With food to health : proceedings of 11th International symposium

Proceedings contains 13 original scientific papers, 10 professional papers and 2 review papers which were presented at "10th International Scientific and Professional Conference WITH FOOD TO HEALTH", organised in following sections: Nutrition, Dietetics and diet therapy, Functional food and food supplemnents, Food safety, Food analysis, Production of safe food and food with added nutritional value

Nutrition and sustainaiblity

Osnovni cilj prehrane je dnevno osigurati dovoljan unos hranjivih tvari za održavanje života i unapređenje zdravlja. Održiva prehrana pri ostvarenju tog cilja vodi računa i o budućim generacijama jer štiti i poštuje biološku raznolikost ekosustava, kulturološki je prihvatljiva, ekonomski poštena i pristupačna, nutricionistički prikladna, sigurna, te optimalna u pogledu korištenja prirodnih i ljudskih resursa. Diplomski rad u teorijskom dijelu uz definiranje koncepta održive prehrane ističe specifičnosti mediteranske i ekološke prehrane kao modela prehrane koji se mogu smatrati održivim. Empirijsko istraživanje bavi se analizom održivosti potrošnje hrane u kućanstvima Republike Hrvatske, a provedeno je na temelju izračuna ukupnog ekološkog otiska koji je praćen za desetogodišnje razdoblje (2004. i 2014. godina). Istraživanje je potvrdilo postavljenu hipotezu da pojedini prehrambeni proizvodi imaju izraziti utjecaj na okoliš. Proizvodi iz samo dviju skupina (meso i mlijeko, sir i jaja) koji sudjeluju u ukupnoj potrošnji s oko 30 %, sudjeluju u ekološkom otisku u udjelu od 70 %. . Među prvih petnaest prehrambenih proizvoda s najvećim okolišnim otiskom, svi su mesni i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog podrijetla na ovoj su listi samo brašno i krumpir. Okolišni otisak konzumiranog voća i povrća, 10 puta je manji od okolišnog otiska mesnih i mliječnih proizvoda. Potvrđena je i pomoćna hipoteza da se prehrambene navike u Hrvatskoj mijenjaju, što je vidljivo čak i u kratkom desetogodišnjem razdoblju. Prosječna hrvatska prehrana sastoji se od premale količine voća i povrća, previše šećera i velike količine prerađenih mesnih proizvoda. Takva potrošnja ugrožava ljudsko zdravlje više no okoliš, jer je ovo istraživanje pokazalo da se okolišni otisak utrošene količine prehrambenih proizvoda u 2014. g. smanjio u odnosu na 2004. g. Iako je ovo istraživanje uzelo u obzir samo potrošnju prehrambenih proizvoda, ne i ostale dijelove lanca hrane ipak su rezultati naznačili neodrživost potrošnje hrane u Republici Hrvatskoj

Nutrition and sustainaiblity

Osnovni cilj prehrane je dnevno osigurati dovoljan unos hranjivih tvari za održavanje života i unapređenje zdravlja. Održiva prehrana pri ostvarenju tog cilja vodi računa i o budućim generacijama jer štiti i poštuje biološku raznolikost ekosustava, kulturološki je prihvatljiva, ekonomski poštena i pristupačna, nutricionistički prikladna, sigurna, te optimalna u pogledu korištenja prirodnih i ljudskih resursa. Diplomski rad u teorijskom dijelu uz definiranje koncepta održive prehrane ističe specifičnosti mediteranske i ekološke prehrane kao modela prehrane koji se mogu smatrati održivim. Empirijsko istraživanje bavi se analizom održivosti potrošnje hrane u kućanstvima Republike Hrvatske, a provedeno je na temelju izračuna ukupnog ekološkog otiska koji je praćen za desetogodišnje razdoblje (2004. i 2014. godina). Istraživanje je potvrdilo postavljenu hipotezu da pojedini prehrambeni proizvodi imaju izraziti utjecaj na okoliš. Proizvodi iz samo dviju skupina (meso i mlijeko, sir i jaja) koji sudjeluju u ukupnoj potrošnji s oko 30 %, sudjeluju u ekološkom otisku u udjelu od 70 %. . Među prvih petnaest prehrambenih proizvoda s najvećim okolišnim otiskom, svi su mesni i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog podrijetla na ovoj su listi samo brašno i krumpir. Okolišni otisak konzumiranog voća i povrća, 10 puta je manji od okolišnog otiska mesnih i mliječnih proizvoda. Potvrđena je i pomoćna hipoteza da se prehrambene navike u Hrvatskoj mijenjaju, što je vidljivo čak i u kratkom desetogodišnjem razdoblju. Prosječna hrvatska prehrana sastoji se od premale količine voća i povrća, previše šećera i velike količine prerađenih mesnih proizvoda. Takva potrošnja ugrožava ljudsko zdravlje više no okoliš, jer je ovo istraživanje pokazalo da se okolišni otisak utrošene količine prehrambenih proizvoda u 2014. g. smanjio u odnosu na 2004. g. Iako je ovo istraživanje uzelo u obzir samo potrošnju prehrambenih proizvoda, ne i ostale dijelove lanca hrane ipak su rezultati naznačili neodrživost potrošnje hrane u Republici Hrvatskoj

Employee education in hotel Park Plaza Histria, Pula

Obrazovanje je jedan od ključnih čimbenika modernog društva. Danas obrazovanje ne završava završetkom formalnog obrazovanja u školama, već je to trajni i kontinuirani proces i obveza svih zaposlenih, pogotovo kadrova u turizmu i ugostiteljstvu gdje su promjene brze i svakodnevne. Kako bi ostvarili najbolje poslovne rezultate, ali i osobni rast i razvoj, zaposlenici u hotelijerstvu moraju biti dobro motivirani za rad i na cjeloživotno učenje. Ovaj završni rad bavi se inoviranjem znanja kadrova u hotelijerstvu te odnosom obrazovanja i motivacije u funkciji postizanja bolje radne uspješnosti. Autor završnog rada proveo je empirijsko istraživanje kojim je želio ispitati stavove zaposlenika hotela Park Plaza Histria, Pula po pitanju mogućnosti za njihovo obrazovanje i obuku, motivaciju za cjeloživotno učenje, stupanj njihovog zadovoljstva nakon završenih obrazovnih programa te kako se to odražava na njihovu radnu uspješnost. Istraživanje je pokazalo veliku uključenost ispitanika u programe obrazovanja koje im nudi poslodavac, njihovu motiviranost za obrazovanje te svijest o boljoj radnoj učinkovitosti ako se dodatno obrazuju. Time je potvrđena radna hipoteza da uključivanje zaposlenika u programe obrazovanja ima utjecaja na njihovu motiviranost za postizanje bolje radne učinkovitosti. Istraživanje je potvrdilo i dvije pomoćne hipoteze kako su zaposlenici koji se redovno educiraju zadovoljni sa svojom radnom učinkovitošću te da hotel koji ulaže u obrazovanje i obuku svojih zaposlenika osigurava bolju hotelsku uslugu. Svojim stalnim cjeloživotnim obrazovanjem zaposlenici hotela neposredno pridonose sve boljim poslovnim rezultatima na svjetskom turističkom tržištu Hotela Park Plaza Histria, Pula

Employee education in hotel Park Plaza Histria, Pula

Obrazovanje je jedan od ključnih čimbenika modernog društva. Danas obrazovanje ne završava završetkom formalnog obrazovanja u školama, već je to trajni i kontinuirani proces i obveza svih zaposlenih, pogotovo kadrova u turizmu i ugostiteljstvu gdje su promjene brze i svakodnevne. Kako bi ostvarili najbolje poslovne rezultate, ali i osobni rast i razvoj, zaposlenici u hotelijerstvu moraju biti dobro motivirani za rad i na cjeloživotno učenje. Ovaj završni rad bavi se inoviranjem znanja kadrova u hotelijerstvu te odnosom obrazovanja i motivacije u funkciji postizanja bolje radne uspješnosti. Autor završnog rada proveo je empirijsko istraživanje kojim je želio ispitati stavove zaposlenika hotela Park Plaza Histria, Pula po pitanju mogućnosti za njihovo obrazovanje i obuku, motivaciju za cjeloživotno učenje, stupanj njihovog zadovoljstva nakon završenih obrazovnih programa te kako se to odražava na njihovu radnu uspješnost. Istraživanje je pokazalo veliku uključenost ispitanika u programe obrazovanja koje im nudi poslodavac, njihovu motiviranost za obrazovanje te svijest o boljoj radnoj učinkovitosti ako se dodatno obrazuju. Time je potvrđena radna hipoteza da uključivanje zaposlenika u programe obrazovanja ima utjecaja na njihovu motiviranost za postizanje bolje radne učinkovitosti. Istraživanje je potvrdilo i dvije pomoćne hipoteze kako su zaposlenici koji se redovno educiraju zadovoljni sa svojom radnom učinkovitošću te da hotel koji ulaže u obrazovanje i obuku svojih zaposlenika osigurava bolju hotelsku uslugu. Svojim stalnim cjeloživotnim obrazovanjem zaposlenici hotela neposredno pridonose sve boljim poslovnim rezultatima na svjetskom turističkom tržištu Hotela Park Plaza Histria, Pula

Nutrition and sustainaiblity

Osnovni cilj prehrane je dnevno osigurati dovoljan unos hranjivih tvari za održavanje života i unapređenje zdravlja. Održiva prehrana pri ostvarenju tog cilja vodi računa i o budućim generacijama jer štiti i poštuje biološku raznolikost ekosustava, kulturološki je prihvatljiva, ekonomski poštena i pristupačna, nutricionistički prikladna, sigurna, te optimalna u pogledu korištenja prirodnih i ljudskih resursa. Diplomski rad u teorijskom dijelu uz definiranje koncepta održive prehrane ističe specifičnosti mediteranske i ekološke prehrane kao modela prehrane koji se mogu smatrati održivim. Empirijsko istraživanje bavi se analizom održivosti potrošnje hrane u kućanstvima Republike Hrvatske, a provedeno je na temelju izračuna ukupnog ekološkog otiska koji je praćen za desetogodišnje razdoblje (2004. i 2014. godina). Istraživanje je potvrdilo postavljenu hipotezu da pojedini prehrambeni proizvodi imaju izraziti utjecaj na okoliš. Proizvodi iz samo dviju skupina (meso i mlijeko, sir i jaja) koji sudjeluju u ukupnoj potrošnji s oko 30 %, sudjeluju u ekološkom otisku u udjelu od 70 %. . Među prvih petnaest prehrambenih proizvoda s najvećim okolišnim otiskom, svi su mesni i mliječni proizvodi, a od namirnica biljnog podrijetla na ovoj su listi samo brašno i krumpir. Okolišni otisak konzumiranog voća i povrća, 10 puta je manji od okolišnog otiska mesnih i mliječnih proizvoda. Potvrđena je i pomoćna hipoteza da se prehrambene navike u Hrvatskoj mijenjaju, što je vidljivo čak i u kratkom desetogodišnjem razdoblju. Prosječna hrvatska prehrana sastoji se od premale količine voća i povrća, previše šećera i velike količine prerađenih mesnih proizvoda. Takva potrošnja ugrožava ljudsko zdravlje više no okoliš, jer je ovo istraživanje pokazalo da se okolišni otisak utrošene količine prehrambenih proizvoda u 2014. g. smanjio u odnosu na 2004. g. Iako je ovo istraživanje uzelo u obzir samo potrošnju prehrambenih proizvoda, ne i ostale dijelove lanca hrane ipak su rezultati naznačili neodrživost potrošnje hrane u Republici Hrvatskoj

Employee education in hotel Park Plaza Histria, Pula

Obrazovanje je jedan od ključnih čimbenika modernog društva. Danas obrazovanje ne završava završetkom formalnog obrazovanja u školama, već je to trajni i kontinuirani proces i obveza svih zaposlenih, pogotovo kadrova u turizmu i ugostiteljstvu gdje su promjene brze i svakodnevne. Kako bi ostvarili najbolje poslovne rezultate, ali i osobni rast i razvoj, zaposlenici u hotelijerstvu moraju biti dobro motivirani za rad i na cjeloživotno učenje. Ovaj završni rad bavi se inoviranjem znanja kadrova u hotelijerstvu te odnosom obrazovanja i motivacije u funkciji postizanja bolje radne uspješnosti. Autor završnog rada proveo je empirijsko istraživanje kojim je želio ispitati stavove zaposlenika hotela Park Plaza Histria, Pula po pitanju mogućnosti za njihovo obrazovanje i obuku, motivaciju za cjeloživotno učenje, stupanj njihovog zadovoljstva nakon završenih obrazovnih programa te kako se to odražava na njihovu radnu uspješnost. Istraživanje je pokazalo veliku uključenost ispitanika u programe obrazovanja koje im nudi poslodavac, njihovu motiviranost za obrazovanje te svijest o boljoj radnoj učinkovitosti ako se dodatno obrazuju. Time je potvrđena radna hipoteza da uključivanje zaposlenika u programe obrazovanja ima utjecaja na njihovu motiviranost za postizanje bolje radne učinkovitosti. Istraživanje je potvrdilo i dvije pomoćne hipoteze kako su zaposlenici koji se redovno educiraju zadovoljni sa svojom radnom učinkovitošću te da hotel koji ulaže u obrazovanje i obuku svojih zaposlenika osigurava bolju hotelsku uslugu. Svojim stalnim cjeloživotnim obrazovanjem zaposlenici hotela neposredno pridonose sve boljim poslovnim rezultatima na svjetskom turističkom tržištu Hotela Park Plaza Histria, Pula

Shifting modern dietary patterns towards sustainable diets: challenges and perspectives

The current food system contributes significantly to global greenhouse gas emissions, water consumption, and land use, which are negatively affecting the environment and contributing to climate change. With the anticipated population growth, these practices are expected to deplete the natural resources and undermine food security for future generations. The modern Western diet is unsustainable on many levels. First of all, being high in energy and animal products, it is detrimental for the planet’s well-being. Secondly, it has been linked to obesity and chronic diseases, which reduce the quality of life and generate high healthcare expenses. Another major problem is food wastage that represents a needless waste of natural resources and the pollution of the environment. Conversely, a sustainable diet is expected to have a low environmental impact, maintain health and well-being, and preserve resources for future generations. Therefore, changes in dietary habits can significantly help reduce the negative environmental impacts of the food system. The aim of this paper was to critically evaluate the current data on the sustainability of different dietary patterns and food production. Research suggests that following healthy eating guidelines, adopting a Mediterranean, vegetarian, or vegan diet, or simply reducing the intake of meat and animal products can result in a more sustainable diet in comparison to current average dietary patterns. Moreover, whether organic food represents a more sustainable alternative to conventionally grown food still remains a subject of debate: Although there is no doubt about its small pollution potential, due to its lower yields, more land is needed to produce the same amount of food. Although changes in food consumption and production may lead to a reduction in dietary environmental impact, research results are controversial, and a firm definition of a sustainable diet, which would distinguish it from a diet that is not environmentally acceptable, is still lacking