj diplomski rad temelji se na teorijskoj podlozi sastavljenoj tijekom iščitavanja i analiziranja relevantne literature te provedenog praktičnog rada u Dječjem vrtiću u Kutini. U ovom radu dana su teorijska polazišta Montessori pedagogije te važnost njene primjene u radu s djecom predškolske dobi. Navedena su i opisana temeljna načela nove metode odgoja postavljena od strane Marije Montessori koja je u središte svoje pedagogije postavila dijete. Osim toga navodi se važnost kreiranja poticajnog prostorno – materijalnog okruženja koje doprinosi cjelokupnom uspješnom razvoju djeteta. Budući da je jedan od osnovnih zadataka Montessori pedagogije omogućiti djetetu individualno zadovoljenje potreba pružajući mu slobodu razvoja, upravo je u ovom diplomskom radu naglasak na osamostaljivanju djece. Vježbama praktičnog života djeca osim samostalnosti razvijaju i koncentraciju te brigu za sebe, okolinu i zajednicu. Objašnjena je važnost uloge odraslih u demonstriranju vježbi te djetetovo samostalno izvođenje. U praktičnom dijelu rada prikazane su provedene vježbe praktičnog života s djecom u dobi između 4 i 5 godina s ciljem osamostaljivanja te osvrt na provedene vježbe.This graduate thesis is based on the theoretical background made by reading and analyzing the relevant literature and practical work at Kindergarten Kutina. In this paper is given the theoretical starting point of the Montessori pedagogy and its importance in working with children of preschool age. The basic principles of the new teaching method set by Maria Montessori with child in the center of theory is given and described. In addition, in this thesis is highlighted importance of creating a stimulating spatial - material environment which contribute to the overall successful child development. Because of the mainstream of Montessori pedagogy – enable individual need satisfying by giving freedom of development, this graduate essay focuses on the children independence. Except independence, by exercises of practical life children develop concentration and care for themselves, the environment and the community. The importance of the role of adults in the exercises presentation and the child self – performance is explained. In practical part of this paper is presented practical life exercises with children between age 4 and 5 with goal of independence

Music as a stimulus for the creativity of preschool-aged children

Glazba, kao dio odgoja u djece rane i predškolske dobi, utječe na kasniji psihofizički razvoj djeteta kao i na razvoj kreativnosti. Razvoj kreativnosti i stvaralaštva kod djece postiže se kroz različite glazbene igre. U ovom radu pojašnjeno je što je to kreativnost, kako utjecati na razvoj kreativnosti te koja su glavna obilježja nadarene djece. Također dani su primjeri aktivnosti za razvoj glazbene kreativnosti i na koje načine poticati dječje glazbeno stvaralaštvo uz kratko pojašnjenje pojma što je to stvaralaštvo.Music as part of the education in early and pre-school children affects the later psychophysical development of the child as well as the development of creativity. The development of creativity and fidelity in children is achieved through various music games. In this paper, it is clarified what creativity is, how to influence the development of creativity and the main features of gifted children. There are also examples of activities for the development of musical creativity and ways of encouraging children's musical creation with a brief explanation of what creativity is

Dance activities for preschool-aged children

Danas živimo u vremenu gdje je tehnologija zasjenila mnoge važne stvari u životima odraslih i djece. Već djeca u ranoj vrtićkoj dobi posežu za tehnološkim inputima kao što su računalo, mobitel i sl. Odgojitelji/učitelji, kao i roditelji i vršnjaci mogu izrazito utjecati na kretanje svoje djece, stvarati navike osnovnih kretnih kao i plesnih struktura te im na taj način ograničiti pretjeranu uporabu tehnologije koja može imati različite negativne utjecaje. Ples, osim što pruža prevenciju od različitih bolesti,oslobađa dijete stresa i uči ga kako izraziti svoje emocije i različite unutarnje konflikte pokretom. Cilj ovoga rada je osvijestiti druge odgojitelje i ostale prosvjetne radnike kolika je zaista važnost plesa koji prožimlje dijete u svim njegovim razvojnim aspektima. Na odabir teme rada, utjecalo je osobno 20-godišnje osobno plesno iskustvo autorice i interes za ovim umjetničkim područjem.Modern technology has taken the place of many important things in the life of adults and children. Even preschool children reach out for technological devices such as personal computers and cellular phones. Preschool teachers, as well as parents and peers, have a great impact on their students/children/friends and can guide them learn basic movement and dancing structures that could eventually become a habit and set the limits of using technology that can have a negative effects. Dance may be used as prevention from various illnesses as well as stess – liberation technique. It also teaches a child to express his/her emotions and potential inner conflicts through movement. The aim oft his seminar is to point out the importance of dancing a child's development to other teachers. The author of this seminar chose the topic because of her personal 20-year-long dancing experience and her interes in this field of art

Scenska lutka u odgojnoj skupini

Dijete je od ranoga djetinstva snažno vezano za lutku. Prva lutka je draga igračka tada je njegova poveznica s majkom i jedina sigurnost u novoj i nepoznatoj sredini- jaslicama. U vrtićkoj dobi lutka nastavlja svoju “ulogu sigurnosti”, ali polako i sigurno postaje igračka. Scenska lutka, prilagođena dječjem uzrastu, postaje vrijedna didaktička igračka koja ima svoje počasno mjesto u sobi dnevnog boravka u jednoj odgojnoj skupini. U rukama odgojitelja ali i djeteta dragocjeno je didaktičko sredstvo i pomagalo za rad u ostvarivanju ciljeva i zadataka. Igre s lutkama potiču govor, bogate djetetov rječnik novim riječima i pojmovima, razvijaju mimiku, koordinaciju pokreta te motoriku općenito. Igra lutkama u skupini djece razvija sposobnost suradnje s vršnjacima, stvaranje pozitivne slike o sebi i tako jača njihovo samopouzdanje. Sve ono što lutka može reći, ispričati, otpjevati i otplesati, potiče razvoj stvaralačkoga mišljenja i mašte. Lutke dovode dijete u stanje uzbuđenosti, razigranosti, pokreću njegov misaoni, imaginarni i emotivni svijet i omogućavaju mu da bogatije izražava svoj doživljaj svijeta. Lutke koje ožive u ruci djeteta omogućavaju mu sudjelovanje u zamišljenom svijetu koji je samo stvorilo.Lutka zamjenjuje živa bića, njome dijete u igri manipulira kako želi i, najčešće, kako ne može u stvarnosti.Starting in early age, a child is emotionally attached to its puppet. The first puppet – a dear toy - in that age is the child’s connection with its mother and the only safe haven in a new and unknown surroundingnursery. During the child’s kindergarten age, the puppet still has a “safe haven” role but slowly it becomes a toy. Kindergarten puppet, which is adjusted to the kids is becoming a valuable didactic toy that has its place of honor. Moreover, it is an important and useful didactic tool and aid for work in the kindergarten teacher’s process of performing tasks and achieving goals. Games with puppets encourage speaking, enrich the child’s vocabulary with new words and terms and foster the development of facial expressions, coordination and motor control in general. Group games with puppets activate the child’s ability to cooperate with its peers, but also it helps the child to create a positive image about itself and in that way it strengthens the child’s self-esteem. All of that that a puppet can say, sing or dance affects the development of creative thinking and imagination. Puppets drag the child into a stage of excitement, playfulness and encourage its thought, imaginary and emotional world, which in the end enables the child to express its vision of the world in a richer way. Puppets which come to life in the hands of a child are encouraging the child to participate in its imaginary world. The puppet replaces human beings. The child can manipulate with it in a way that usually, in the real world, it cannot

The adaptation of children in a nursery school to institutional context

Vrlo često, djeca koja kreću u prvi razred nisu na istoj psihološkoj i socijalnoj razini, odnosno, nemaju isti „start“. Nakon brojnih istraživanja i eksperimenata, došlo je do zaključka kako bi bilo dobro djeci osigurati isti „start“, što su odlučili postići promicanjem pohađanja dječjih jaslica kao početka obrazovanja, a zatim pohađanja dječjeg vrtića radi pripreme na školu. Najveći problem kretanja u dječje jaslice je odvajanje djeteta od roditelja, odnosno, ostajanje djeteta u dječjim jaslicama bez prisutnosti roditelja. Veliku ulogu u olakšavanju ovog problema imaju odgojitelji koji djeci služe ne samo kao učitelji, već kao i „drugi roditelj“ – brižni su, vedri, nasmijani, grle, ljube i tetoše djecu... Upravo zbog toga, osoba koja želi biti odgojitelj mora voljeti djecu, ali također mora biti stručna u svom poslu. Također, veliki utjecaj na prilagodbu djece jasličke dobi na institucijski kontekst imaju i roditelji, koji već prije polaska u dječje jaslice prilagođavaju djecu na njihovo odsustvo, na način da ih ostavljaju kod bake ili djede ili osobe kojoj vjeruju, u početku na kraće, a kasnije i na duže vremena. Oni im uljepšavaju polazak u dječje jaslice govoreći im kako će im biti lijepo, kako će se igrati, zabavljati, družiti sa svojim vršnjacima. Interijer prostorije te uvjeti u njoj uvelike utječu na prilagodbu djeteta, na način što mora omogućavati slobodno kretanje djeteta, omogućavati odgojitelju dobru preglednost te mora biti kontrolirana optimalna temperatura, razina buke, osvijetljenost, što stvara udobnost djetetu te na taj način i lakšu prilagodbu. Djetetu treba dopustiti da ponese svoju omiljenu igračku, uz koju će osjećati sigurnost koju ima kod kuće. Također, u prostoriji mora biti više duplikata iste igračke, kako se djeca ne bi svađala oko jedne jer ipak je uvijek najpopularnija ona koja je najmanje zastupljena.Very often, children who move to the first grade are not on the same psychological and social level , ie, they do not have the same "start". After numerous research and experiments, it was concluded that it would be good for children to ensure the same "start", they decided to achieve it by promoting the attendance of nurseries as the beginning of education and then attending kindergartens for school preparation. The biggest problem of moving to a nursery is separating a child from a parent, , ie keeping a child in a nursery without the presence of a parent. A great part in facilitating this problem is the educators who serve the children not only as teachers, but as the "other parent" - they are caring, cheerful, laughable and they love kids. For this reason, a person who wants to be a educator must love children, but also needs to be expert in his business. Also, a great influence on the adaptation of childlike age to the institutional context is also given to parents who, before entering the nursery, adapt the children to their absence by leaving them at grandparents or grandparents or persons they trust, initially shorter and later for a long time. They embellish them to go to the nursery telling them how beautiful they will be, how to play, have fun, socialize with their peers. The interior of the room and the conditions in it greatly affect the adjustment of the child, in such a way as to enable the child to move freely, to provide the educator with good visibility and to control the optimal temperature, noise level, illumination, creating comfort for the child and thus easier adaptation. The child should be allowed to bring his favorite toy, which he will feel secure at home.Also, there should be more duplicates of the same toys in the room so that the children would not argue about one, because it is always the most popular one that is least represented

Implementing practical life exercises of the Montessori pedagogy in the early and preschool education

Maria Montessori smatrala je kako se odgoj obično sastoji od izravne poduke i kako to često više predstavlja prepreku, nego pomoć prirodnom razvoju ljudskog bića. Prve godine djetetova života obično se zanemaruju, a one su temeljne, jer tada polako, ni iz čega, izranja ljudska psiha i ljudsko ponašanje. Dijete postaje neovisno, uči manipulirati, hodati, govoriti, misliti i upravljati vlastitom voljom. Pravi odgoj počiva na načelu da se prvo otkrije što dijete prijeći u razvoju i potom ga se toga osloboditi. Temelj toga je okolina koja daje snagu i nudi sredstva nužna za razvoj aktivnosti koja proizlazi iz bića. Dio te okoline je i odrasla osoba koja se treba prilagoditi potrebama djeteta, ali tako da mu ne predstavlja prepreku i da ga ne zamjenjuje u djelatnostima koje dijete treba obaviti samo. Priprema po Montessori pedagogiji od učitelja traži ispitivanje sebe samog i odricanje od tiranije, iz srca treba izbaciti bijes i ponos, treba se znati pokoriti i ispuniti se ljubavlju. To su duševna stanja koja treba steći jer ona čine osnovu vage i uporišnu točku njezine ravnoteže. Montessori pedagogija, iako je stara više od 100 godina, prilagodila se današnjem vremenu, vremenu koje zahtijeva fleksibilne, kritične i samostalne ljude.Maria Montessori believed that nurture was direct teaching and more often was an obstacle rather than help to natural growth of human being. The first years of a child's life are usually neglected, but they are fundamental because then, out of nowhere, emerges human psyche and human behavior. The child becomes independent, learns to manipulate, walk, speak, think and manage his own will. The real nurture is based on principle that first you have to discover what the problem in child's growth is and then release him out of that. The basis of this is the environment that gives the strenght and offers resources necessary for the development of activities that comes from being. The part of that environment is an adult who needs to adapt to the needs of a child, but in the way that he is not an obsticle for a child and he doesn't replace him in activities that the child needs to do by himself. Preparation according to Montessori pedagogy requires a teacher to examine himself and renounce tyranny, eject the anger and the pride from the heart, he must know how to obey and to be filled with love. All of these are mental conditions that need to be acquired because they form the basis of the scale and the stronghold of her balance. Although more than 100 years old, Montessori Pedagogy has adapted to our time, to the time that requires flexible, critical and independent people