137 research outputs found
Diversity of aerophytic cyanobacteria and algae in biofilm from selected caves in Serbia
Predmet ove doktorste disertacije je analiza zajednice aerofitskih cijanobakterijai algi iz biofilma sa stenovitog supstrata ulaza petnaest odabranih pećina iz Srbije kao inekoliko tačaka u blizini veštačkog osvetljenja. Akcenat istraživanja bio je nafototrofnim mikroorganizmima iz biofilma, dok su kao dodatak endolitski predstavniciidentifikovani iz nekoliko uzoraka stene. Analizirana je i morfologija, stepenrazvijenosti biofilma, kao i udeo sadržaja vode, organske i neorganske materije ubiofilmu. U svim pećinama, mereni su ekološki parametri i određene su primarnaprodukcija (preko koncentracije hlorofila a) i petrografska analiza stenovitog supstrata.Na odabranim uzorcima rađena je kvantitativna i sezonska analiza cijanobakterija i algi.Statističke analize su poslužile kao alat za sagledavanje odnosa zabeleženih fototrofnihmikroorganizama i različitih ekoloških i opisnih parametara.Zabeleženo je prisustvo ukupno 290 taksona cijanobakterija i algi koje susvrstane u 4 razdela: Cyanobacteria (134 taksona, od kojih 82 taksona pripadakokoidnim formama), Bacillariophyta (129 taksona), Chlorophyta (26 taksona) iXanthophyta (1 takson). Najveći broj taksona Cyanobacteria zabeležen je u rodovimaGloeocapsa, Chroococcus, Gloeothece, Leptolyngbya i Scytonema. U razdeluBacillariophyta se izdvajaju rodovi Luticola i Humidophila, a u razdelu Chlorophyta rodCosmarium.Iz biofilma Božanine pećine opisana je nova vrsta cijanobakterije za nauku,Nephrococcus serbicus S. Popović, G. Subakov Simić i J. Komárek, sp. nov. pri čemu jesam rod po prvi put zabeležen na teritoriji Evrope.Cyanobacteria po broju taksona dominiraju na svim lokalitetima, osim Rćanske iBogovinske pećine. Najveći broj pripadnika Bacillariophyta i Chlorophyta zabeležen jeu Rćanskoj (usled prisustva vode na biofilmu) i pećini Samar (zbog sezonskoguzorkovanja). Upravo se značaj sezonskog uzorkovanja biofilma u pećinama Samar iJezava pre svega ogleda kroz znatno veći diverzitet aerofitskih cijanobakterija i algi uodnosu na druge pećine.Predstavnici Cyanobacteria dominirali su u pećinama čiji je supstrat rekristalisalii organogeni krečnjak, a Bacillariophyta na klastičnom i mikritskom krečnjaku...The aim of this PhD thesis is the analysis of the aerophytic cyanobacterial andalgal community from biofilm developed on stone substrate at the entrance of fifteenselected caves from Serbia and several sites near the artificial light in caves. The focusof the study was on phototrophic microorganisms from the biofilm, while endolithicrepresentatives were additionaly identified from several stone samples. Morphology,degree of biofilm development, as well as the content of water, organic and inorganicmatter in biofilm were also observed. At all sampling sites, ecological parameters,primary production (through concentration of chlorophyll a), as well as petrographicanalysis of rocky substrates were measured and determined. Quantitative and seasonalanalyzes of cyanobacteria and algae were assessed in selected samples. Statisticalanalyzes have served as a tool for examining the relationship between recordedphototrophic microorganisms and various ecological and descriptive parameters.A total of 290 cyanobacterial and algal taxa were recorded and classified into 4divisions: Cyanobacteria (134 taxa, of which 82 taxa belong to the coccoid forms),Bacillariophyta (129 taxa), Chlorophyta (26 taxa) and Xanthophyta (1 taxon). Thehighest number of cyanobacterial taxa was documented within the following genera:Gloeocapsa, Chroococcus, Gloeothece, Leptolyngbya and Scytonema. Luticola andHumidophila were the most diverse genera within Bacillariophyta division, while inChlorophyta Cosmarium had the highest number of species.A new cyanobacterial taxon, Nephrococcus serbicus S. Popović, G. SubakovSimić & J. Komárek, sp. nov., was described from a biofilm sample of Božana Cave.This also represents the first record of the genus Nephrococcus in Europe.Cyanobacteria were dominant in all caves, except Rćanska and Bogovinskacave. The largest number of Bacillariophyta and Chlorophyta was recorded in theRćanska cave (due to the presence of water on samplins sites) and in the Samar Cave(due to seasonal sampling). The significance of the seasonal biofilm sampling in Samarand Jezava caves is primarily reflected through the higher diversity of aerophyticcyanobacteria and algae in comparison to other caves..
Diversity of aerophytic cyanobacteria and algae in biofilm from selected caves in Serbia
Predmet ove doktorste disertacije je analiza zajednice aerofitskih cijanobakterija
i algi iz biofilma sa stenovitog supstrata ulaza petnaest odabranih pećina iz Srbije kao i
nekoliko tačaka u blizini veštačkog osvetljenja. Akcenat istraživanja bio je na
fototrofnim mikroorganizmima iz biofilma, dok su kao dodatak endolitski predstavnici
identifikovani iz nekoliko uzoraka stene. Analizirana je i morfologija, stepen
razvijenosti biofilma, kao i udeo sadržaja vode, organske i neorganske materije u
biofilmu. U svim pećinama, mereni su ekološki parametri i određene su primarna
produkcija (preko koncentracije hlorofila a) i petrografska analiza stenovitog supstrata.
Na odabranim uzorcima rađena je kvantitativna i sezonska analiza cijanobakterija i algi.
Statističke analize su poslužile kao alat za sagledavanje odnosa zabeleženih fototrofnih
mikroorganizama i različitih ekoloških i opisnih parametara.
Zabeleženo je prisustvo ukupno 290 taksona cijanobakterija i algi koje su
svrstane u 4 razdela: Cyanobacteria (134 taksona, od kojih 82 taksona pripada
kokoidnim formama), Bacillariophyta (129 taksona), Chlorophyta (26 taksona) i
Xanthophyta (1 takson). Najveći broj taksona Cyanobacteria zabeležen je u rodovima
Gloeocapsa, Chroococcus, Gloeothece, Leptolyngbya i Scytonema. U razdelu
Bacillariophyta se izdvajaju rodovi Luticola i Humidophila, a u razdelu Chlorophyta rod
Cosmarium.
Iz biofilma Božanine pećine opisana je nova vrsta cijanobakterije za nauku,
Nephrococcus serbicus S. Popović, G. Subakov Simić i J. Komárek, sp. nov. pri čemu je
sam rod po prvi put zabeležen na teritoriji Evrope.
Cyanobacteria po broju taksona dominiraju na svim lokalitetima, osim Rćanske i
Bogovinske pećine. Najveći broj pripadnika Bacillariophyta i Chlorophyta zabeležen je
u Rćanskoj (usled prisustva vode na biofilmu) i pećini Samar (zbog sezonskog
uzorkovanja). Upravo se značaj sezonskog uzorkovanja biofilma u pećinama Samar i
Jezava pre svega ogleda kroz znatno veći diverzitet aerofitskih cijanobakterija i algi u
odnosu na druge pećine.
Predstavnici Cyanobacteria dominirali su u pećinama čiji je supstrat rekristalisali
i organogeni krečnjak, a Bacillariophyta na klastičnom i mikritskom krečnjaku...The aim of this PhD thesis is the analysis of the aerophytic cyanobacterial and
algal community from biofilm developed on stone substrate at the entrance of fifteen
selected caves from Serbia and several sites near the artificial light in caves. The focus
of the study was on phototrophic microorganisms from the biofilm, while endolithic
representatives were additionaly identified from several stone samples. Morphology,
degree of biofilm development, as well as the content of water, organic and inorganic
matter in biofilm were also observed. At all sampling sites, ecological parameters,
primary production (through concentration of chlorophyll a), as well as petrographic
analysis of rocky substrates were measured and determined. Quantitative and seasonal
analyzes of cyanobacteria and algae were assessed in selected samples. Statistical
analyzes have served as a tool for examining the relationship between recorded
phototrophic microorganisms and various ecological and descriptive parameters.
A total of 290 cyanobacterial and algal taxa were recorded and classified into 4
divisions: Cyanobacteria (134 taxa, of which 82 taxa belong to the coccoid forms),
Bacillariophyta (129 taxa), Chlorophyta (26 taxa) and Xanthophyta (1 taxon). The
highest number of cyanobacterial taxa was documented within the following genera:
Gloeocapsa, Chroococcus, Gloeothece, Leptolyngbya and Scytonema. Luticola and
Humidophila were the most diverse genera within Bacillariophyta division, while in
Chlorophyta Cosmarium had the highest number of species.
A new cyanobacterial taxon, Nephrococcus serbicus S. Popović, G. Subakov
Simić & J. Komárek, sp. nov., was described from a biofilm sample of Božana Cave.
This also represents the first record of the genus Nephrococcus in Europe.
Cyanobacteria were dominant in all caves, except Rćanska and Bogovinska
cave. The largest number of Bacillariophyta and Chlorophyta was recorded in the
Rćanska cave (due to the presence of water on samplins sites) and in the Samar Cave
(due to seasonal sampling). The significance of the seasonal biofilm sampling in Samar
and Jezava caves is primarily reflected through the higher diversity of aerophytic
cyanobacteria and algae in comparison to other caves..
Use of focus groups interview in research of children and youth
U tekstu se izlažu osnovni principi fokus-grupnog intervjua i, posebno,
specifičnosti primene ove tehnike u istraživanjima dece i mladih. Autorke
konstatuju porast korišćenja ove tehnike u brojnim naučnim disciplinama i
njenu značajnu frekventnost i raznovrsnost u istraživanju različitih oblasti
koja se tiču ispitivanja ponašanja i stavova mlađih uzrasta.
Oslanjajući se, kako na iskustva brojnih istraživača širom sveta, tako i
na sopstvena iskustva u primeni ove istraživački tehnike u istraživanjima
dece i mladih u Srbiji, autorke rezimiraju osnovne metodološke principe i
elemente istraživanja u kojima se primenjuje fokus-grupno intervjuisanje:
sastav grupe, uzrast ispitanika, veličinu grupe, trajanje intervjua, ulogu
moderatora, vreme i mesto održavanja intervjua, pitanja za fokus-grupni
intervju, sprovođenje fokus-grupnog intervjua, analizu podataka, etičke
probleme primene fokus-grupnog istraživanja kod dece i mladih.
Autorke zaključuju da adekvatno vođeno fokus-grupno intervjuisanje
dece i mladih pruža velike mogućnosti na planu sticanja dubinskog uvida
u široki dijapazon dečje percepcije, stavova, interesa, vrednosti i iskustva
o velikom broju oblasti. Pravilna primena ove istraživačke metode takođe
podrazumeva i poznavanje slabosti i ograničenja fokus-grupnog intervjua,
kao i dobro poznavanje principa grupne dinamike i interakcije na kojima se
temelji ovaj istraživački pristup.Basic principles of focus groups interview in general, and specific features
of usage of this technique in research of children and young are described in
the text. Authors identify rise in usage of this technique in numerous scientific
disciplines and its significant frequency and diversity in research of different
fields concerning behaviour and attitudes of the young.
Relying on expirience of researches worldwide in usage of focus groups interview
as well as on own expiriences in usage of this technique in research of children
and the young in Serbia, authors summarize basic methodological principles and
elements of research in which focus groups interview are applied: composition
of the group, age of the respondents, size of the group, duration of the interview,
role of the moderator, time and place of the interview, questions for focus groups
interview, conductiong of focus groups interview, data analysis, ethical problems
concernig usage of focus groups interview with children and young.
Authors conclude that adequate conducted focus groups interview of children
and the young give great possibilities in terms of acquiring deep insight in wide
spectrum of child perception, attitudes, concerns, values and expiriences in
number of fields. Proper usage of this research technique also implies knowing
of the weaknesses and limitations of the focus groups interview as well as good
knowledge of group dynamic principles and interactions upon which this research
approach is built
Empirical studies about relationship between media violence and youth aggression
Povezanost medijskih prikaza nasilja i agresije decenijama je predmet
interesovanja naučne javnosti, te je postojeća istraživačka praksa u ovoj
oblasti obimna, metodološki raznovrsna i relativno konzistentna u opštim
nalazima. U radu su prikazani ilustrativni primeri istraživanja za četiri
tipa empirijskih studija, a to su: eksperimentalne, kros-sekcione, longitudinalne
i meta-analitičke studije. Analizirane su prednosti i nedostaci svakog
tipa studija, kao i rezultati niza istraživanja koji impliciraju jasan generalni
nalaz da izloženost prikazima nasilja u medijima stoji u vezi sa povećanjem
agresije u kratkoročnim i dugoročnim terminima.The relationship between media violence and the aggression is the subject of
scientific interest the public over the decades, and the existing research practice
in this area is extensive, diverse in metodology and relatively consistent in the
overall findings. The article reviews illustrative examples of research for four
types of empirical studies, such as: experimental, cross-sectional, longitudinal,
and meta-analytical studies. Analyzed the strenghts and weaknesses of each
type of study, as well as the results of a series of investigations that imply clear
general finding that exposure to media portrays of violence is related to increased
aggression in short-term and long-term context
Strah od kriminala u Beogradu - testiranje modela socio-demografskih i socijalno-psiholoških faktora
Despite a wealth of research practice, the conceptualization of fear of crime and the ways in which this fear is measured remain the subject of intense theoretical debate in criminological and sociological disciplines. Taking as a starting point the need for a theoretical explanation of fear of crime and the existing research which has confirmed the relevance of the model which integrates socio-demographic and social-psychological factors, a study was conducted in order to examine the predictive capabilities of these factors and compare the results with those of similar studies in the region. The analysis was based on the data obtained in the course of the regional research project 'Fear of Crime in Large Cities', carried out in 2009 in the capital cities of former Yugoslav republics on a multistage random sample using the method of in-home interview. A hierarchical multiple regression analysis was applied on a sample of 397 adult respondents residing in urban parts of Belgrade in order to draw conclusions on how the variables of the integrated model can help explain the differences in the level of fear of crime. Fear of crime, as a dependent variable, was measured using six vignettes after the reliability and unidimensionality of the construct was confirmed. The results of the regression analysis showed that the proposed model was able to account for 42% of the differences in fear of crime. With regard to the socio-demographic variables (introduced in the first step and accounting for 31% of the variance), it was determined that women express the greatest fear of crime as they avoid being alone in their neighbourhoods at night, visit nearby friends less frequently and believe that the streets, shops, and woods in their immediate surroundings are not safe. Regarding the social-psychological variables (which accounted for the additional 11% of the variance), a higher level of fear was found in persons who believe that other people pose a threat to them or their property, imagine that someone would obstructed their path on their way home, think they are not capable of defending themselves from potential assailants or distrust people, both those they know and those they do not. A comparison with other research in the region showed that a larger number of social-psychological variables proved to be predictive for the residents of Belgrade while there were no significant differences in terms of the socio-demographic variables.Uprkos postojanju već bogate istraživačke prakse, konceptualizacija straha od kriminala, kao i načini njegovog merenja, još uvek jesu predmet intenzivnih teorijskih rasprava u kriminološkim i sociološkim disciplinama. Polazeći od potrebe teorijskog objašnjenja straha od kriminala, te uvažavanja istraživačkih nalaza o značajnom doprinosu modela koji objedinjuje socio-demografske i socijalno-psihološke faktore, postavljeno je istraživanje sa ciljem ispitivanja prediktivne sposobnosti ovih faktora, ali i poređenja dobijenih rezultata sa nalazima sličnih studija iz regiona. U analizi su korišćeni podaci iz regionalnog istraživačkog projekta 'Strah od kriminala u velikim gradovima', koji je, tokom 2009. godine, sproveden u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika, na slučajnom višetapnom uzorku, uz primenu metode intervjuisanja u domaćinstvima. Za potrebe ovog rada, a u cilju izvođenja zaključaka o doprinosu varijabli objedinjenog modela u objašnjenju razlika u nivou straha od kriminala, primenjena je, na uzorku od 397 punoletnih ispitanika koji žive u urbanim delovima grada Beograda, hijerarhijska višestruka regresiona analiza. Strah od kriminala, kao zavisna varijabla, meren je preko šest hipotetičkih situacija, uz prethodnu potvrdu pouzdanosti i jednodimezionalnosti konstrukta. Rezultati regresione analize pokazali su da se 42% razlika u strahu od kriminala može objasniti predloženim modelom. U pogledu socio-demografskih varijabli (koje su unete u prvom koraku i objasnile 31% varijanse) utvrđeno je da veći strah od kriminala imaju osobe ženskog pola, koje izbegavaju da se noću same kreću po susedstvu, ređe posećuju prijatelje u susedstvu i misle da ulice, prodavnice i šume u neposrednom okriženju nisu sigurne. Kada su u pitanju socijalno-psihološke varijable (koje su objasnile dodatnih 11% varijanse), konstatovano je da viši nivo straha od kriminala imaju osobe koje misle da su one same ili njihova imovina ugroženi od strane drugih ljudi, koje zamišljaju da ih neko može presresti na putu do kuće, koje misle da nisu sposobne da se same odbrane od eventualnog napadača, te nemaju poverenja u druge ljude, kako nepoznate tako i poznate. U poređenju sa rezultatima drugih istraživanja u regionu, zapaženo je da se veći broj varijabli socijalno-psihološke prirode pokazuje prediktivnim za stanovnike Beograda, dok u pogledu socio-demografskih varijabli nema značajnijih razlika
The assessment of school climate as a prerequisite for successful planning of behavioral disorders prevention
Planiranje prevencije poremećaja ponašanja, kao proces projektovanja
celokupnog preventivnog delovanja na određenom području u određenom
vremenskom periodu, odvija se kroz sukcesivnu realizaciju faza procene
karakteristika zajednice, planiranja, primene i evaluacije preventivnih
programa. Jedna od bazičnih pretpostavki efektivnog planiranja prevencije
u uslovima školske sredine ogleda se u postojanju kvalitetne školske klime
koja je pozitivno podsticajna i prikladna za poboljšanje kvaliteta obrazovno-
vaspitnog rada, kreiranje obuhvatnog sistema preventivnog delovanja i
izgradnju bezbednog školskog ambijenta. Pitanje uvažavanja značaja procene
i unapređivanja školske klime, inicirano sredinom prošlog veka, danas
je jedno od nezaobilaznih u razmatranju faktora efektivnosti planiranja
prevencije poremećaja ponašanja.
Svaka škola uspostavlja parametre prihvatljivog ponašanja svih aktera
i utvrđuje indivudualnu i institucionalnu odgovornost za uspešan rad
i bezbednost škole. Školska klima se tako uspostavlja kao relativno trajan
karakter škole koji utiče na akcije svih aktera uključenih u školski sistem i
predstavlja njihovu kolektivnu percepciju situacije u školi. Pozitivna školska
klima ne samo da ima značajnu ulogu u kreiranju zdrave školske atmosfere
značajne za postignuće učenika i celokupnog školskog osoblja, nego se jasno,
sudeći prema istraživačkim potvrdama, dovodi u vezu sa redukovanjem različitih
vidova poremećaja ponašanja učenika. U skladu sa tim, u radu su
analizirani osnovni elementi školske klime kroz ukazivanje na trodimenzionalnost
konstrukta (fizička, socijalna i akademska dimenzija), objašnjeni
različiti modeli procene školske klime i izvedene preporuke za unapređenje
školske klime u svim fazama planiranja prevencije poremećaja ponašanja
u školi.The planning of behavioral disorders prevention, as the process of designing the
whole preventive action in a certain domain in a definite time period, takes place
through successive realization of several stages of community characteristics
assessment, planning, implementation and evaluation of prevention programs.
One of the basic prerequisites of effective prevention planning in school settings
lies in the existence of a favorable school atmosphere that is affirmatively
stimulative and convenient for improving the quality of educational activities,
creating a comprehensive system of prevention and building a safe school
ambiennce. Recognition of the importance of assessment and improvement
of school climate, initiated in the middle of the past century, is one among
inevitable questions in discussing the factors of planning effective behavioral
disorders prevention. Each school sets parameters of acceptable behavior for
all participants and establishes individual and institutional responsibility for
successful work and school security. A school climate is thus established as a
relatively permanent school character, which affects the actions of all subjects
involved in school system and represents their collective perception of the social
situation in school. Positive school climate not only plays a significant role in
creating healthy school atmosphere, important for performance of students and
the whole school staff, but it has clearly to do, judging by research confirmations,
with the reduction in various aspects of behavioral disorders. Accordingly, in this
paper the basic elements of school climate are analysed by pointing out the multidimensionality
of that construct (physical, social and academic dimension). A
review of the main models for school climate assessment are then presented and,
finally, several recommendations for school climate improvement at all the stages
of behavioral disorders prevention planning in school settings are discussed
Empirical studies about relationship between media violence and youth aggression
Povezanost medijskih prikaza nasilja i agresije decenijama je predmet
interesovanja naučne javnosti, te je postojeća istraživačka praksa u ovoj
oblasti obimna, metodološki raznovrsna i relativno konzistentna u opštim
nalazima. U radu su prikazani ilustrativni primeri istraživanja za četiri
tipa empirijskih studija, a to su: eksperimentalne, kros-sekcione, longitudinalne
i meta-analitičke studije. Analizirane su prednosti i nedostaci svakog
tipa studija, kao i rezultati niza istraživanja koji impliciraju jasan generalni
nalaz da izloženost prikazima nasilja u medijima stoji u vezi sa povećanjem
agresije u kratkoročnim i dugoročnim terminima.The relationship between media violence and the aggression is the subject of
scientific interest the public over the decades, and the existing research practice
in this area is extensive, diverse in metodology and relatively consistent in the
overall findings. The article reviews illustrative examples of research for four
types of empirical studies, such as: experimental, cross-sectional, longitudinal,
and meta-analytical studies. Analyzed the strenghts and weaknesses of each
type of study, as well as the results of a series of investigations that imply clear
general finding that exposure to media portrays of violence is related to increased
aggression in short-term and long-term context
Parents` participation as a factor of school climate: principles and models of good practice
Adekvatno povezivanje resursa kojim raspolažu škole, porodice i zajednice
od suštinskog je značaja za stvaranje uslova za pozitivan razvoj i prevenciju
različitih oblika problema u ponašanju dece i omladine. Osnovni
imperativ svake škole treba da bude kreiranje pozitivne školske klime, odnosno
stvaranje bezbednog okruženja u kojem će se, u otvorenom i slobodnom
ambijentu, obrazovati i vaspitavati generacije učenika. U kojoj meri će se
ovaj cilj ostvariti značajno zavisi od obima i kvaliteta učešća roditelja u
obrazovno-vaspitnom procesu. Efektivno uključivanje roditelja zahteva kreiranje
primenjivog okvira delovanja zasnovanog na nalazima i saznanjima
relevantnih naučnih disciplina, kao i primerima dobre prakse iz zemalja u
kojima se ovom procesu posvećuje značajna pažnja. Škole, u skladu sa sistemom
integrisane podrške učenicima, moraju da grade partnerske odnose
sa roditeljima i razvijaju pristup zajedničke odgovornosti za dečiji uspeh.
Na taj način ne samo da se povećava nivo roditeljskog angažmana i osnažuje
njihova podrška školi, već se direktno ostvaraju pozitivni efekti na akademsku
i socijalnu dimenziju školske klime, što posledično može doprineti
prevenciji i redukciji problema u ponašanju učenika. Uvažavajući značaj
participacije roditelja u školskim aktivnostima, u radu će, pored analize
pozitivnih efekata roditeljskog angažovanja i sumiranja vodećih principa
uspešne saradnje roditelja i škole, biti prikazane osnovne karakteristike šest
tipova modela roditeljskog angažmana (zaštitni, ekspertski, transmisioni,
model obogaćivanja nastavnog programa, potrošački i partnerski model), te
izvedeni zaključci i preporuke od značaja za planiranje programa unapređenja
školske klime u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Srbiji.Adequate resource mobilization of schools, families and local communities is
essential for creating conditions for positive development and preventing different forms
of behavior problems in children and youth population. The process of creating positive
school climate and forming a safe environment, in an opened and free ambient, with
generations of students that are being educated, is an imperative for every school. Reaching
this goal largely depends on the extent and quality of parents` participation in the formal
educational process. Effective participation of parents requires creation of applicable
framework of action that is based on relevant scientific findings, and on examples of
good practice from countries which give special attention to this process of involvement.
In order to comply with the system of integrated support for the students, schools need to
build partnership with parents and develop mutual responsibility for children`s success
in the educational system. In this way, parental engagement is increased, parents` effort
to support schools are encouraged, and they are directly making an positive impact
on academic and social dimension of school climate, which consequently leads to
prevention and reduction of behavior problems in student population. Considering the
importance of parents` participation in school activities, in this paper, we will analyze
positive effects of parental engagement, summarize leading principles when it comes
to successful partnership of parents and schools, and present six models of parental
engagement (Protective Model, Expert Model, Transmission Model, Curriculum-
Enrichment Model, Consumer Model and Partnership Model). In addition, we will draw
conclusions and make recommendations that are important for planning programs that
are focused on improvement of school climate in educational institutions in Serbia
Parents` participation as a factor of school climate: principles and models of good practice
Adekvatno povezivanje resursa kojim raspolažu škole, porodice i zajednice
od suštinskog je značaja za stvaranje uslova za pozitivan razvoj i prevenciju
različitih oblika problema u ponašanju dece i omladine. Osnovni
imperativ svake škole treba da bude kreiranje pozitivne školske klime, odnosno
stvaranje bezbednog okruženja u kojem će se, u otvorenom i slobodnom
ambijentu, obrazovati i vaspitavati generacije učenika. U kojoj meri će se
ovaj cilj ostvariti značajno zavisi od obima i kvaliteta učešća roditelja u
obrazovno-vaspitnom procesu. Efektivno uključivanje roditelja zahteva kreiranje
primenjivog okvira delovanja zasnovanog na nalazima i saznanjima
relevantnih naučnih disciplina, kao i primerima dobre prakse iz zemalja u
kojima se ovom procesu posvećuje značajna pažnja. Škole, u skladu sa sistemom
integrisane podrške učenicima, moraju da grade partnerske odnose
sa roditeljima i razvijaju pristup zajedničke odgovornosti za dečiji uspeh.
Na taj način ne samo da se povećava nivo roditeljskog angažmana i osnažuje
njihova podrška školi, već se direktno ostvaraju pozitivni efekti na akademsku
i socijalnu dimenziju školske klime, što posledično može doprineti
prevenciji i redukciji problema u ponašanju učenika. Uvažavajući značaj
participacije roditelja u školskim aktivnostima, u radu će, pored analize
pozitivnih efekata roditeljskog angažovanja i sumiranja vodećih principa
uspešne saradnje roditelja i škole, biti prikazane osnovne karakteristike šest
tipova modela roditeljskog angažmana (zaštitni, ekspertski, transmisioni,
model obogaćivanja nastavnog programa, potrošački i partnerski model), te
izvedeni zaključci i preporuke od značaja za planiranje programa unapređenja
školske klime u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Srbiji.Adequate resource mobilization of schools, families and local communities is
essential for creating conditions for positive development and preventing different forms
of behavior problems in children and youth population. The process of creating positive
school climate and forming a safe environment, in an opened and free ambient, with
generations of students that are being educated, is an imperative for every school. Reaching
this goal largely depends on the extent and quality of parents` participation in the formal
educational process. Effective participation of parents requires creation of applicable
framework of action that is based on relevant scientific findings, and on examples of
good practice from countries which give special attention to this process of involvement.
In order to comply with the system of integrated support for the students, schools need to
build partnership with parents and develop mutual responsibility for children`s success
in the educational system. In this way, parental engagement is increased, parents` effort
to support schools are encouraged, and they are directly making an positive impact
on academic and social dimension of school climate, which consequently leads to
prevention and reduction of behavior problems in student population. Considering the
importance of parents` participation in school activities, in this paper, we will analyze
positive effects of parental engagement, summarize leading principles when it comes
to successful partnership of parents and schools, and present six models of parental
engagement (Protective Model, Expert Model, Transmission Model, Curriculum-
Enrichment Model, Consumer Model and Partnership Model). In addition, we will draw
conclusions and make recommendations that are important for planning programs that
are focused on improvement of school climate in educational institutions in Serbia
Mineral waters of Serbia and development of phototrophic microbial communities near points of emergence and on wellheads
Phototropic microorganisms in thermal mats had not attracted enough attention in Serbia in the past. The research presented in this paper is the first to address biofilms at selected occurrences of mineral water in Serbia (Bogatić, Metković and Belotić in the Mačva District as well as Radaljska Banja, Lukovska Banja and Vranjska Banja) (in Serbian, banja denotes a spa town). The study period is from 2014 to 2016. The temperatures of the studied occurrences are in the 30–93.9 °C range and the chemical composition corresponds to the HCO3 − – Na++K+ and SO4 2−, HCO3 − – Na++K+ types of mineral water. One of the objectives was to examine the condition of wellheads (incrustation, biofouling and corrosion), focusing on the presence of phototrophic microorganisms whose metabolites may lead to changes in mineral water quality, yield and chemistry. Analysis by light and scanning electron microscopy provides insight into the diversity of phototrophic microorganisms that populate biofilms near the points of emergence and on wellhead. The research reveals the presence of representatives of three groups of phototrophic microorganisms: Cyanobacteria, Chlorophyta and Bacillariophyta. Cyanobacteria were the most numerous, dominated by the order Oscillatoriales with ten recorded genera, of which Leptolynbgya and Phormidium feature the largest numbers of species. The order Chroococcales are the second most numerous, with seven recorded genera, of which Gloeocapsa and Synechocystisare the most noteworthy. The largest numbers of representative taxa were noted at Radaljska Banja and Vranjska Banja, where mineral waters originate from Encrustalithostratigraphic units of igneous origin, followed by mineral water occurrences in karst aquifers (Bogatić and Belotić) and an intergranular aquifer (Metković). The smallest number of identified phototrophic microorganisms is noted at Lukovska Banja, where the origin is associated with a fractured aquifer formed in sedimentary and metamorphic rocks, with occasional diabase interbeds. Although many representative taxa are found on only one of the studied localities, such as Synechococcus bigranulatus and Pseudanabaena thermalis, those of the genera Leptolyngbya, Phormidium and Cosmarium laeve, as well as genera of the phylum Bacillariophyta, occur at several sampling sites. Principal component analysis (PCA) was used to show the relationship between documented cyanobacterial and algal taxa and environmental parameters. Key words: Serbia, mineral waters, phototrophic microorganisms, biofilm. Mineralne vode v Srbiji in razvoj fototrofnih mikrobnih združb na mestih izvirov in na ustjih vrtin Fototrofni mikroorganizmi v oblogah termalnih izvirov v Srbiji v preteklosti niso bili deležni posebne pozornosti. V članku predstavljena raziskava je prva, ki obravnava biofilme na izbranih mestih izvirov mineralnih vod v Srbiji (Bogatić, Metković in Belotić v Mačvi ter Radaljska Banja, Lukovska Banja in Vranjska Banja) (v srbskem jeziku je banja izraz za toplice). Preučevanje je potekalo med letoma 2014 in 2016. Temperature obravnavanih voda se gibljejo med 30 in 93,9 °C, glede na kemijsko sestavo pa jih uvrščamo v HCO3 − – Na++ K+ in SO4 2−, HCO3 − – Na++K+ tipe mineralne vode. Eden od ciljev raziskave je bil proučevati razmere na ustjih vrtin (inkrustacija, obrast in korozija) in se še posebej posvetiti navzočnosti fototrofnih mikroorganizmov, katerih metaboliti lahko spremenijo kakovost, izdatnost in kemizem mineralnih vod. Z analizo slik s svetlobnim in vrstičnim elektronskim mikroskopom lahko podrobneje spoznamo raznolikost fototrofnih organizmov, ki sestavljajo biofilme na mestih izvirov in na ustjih vrtin. Raziskava je pokazala obstoj predstavnikov treh skupin fototrofnih mikroorganizmov: cianobakterij ter predstavnikov debel Chlorophyta in Bacillariophyta. Cianobakterije so bile najbolj številčne, prevladovali so osebki reda Oscillatoriales z desetimi ugotovljenimi rodovi, od katerih je bilo največje število vrst iz rodov Leptolynbgya in Phormidium. Red Chroococcales je bil s sedmimi zabeleženimi rodovi drugi najbolj številčen, prevladovala sta Gloeocapsa in Synechocystis. Največreprezentativnih taksonov je bilo v Radaljski Banji in Vranjski Banji, kjer mineralne vode izvirajo iz litostratigrafskih enot vulkanskega izvora, sledijo mineralne vode iz kraškega (Bogatić in Belotić) in medzrnskega vodonosnika (Metković). Najmanjfototrofnih organizmov je bilo v vzorcu iz Lukovske Banje, kjer vode izvirajo iz razpoklinskih vodonosnikov v sedimentnih in metamorfnih kamninah z vmesnimi lečami diabaza. Čeprav soštevilne reprezentativne taksone našli le na eni od proučevanih lokacij, kot na primer Synechococcus bigranulatus in Pseudanabaena thermalis, se tisti iz rodu Leptolyngbya, Phormidium in Cosmarium laeve in predstavniki več rodov, ki pripadajo deblu Bacillariophyta, pojavljajo na več vzorčnih mestih. Za ugotavljanje odvisnosti med taksoni cianobakterij in alg ter okoljskimi parametri so uporabili analizo glavnih komponent.Ključne besede: Srbija, mineralne vode, fototrofni mikroorganizmi, biofilm.
- …