Ivana Jukić

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

OCJENE I PRIKAZI God, 33., br. 3., 885.-941. (2001) koji često bezrazložna prekida uvrštene radove, te bi možda bilo bolje da se ovaj popratni slikovni materijal stavio nakon kraja svakog rada. Ipak treba pohvaliti sve osobe koje su se prilivatile pothvata da se ponovno vrednuje jedna prešuće­na i zaboravljena osoba iz naše ne tako davne povijesti kao što je ban Josip Šok-čević. Nadamo se ujedno da ovaj Zbornik raftova nije opet za duže vrijeme po-sljednje slovo o životu bana Josipa baruna Sokčevića, jer kako su sami autori priloženih radova primijetili, ostalo je još mnogo mjesta u biografiji ovoga slav-noga hrvatsk<;?ga sina, koje treba istražiti i znanstveno vrijednovati. Koliko je značajan ban Sokčević za hrvatsku povijest možda su ponajbolje iskazali njegovi suvremenici nakon njegove smrti 1896. godine, objavivši nektolog u Obzoru, u kojemu su posebice istaknuli, opraštajući se od Josipa baruna Sokčevića, kako je on bio: "ustavan kao ban, pravedniji i slobodoumniji od liberala". Krešimir Bušić Vjekoslav Klaić-život i djelo: zbornik radova sa znanstvenog skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. ob-ljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti 1849.-1928.-1998.-1999. održanog 6. i 7. studenog u Slavonskom Brodu i Gar-činu, Zagreb-Slavonski Brod., 2000., 496 str. Glavni cilj grupi autora, koji su sudjelovali u stvaranju ovog zbornika, bio je istaknuti veličinu i svestranost ličnosti Vjekoslava Klaića. Zajedničkim znaustve-nint skupom obilježili su 70. obljetnicu smrti te na brodsku inicijativu i 150. ob-ljetnicu rođenja. Svi sudionici znanstvenog skupa, njih 21, prikazali su Vjekosla-va Klaića kao jednog od najvećili hrvatskih povjesničara, historiografa, zetnljo-pisaca, kao muzikologa, glazbenika, pisca školskili udžbenika, urednika časopi­sa, književnog i glazbenog kritičara, književnika, učitelja, profesora, rektora, političara, akademika i nadasve - domoljuba. Dakle, kao osobu koja uistinu za-služuje "titulu" hrvatskog velikana. Rad koji "otvara" zbornik je "Biografija i bibliografija Vjekoslava Klaića" Marije Karbić (7.-63.). Sastoji se od tri poglavlja: Životopisa, u kojem se iznose podaci o privatnom životu Vjekoslava Klaića kao i onom profesionalnom, tj. njegov razvojni put kao profesora, povjesničara-znaustvenika, urednika časopi­sa, rektora; Bibliografije, u kojoj su navedene Klaićeve knjige, znanstvene ras-prave, popularni člauci, polemike, književna i glazbena djela objavljena u raz-doblju od 1870. do 1994. i Literature o Vjekoslavu Klaiću. Tu je, pak, navedna najvažnija literatura o njemu. Mario Strecha napisao je "Vjekoslav Klaić u okviru hrvatske historiografije u 19. i na poč. 20. st." (63.-80.). Navodeći temeljna obilježja hrvatske historio-grafije u 19. i na poč. 20. st. te njezine predstavnike, Vjekoslava Klaića na veo je kao jednog od najistaknutijih i kao pristalicu genetičke historije koja nastoji od-govoriti kako su povijesne pojave nastale i što dovodi do njihovih promjena. Govori i o Klaićevu konceptu povijesti, njegovu shvaćauju povijesnog toka, tko su pokretači povijesnili kretanja i o glavnim temama njegova istraživauja. 914 OCJENE I PRIKAZI God. 33., b,. 3., 885.-941. (2001) Na raj se rad nastavi ja i Stanko Andrić koji piše "Klaićev udio u rasprama hrv. i mađ. historiografije" (81.-116.). Naime, hrvatski i mađarski historiografi spo-rili su se u svojim raspravama oko dva problema: tzv. Pacte convente i tzv. "sla-vonskog pitanja". Autor navodi da je Klaić zastupao ideju pripadnosti Slavonije Hrvatskom kraljevstvu, a razlog takvog Klaićevog razmišljanja on razlaže u slje-dećim poglavljima: 1) Pacta conventa;,2) Rana pripadnost Slavonije; 3) Pečuška biskupija; 4) Somođska županija; 5) Zupanijska organizacija; 6) Istočna Slavo-nija. Borislav Grginu svom radu "Hrvatske velikaške obitelji" (117.-128.) analizi-ra kako je Vjekoslav Klaić obradio povijest hrvatskih velikaša u njegovoj više-sveščanoj Povijesti Hrvata i u mnogobrojnim specijalističkim radovima. Vjeko-slav Klaić je u tim radovima obuhvatio najvažnije velikaške obitelji kao što su Šubići, Frankopani, Kurjakovići, Nelipići, Blagajski i dr. "Vjekoslav Klaić i Bosna" Damira Agičića (129.-136.) prikazuje koliko je ova tema u znanstvenom i stručno-pedagoškom opusu Vjekoslava Klaića bila važna. Autor također navodi Klaićeve najvažnije radove o Bosni te ih analizira i uspo-ređuje s nekim kasnijim spoznajama u historiografiji o toj zemlji. Svoj doprinos povijesti hrvatskoga državnog prava Klaić je dao radovima o Hrvatskoj pragmatičnoj sankciji, a upravo tu temu obrađuje Anto Milušić u "Radovima Vjekoslava Klaića o Hrvatskoj pragmatičnoj sankciji" (137.-170.). Središnje mjesto među tim Klaićevim radovima pripada raspravi "Hrvatska pragmatična sankcija" objavljenoj u Radu JAZU1915. u Zagrebu, gdje Klaić za-ključuje da je taj članak VII. iz 1712., koji daje pravo nasljedstva habsburškoj ženskoj lozi u Hrvatskoj, istaknuo samosvojnost Hrvatskog kraljevstva prema Ugarskoj. Rad je podijeljen na šest poglavlja. "Vjekoslav Klaić u srpskoj kritici", rad Mate Artukovića (171.-204.), prika-zuje iznimno kritično stajalište srpske historiografije prema Vjekoslavu Klaiću, budući da se on beskompromisno borio protiv onog dijela srpske historiografi-je koja je posrbljivala hrvatske zemlje, jezik, kulturnu baštinu, velikane. Tako-đer su, kako navodi autor, srpski intelektualni krugovi prije Domovinskog rata, zbog sadržaja njegovih djela, u njemu vidjeli preteču, tobožnjih, genocidnih ide-ja. Agneza Szabo u svom radu "Glavni grad Zagreb u djelima Vjekoslava Klaića" (205.-220.), utvrđuje na temelju bibliografije radova Vjekosava Klaića da je istraživanje povijesti grada Zagreba bilo na visokom mjestu prioriteta u njegovu stručnom i znanstvenom radu. "Vjekoslav Klaić kao geograf" Dragutin Feletara (221.-244.) prikazuje Vje-koslava Klaića kao jednog od najznačajnijih hrvatskih geografa te navodi njego-va djela i ostvarenja na tom znanstvenom području. Gorana Doliner u radu "Historiografija o Vjekoslavu Klaiću: glazbeniku, skladatelju, glazbenom povjesničaru, muzikologu, organizatoru" (229.-244.) iz-nosi podatke kojima je cilj pridonijeti što boljem poznavanju djela Vjekoslava Klaića, ne samo kao povjesničara i geografa, već i kao glazbenika, jer je njegov doprinos glazbenom životu Zagreba i Hrvatske jednako značajan. Sanja Majer-Bobetko u "Prinosima Vjekoslava Klaića u glazbenoj publicistici i historiografiji" (245 .-260.) navodi da je Vjekoslav Klaić u glazbenoj publicisti-ci i historiografiji prisutan od 1879. do 1925. kad Hrvatska još nema ni tradici-915 OCJENE I PRIKAZI God. 33., br. 3., 885.-941. (2001) ju glazbenog povijesnog istraživanja ni historiografije. Klaić je svojim radovima, usmjerenim na razdoblje ilirizma pa i starijim razdobljima hrvatske prošlosti, dao velik doprinos ovoj znanstvenoj disciplini. Kao njegovu najznačajniju ras-pravu autorica navodi raspravu o budnici "Još Hrvatska ni propala" gdje Klaić sumnja da je Livadić autor te budnice. "Književnik Vjekoslav Klaić" rad je Vinka Brešića (261.-272.) koiim, s obzi-rom na to da je Vjekoslav Klaić uređivao književne časopise Hrvatska lipa i Vie-nac, objavljivao kritike, eseje, pjesme, novele, polemike, autobiografske me-moare i prozu, utvrđuje u četiri poglavlja koje mjesto i ulogu Vjekoslav Klaić zauzima u povijesti nacionalne književnosti. Stjepan Blažanović svoj prilog zborniku dao je radom "Jezik i stil književnog stvaralaštva Vjekoslava Klaića" (273.-288.). Naime, Klaić je objavio roman Majka i kći te autor na osnovi njega govori i ocjenjuje koliko se Klaić uspješno snašao i u književnom stvaralaštvu. "Vjekoslav Klaić kao književni kritičar", rad Ivice Matičevića (289.-304.), prikazuje da je Klaić i u književnosti bio povjesničar i da ga vrednovanje, ocje-njivanje i upućivanje čitatelja na čitanje nekog djela nije zanimalo, On je opisi-vao književnika, pojedinca, pojavu u hrvatskoj književnosti. Posebno autor isti-če njegovu analizu formalnih aspekata Mažuranićeva spjeva "Smrt Smail-age Čengića". Josip Bratulić u svom radu "Vjekoslav Klaić i Matica hrvatska" (305.-316.) prikazuje koliko je on bio povezan svojim radom i djelovanjem s poviješću Ma-tice hrvatske. "Vjekoslav Klaić kao urednik Vienca" napisao je Dubravko Jelčić (317.-322.) i ukazao na činjenicu da je Vjekoslav Klaić bio i književnik i urednik književnih časopisa Hrvatska lipa (1875.) i glasovitog Vienca (1883.-1889.) te je na taj na-čin utjecao na tijek hrvatske književnosti tog doba. Kao jednog od naših najvažnijih autora školskih udžbenika povijesti i zemljo-pisa, predstavio ga je !van Biondić u radu ''Vjekoslav Klaić kao autor školskih udžbenika" (323.-362.). Njegovi udžbenici predstavljali su visok domet pedago-ško-psihološkog oblikovanja. Oni nisu bili zasićeni informacijama, približio ih je učenicima i znatno su utjecali na mladu učeničku svijest o nacionalnoj pripad-nosti te su budili domoljubne osjećaje. Kao priručnici, Klaićevi udžbenici upo-rabljivi su i danas. Rad "Vjekoslav Klaić na zagrebačkom sveučilištu" Zdenke Janeković-Romer (363.-374.) govori o djelovanju Klaića na Sveučilištu na kojem se, uz kraće pre-kide, zadržao sve do umirovljenja 1922. Predavao je različite kolegije iz nacio-nalne i opće povijesti i iz zemljopisa, a rad još govori i o načinu na koji je održa-vao nastavu i predavanja. O njegovoj djelatnosti na Sveučilištu piše i Josip Milić u radu "Vjekoslav Klaić - 28. rektor Sveučilišta u Zagrebu", (375.-400.). Autor navodi burne do-gađaje koji su potresali Sveučilište upravo u vrijeme kada je Klaić postao rektor 1902. te kako se uspješno snašao u toj ulozi. "Politički rad Vjekoslava Klaića", rad Stjepana Matkovića, (401.-414.), go-vori nam koliko je Klaić bio uključen u politički život te navodi činjenicu da je Klaić, u trenucima kad se i bavio državno-političkim prilikama u Hrvatskoj, 916 OCJENE I PRIKAZI God. 33., b,. 3., 885.-,41 . (2001) smatrao da trebamo imati povijest u vidu jer se upravo iz nje mogu izvući vrijed-ne pouke. Robert Skenderović postavio si je u radu "Ostavština Vjekoslava Klaića" (415.-424.) cilj utvrđivanje opsega i sadržaja rukopisne ostavštine Vjekoslava Klaića. Ona je određena pregledavanjem arhivskih fondova svih važnijih institu-cija kao i ostavštine koja je u posjedu njegove unuke dr. Ljerke Klaić. Također se ocjenjuje u kojoj je mjeri ostavština objavljena te koji bi spisi, još neobjavlje-ni, bili važni za objavljivanje u znanstvene svrhe. Zbornik sadrži i Dodatak u kojem se nalaze radovi čije su teme važne i veza-ne za Klaićev život, ali ti radovi nisu bili obrađeni na znanstvenom skupu u Sla-vonskom Brodu i Garčinu. Jedan od njih je i rad Dragutina Pavličevića "O metodološkim nazorima Vje-koslava Klaića" (427.-450.). Rad se dijeli na sljedeća poglavlja: 1) Podaci iz ži-votopisa; 2) Njemačka historiografija XIX. st. i njezin utjecaj na Vjekoslava Klaića; 3) Shvaćanje povijesti i metodologija Vjekoslava Klaića; 4) Filozofija po-vijesti u Vjekoslava Klaića; 5) Hrvatska povijest u Klaićevoj ~erpreraciji te za-ključak. U tim poglavljima autor smatra Klaića, zajedno sa Sišićem, vodećim predstavnikom hrvatske historiografije genetičkog usmjerenja. Smatra ga i vrlo plodnim istraživačem-praktičarom koji je svojim svestranim djelovanjem poku-šao probuditi nacionalnu svijest u Hrvata. "Vjekoslav Klaić-Zmaj Gatčinski", rad Jurja Kolarića (451.-458.), govori nam kako je Klaić bio član domoljubne udruge Braća hrvatskog zmaja koja je imala cilj očuvati hrvatsku kulturnu baštinu i oživiti uspomene na događaje ive-likane iz hrvatske prošlosti. Vjekoslav Klaić postaje članom te udruge 15. svib-nja 1910., a 1924. postaje doživotnim članom. U toj udruzi nosio je ime Zmaj Garčinski. Krunoslav Kamenov u radu "Portreti Vjekoslava Klaića (459.-468.) govori o svim poznatim i dostupnim portretima Vjekoslava Klaića. Posebno ističe da svi portreti imaju dokumentarnu vrijednost jer se stvara predodžba o Klaićevoj po-javi. U radu su objavljene i ilustracije tih portreta. "Vjekoslav Klaić i knjižarstvo u Hrvata", rad Živka Strižića (469.-484.), ana-lizira Klaićevu knjigu Knjižarstvo u Hrvata za koju navodi da je važna ne samo za knjižare već i za sve one koji se na bilo koji način bave prošlošću hrvatske knjige. Vjekoslav Klaić - rodoljub i vjernik, homilija je koju je na spomen-misi u Gar-činu u povodu 70. obljetnice smrti održao garčinski župnik Stjepan Starešina, a također je objavljena u zborniku. U zborniku je objavljen i program znanstvenog skupa kao i nacrt spomen-ploče koja je postavljena u Gundulićevoj 63 u Zagrebu gdje je Vjekoslav Klaić živio od 1909. do 1928. Čitav zbornik obogaćen je ilustracijama portreta Vje-koslava Klaića, naslovnicama njegovih djela, dokumenata, novina kao i fotogra-fijama grada Zagreba i Klaićevog rodnog Garčina, a u njemu se nalaze i foto-za-pisi sa znanstvenog skupa. lvanaJukić 917 

Vjekoslav Klaić-život i djelo: zbornik radova sa znanstvenog skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti 1849.-1928.-1998.-1999. održanog 6. i 7. studenog u Slavonskom Brodu i Garčinu, Zagreb-Slavonski Brod., 2000., 496 str.

Vjekoslav Klaić-život i djelo: zbornik radova sa znanstvenog skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti 1849.-1928.-1998.-1999. održanog 6. i 7. studenog u Slavonskom Brodu i Garčinu, Zagreb-Slavonski Brod., 2000., 496 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals