The election of Zagreb\u27s bishop Emerik Esterházy in 1708 – witness’ opinion of bishop\u27s personal qualities and the circumstances in the Zagreb diocese

Rad u donosi cjeloviti zapisnik istražnog postupka zagrebačkog biskupa Emerika Esterházya iz 1708. godine. Analizom dokumenta želi se upozoriti na važnost ovog povijesnog izvora, prikazati stanje u Zagrebačkoj biskupiji i gradu Zagrebu. Također nas ukratko upoznaje s likom Emerika Esterházya, zagrebačkog biskpa od 1708. do 1722. godine, iznimne osobe ne samo u crkvenoj nego i u političkoj povijesti Hrvatskoga Kraljevstva. Naime, kao banski namjesnik u političkim pitanjima, biskup će presjedati Hrvatskim saborom od 1709. do 1717. godine i bit će jedna od vodećih osoba u donošenju svih bitnijih odluka i zakona Kraljevstva u prvoj polovici XVIII. stoljeća.The election of a new bishop by the canon law of the Catholic Church demanded a procedure in order to establish a firm opinion of the candidate\u27s ability for such responsible and important function. This procedure was developed between 1591 and 1627 by popes Gregory XIV and Urban VIII. The procedure included carefully chosen witnesses. They had to answer 13 questions about bishop\u27s personality and circumstances in his diocese. During their depositions they were under oath and supervised by the apostolic nuncio, in order to make sure that their depositions are truthful. In Habsburg Monarchy the apostolic nuncio was located in Vienna, where all procedures from 1611 to 1913 (also the procedure for Bishop Esterházy) took place. The documents presented in this paper show us that three witnesses were called from Zagreb diocese. Each of them gave deposition individually to avoid conformity in their statements. This fact is helpful for present day researchers because we can compare different statements and establish the real facts about the situation in 18th century Zagreb. All witnesses knew the bishop candidate personally, but they were not close friends and therefore they were not prejudiced. Their testimonies give us information on Emerik Esterházy and how he preformed his duties before 1708. Every catholic bishop\u27s candidate went through the identical procedure. Therefore this historical source should not be neglected in a historical research. The vast amount of information in these documents can lead every researcher to new and improved conclusions about various historical persons and events

Vladavina žena na Bečkom dvoru 1711./1712. i Hrvatska pragmatička sankcija

Je li Bečki dvor inicirao Hrvatsku pragmatičku sankciju iz 1712. ili nije, pitanje je u kojem se austrijska i hrvatska historiografija još nisu usuglasile. Autorica ovim radom - na temelju analize postojećih izvora i literature - zastupa mišljenje da je Bečki dvor, odnosno regentica Eleonora 1712. inicirala stvaranje Hrvatske pragmatičke sankcije. U radu se donose mogući razlozi takva politička djelovanja regentice Eleonore. Nastoji se prikazati proračunatost politike Austrijske kuće u pitanju nasljeđivanja unutar Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i njezina sposobnost usmjeravanja političkih poteza ugarsko-hrvatskog plemstva ka habsburškim interesima

Zašto je habsburškoj princezi odobreno pravo vladanja Hrvatskim Kraljevstvom 1712. godine?

This paper presents the new interpretations of Croatian historiographers concerning the so-called Croatian Pragmatic Sanction or Article 7:1712, promulgated by the Sabor in March 1712. The Sabor’s decision granted the Habsburg female line the succession right in the Kingdom of Croatia. Our focus has been on answering the question why this decision was made in 1712, instead of using the traditional interpretations of Croatian narrative historiography. The general interpretative context of this paper consists of two political trends present in the Habsburg Monarchy and the Kingdom of Croatia at the beginning of the 18th century: the early modern state-building process and the preservation of power of the Sabor elite.U radu se iznose nova tumačenja hrvatskih povjesničara o tzv. Hrvatskoj pragmatičkoj sankciji ili članku 7. odluka Hrvatskog sabora donesenom u ožujku 1712. godine, kojime se odobrava ženskoj liniji dinastije Habsburg pravo na nasljeđivanje u Hrvatskom Kraljevstvu. Umjesto korištenja tradicionalnih tumačenja ove odluke, kakvu je donosila hrvatska narativna historiografija, autorica težište stavlja na pitanje zašto je odluka donesena upravo 1712. godine. Pri tome se opći, interpretativni kontekst istraživanja sastoji od prikaza i analize ranomodernog procesa izgradnje države s jedne i očuvanja moći saborske elite s druge strane, kao dva najznačajnija politička kretanja prisutna u Habsburškoj Monarhiji i Kraljevini Hrvatskoj početkom 18. stoljeća

Museum workshops from experts perspective

Muzejske radionice su specifičan oblik učenja u muzejima te imaju puno segmenata koji se trebaju definirati i razraditi. Istraživanje je provedeno kako bi ispitalo muzejske pedagoge, odnosno njihova mišljenja o muzejskim radionicama te što sve jedna radionica podrazumijeva. Rad objašnjava zbog čega je jedna muzejska radionica kompleksna te što je sve potrebno kako bi se muzejska radionica izvela. Istraživanje je provedeno u zagrebačkim muzejima. Sveukupno je sudjelovalo 18 sudionika, od kojih je 14 muzejskih pedagoga i 4 kustosa. Na početku istraživanja postavljena su istraživačka pitanja po kojima se provodilo istraživanje metodom polustrukturiranog intervjua. Metoda polustrukturiranog intervjua je dozvolila muzejskim pedagozima opširnije odgovaranje na pitanja te mogućnost postavljanja povezanih potpitanja na pojedine teme. Rezultati koji su dobiveni tijekom istraživanja su definirali pojam radionice iz perspektive muzejskih pedagoga te njezine komponente od kojih se sastoji. Važne komponente koje su definirane prema mišljenjima muzejskih pedagoga u Zagrebu su: specifičnosti, načini pripreme za muzejsku radionicu, korištene metode, ciljane skupine, evaluacija te kompetencije muzejskog pedagoga. Rezultati istraživanja upotpunjeni su literaturom i ranijim istraživanjima.Museum workshops are a specific type of learning in museums and have many of segments that need to be defined and elaborated. The research was conducted to examine museum educators, their opinions about museum workshops and what one workshop entails. The paper explains a complexity of a museum workshop and what it takes to get a museum workshop done. The research was conducted in Zagreb museums. 18 participants participated in total, 14 of whom were museum educators and 4 curators. Research questions were raised at the beginning of the research and they were used with semi-structured interview method. The semi-structured interview method allowed museum educators to answer questions more extensively and to ask related sub-questions on the specific topics. The answers collected during the research defined the concept of the workshop and its components from the perspective of museum educators. Important components that were defined by the opinions of museum educators in Zagreb are: specifics, way of preparation for the museum workshop, used methods, target groups, evaluation and competences of the museum educator. The research findings are complemented by literature and previous researches

Neuro-hormonal Regulation of Stress Response and Impact on Immunity of Domestic Animals

Stres je nespecifični odgovor tijela na stresor kojeg organizam doživljava kao prijetnju homeostazi. Svaki stresor uzrokuje stres i specifičnu akciju, a očitovanje bolesti osim o specifičnoj akciji stresora ovisi o unutrašnjim čimbenicima jedinke (dob, spol, pasmina, gensko naslijeđe) i vanjskim čimbenicima (hranidba, način držanja i dr.). Razlikuju se dva tipa stresa, pozitivni (eustres) i negativni stres (distres). Stresni odgovor je korisna fiziološka reakcija na stres, a sastoji se od tri faze: faze alarmne reakcije, faze rezistencije i faze iscrpljenost, a čine ga kombinacija promjene ponašanja, odgovora autonomnog živčanog sustava te neuroendokrinog i imunološkog odgovora. Krajnji rezultat stresnog odgovora može biti povratak u homeostazu ili razvoj patološkog stanja. Glavnu ulogu u regulaciji stresnog odgovora imaju hormoni nadbubrežne žlijezde i simpatički živčani sustav. Stres može suprimirati, potencirati ili ne imati nikakav učinak na imunosni sustav ovisno o tipu stresora (psihički, fizički itd.), o genskim svojstvima jedinke, starosti, društvenoj hijerarhiji i akutnom ili kroničnom tijeku djelovanja. Pri dužem djelovanju stresora imunosni sustav je suprimiran posredstvom osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Utjecajem na gensko naslijeđe kao na unutarnji čimbenik, selekcijskim uzgojem se pokušava smanjiti osjetljivost životinja na stres što posljedično rezultira bržim rastom, boljom raspolodnom sposobnošću i smanjenom pojavnosti bolesti.Stress is a non-specific response of the body to stressor which is perceived as a threat to homeostasis. Each stressor causes stress and a specific action. Manifestation of the disease depends on the stressors specific action, individuals internal factors (age, gender, breed, genetic inheritance) and external factors (nutrition, housing conditions, ect.). There are two types of stress, positive (eustress) and negative stress (distress). The stress response is a useful physiological response to stress and consists of three phases: alarm reaction, resistance phase and exhaustion phase. It is a combination of behavioral responses, responses of the autonomic nervous system, neuroendocrine and immune response. The result of stress response can be return to homeostasis or development of pathological conditions. Adrenal hormones and the sympathetic nervous system regulate stress response. Stress can suppress, potentiate or not have any effect on the immune system depending on the type of stressor (psychic, physical, etc.), on the genetic properties of the individual, age, social hierarchy and whether the effects are acute or chronic. If stress is prolonged, the immune system is suppressed through the hypothalamic-pituitary-adrenal gland axis. The influence of the genetic heritage as the intrinsic factor is used to reduce the sensitivity of animals to stress which consequently, results in faster growth, better reproductive capability and a reduced incidence of disease

Student satisfaction with informatics content in the 8th grade of elementary school

Budući da živimo u 21.stoljeću gdje tehnologija iz dana u dan sve više napreduje, ovaj rad predstavit će koliko je tehnologija bitna od samih početaka školovanja, konkretnije osnovnog školovanja. Tema je obuhvatila nastavni plan i program informatike u osnovnoj školi, konkretnije plan i program osmog razreda te će se detaljno razraditi istraživanje istog. Cilj je ovog istraživanja prikupiti dojmove učenika koji pohađaju informatiku, predmet u osnovnoj školi. Ovo pitanje postavlja se zbog činjenice da je tehnologija uzela maha te se želi provjeriti koliko je nastavni plan i program u Hrvatskoj u korak s njihovim potrebama. Također, istraživanjem se želi steći uvid u potencijalno poboljšane oblika nastave ili eventualno potaknuti učenike na izvannastavne aktivnosti. Istraživanje će se provesti metodom ankete. Smatra se da je anketni upitnik najbolji način kako bi dobili najrelevantnije informacije od učenika. Metoda anketnog ispitivanja omogućuje brže prikupljanje podataka više učenika na jednom mjestu. Istraživanje će se provesti u osnovnim školama u Osijeku, u osmim razredima. Uzorak ovog anketnog istraživanja svodi se na 76 ispitanika. Rezultati ovoga istraživanja pokazat će je li učenicima osmih razreda kroz njihovo školovanje u osnovnoj školi prema nastavnom planu i programu za informatiku dovoljno, ili učenici misle da treba unaprijediti, odnosno olakšati nastavu. Doznat će se što učenici misle o udžbenicima koji su propisani za 2017. godinu, koliko im koriste te koliko im sati informatike općenito znače u osnovnoškolskom obrazovanju. Učenici će također istaknuti što im se od gradiva sviđa i što im se ne sviđa, što bi po njima trebalo uvesti i poboljšati te što se po tom pitanju radi. Postavljeno im je i pitanje što je teško/napredno, zanimljivo i lagano, iz čega možemo izvući podatak o potrebi naprednijeg nastavnog plana i programa za osnovnu školu

Museum workshops from experts perspective

Muzejske radionice su specifičan oblik učenja u muzejima te imaju puno segmenata koji se trebaju definirati i razraditi. Istraživanje je provedeno kako bi ispitalo muzejske pedagoge, odnosno njihova mišljenja o muzejskim radionicama te što sve jedna radionica podrazumijeva. Rad objašnjava zbog čega je jedna muzejska radionica kompleksna te što je sve potrebno kako bi se muzejska radionica izvela. Istraživanje je provedeno u zagrebačkim muzejima. Sveukupno je sudjelovalo 18 sudionika, od kojih je 14 muzejskih pedagoga i 4 kustosa. Na početku istraživanja postavljena su istraživačka pitanja po kojima se provodilo istraživanje metodom polustrukturiranog intervjua. Metoda polustrukturiranog intervjua je dozvolila muzejskim pedagozima opširnije odgovaranje na pitanja te mogućnost postavljanja povezanih potpitanja na pojedine teme. Rezultati koji su dobiveni tijekom istraživanja su definirali pojam radionice iz perspektive muzejskih pedagoga te njezine komponente od kojih se sastoji. Važne komponente koje su definirane prema mišljenjima muzejskih pedagoga u Zagrebu su: specifičnosti, načini pripreme za muzejsku radionicu, korištene metode, ciljane skupine, evaluacija te kompetencije muzejskog pedagoga. Rezultati istraživanja upotpunjeni su literaturom i ranijim istraživanjima.Museum workshops are a specific type of learning in museums and have many of segments that need to be defined and elaborated. The research was conducted to examine museum educators, their opinions about museum workshops and what one workshop entails. The paper explains a complexity of a museum workshop and what it takes to get a museum workshop done. The research was conducted in Zagreb museums. 18 participants participated in total, 14 of whom were museum educators and 4 curators. Research questions were raised at the beginning of the research and they were used with semi-structured interview method. The semi-structured interview method allowed museum educators to answer questions more extensively and to ask related sub-questions on the specific topics. The answers collected during the research defined the concept of the workshop and its components from the perspective of museum educators. Important components that were defined by the opinions of museum educators in Zagreb are: specifics, way of preparation for the museum workshop, used methods, target groups, evaluation and competences of the museum educator. The research findings are complemented by literature and previous researches

Student satisfaction with informatics content in the 8th grade of elementary school

Budući da živimo u 21.stoljeću gdje tehnologija iz dana u dan sve više napreduje, ovaj rad predstavit će koliko je tehnologija bitna od samih početaka školovanja, konkretnije osnovnog školovanja. Tema je obuhvatila nastavni plan i program informatike u osnovnoj školi, konkretnije plan i program osmog razreda te će se detaljno razraditi istraživanje istog. Cilj je ovog istraživanja prikupiti dojmove učenika koji pohađaju informatiku, predmet u osnovnoj školi. Ovo pitanje postavlja se zbog činjenice da je tehnologija uzela maha te se želi provjeriti koliko je nastavni plan i program u Hrvatskoj u korak s njihovim potrebama. Također, istraživanjem se želi steći uvid u potencijalno poboljšane oblika nastave ili eventualno potaknuti učenike na izvannastavne aktivnosti. Istraživanje će se provesti metodom ankete. Smatra se da je anketni upitnik najbolji način kako bi dobili najrelevantnije informacije od učenika. Metoda anketnog ispitivanja omogućuje brže prikupljanje podataka više učenika na jednom mjestu. Istraživanje će se provesti u osnovnim školama u Osijeku, u osmim razredima. Uzorak ovog anketnog istraživanja svodi se na 76 ispitanika. Rezultati ovoga istraživanja pokazat će je li učenicima osmih razreda kroz njihovo školovanje u osnovnoj školi prema nastavnom planu i programu za informatiku dovoljno, ili učenici misle da treba unaprijediti, odnosno olakšati nastavu. Doznat će se što učenici misle o udžbenicima koji su propisani za 2017. godinu, koliko im koriste te koliko im sati informatike općenito znače u osnovnoškolskom obrazovanju. Učenici će također istaknuti što im se od gradiva sviđa i što im se ne sviđa, što bi po njima trebalo uvesti i poboljšati te što se po tom pitanju radi. Postavljeno im je i pitanje što je teško/napredno, zanimljivo i lagano, iz čega možemo izvući podatak o potrebi naprednijeg nastavnog plana i programa za osnovnu školu