University of Rijeka. Faculty of Tourism and Hospitality Management.
Abstract
Osnovni cilj prehrane je dnevno osigurati dovoljan unos hranjivih tvari za održavanje
života i unapređenje zdravlja. Održiva prehrana pri ostvarenju tog cilja vodi računa i o
budućim generacijama jer štiti i poštuje biološku raznolikost ekosustava, kulturološki je
prihvatljiva, ekonomski poštena i pristupačna, nutricionistički prikladna, sigurna, te optimalna
u pogledu korištenja prirodnih i ljudskih resursa.
Diplomski rad u teorijskom dijelu uz definiranje koncepta održive prehrane ističe
specifičnosti mediteranske i ekološke prehrane kao modela prehrane koji se mogu smatrati
održivim. Empirijsko istraživanje bavi se analizom održivosti potrošnje hrane u kućanstvima
Republike Hrvatske, a provedeno je na temelju izračuna ukupnog ekološkog otiska koji je
praćen za desetogodišnje razdoblje (2004. i 2014. godina). Istraživanje je potvrdilo
postavljenu hipotezu da pojedini prehrambeni proizvodi imaju izraziti utjecaj na okoliš.
Proizvodi iz samo dviju skupina (meso i mlijeko, sir i jaja) koji sudjeluju u ukupnoj potrošnji
s oko 30 %, sudjeluju u ekološkom otisku u udjelu od 70 %. . Među prvih petnaest
prehrambenih proizvoda s najvećim okolišnim otiskom, svi su mesni i mliječni proizvodi, a
od namirnica biljnog podrijetla na ovoj su listi samo brašno i krumpir. Okolišni otisak
konzumiranog voća i povrća, 10 puta je manji od okolišnog otiska mesnih i mliječnih
proizvoda. Potvrđena je i pomoćna hipoteza da se prehrambene navike u Hrvatskoj mijenjaju,
što je vidljivo čak i u kratkom desetogodišnjem razdoblju. Prosječna hrvatska prehrana sastoji
se od premale količine voća i povrća, previše šećera i velike količine prerađenih mesnih
proizvoda. Takva potrošnja ugrožava ljudsko zdravlje više no okoliš, jer je ovo istraživanje
pokazalo da se okolišni otisak utrošene količine prehrambenih proizvoda u 2014. g. smanjio u
odnosu na 2004. g. Iako je ovo istraživanje uzelo u obzir samo potrošnju prehrambenih
proizvoda, ne i ostale dijelove lanca hrane ipak su rezultati naznačili neodrživost potrošnje
hrane u Republici Hrvatskoj