Važnost glazbe kod djece s posebnim potrebama

Glazba ima veliki utjecaj na čovjeka i sastavni je dio života, a posebice pomaže u radu s učenicima s posebnim potrebama. Rad s instrumentima, različite vrste improvizacija, slušanje glazbe aktivno i pasivno, pjevanje, pokret su sadržaji glazboterapije. Znanstvena istraživanja pokazala su kako glazba utječe na povećanje kognitivnih sposobnosti, na psihomotoriku, socijalni i emocionalni razvoj djeteta. Djeci s posebnim potrebama želi se pomoći glazboterapijom, a glazba pri tom treba poslužiti za opuštanje, poboljšanje motoričke koordinacije, poticanje samopouzdanja i samopoštovanja, poboljšanje govora, komunikacije, socijalizacije. Burić Sarapa i Katušić (2012) definiraju glazboterapiju kao disciplinu koja koristi jezik zvukova i glazbe u odnosu klijenta i terapeuta kao sredstvo unutar sistematičnog procesa intervencije s preventivnim, rehabilitacijskim i terapijskim ciljevima. Postoji takozvani receptivni i aktivni pristup u glazboterapiji. Pri aktivnom pristupu, osim Orffove metode i kreativne glazboterapije, postoji još niz različitih metoda. Također je tako i s receptivnim pristupom, ali su opisane Bonny metoda i Musica Medica. Tim metodama je posvećena pažnja jer se čini da su jednako primjenjive svoj djeci s posebnim potrebama. Art terapijom se podrazumijeva neverbalno izražavanje misli i osjećaja, a temelji se na ideji da se različitim medijima iz različitih umjetnosti kroz kreativni proces djeluje na kvalitetu života. Ona brine o mentalnom zdravlju čovjeka i koristi se kreativnim procesom umjetničkog stvaranja s ciljem unapređenja fizičkog, mentalnog i emocionalnog stanja svih dobi.Music has great influence on people and some consider it to be a whole aspect of life. It is especially valuable in working with children with special needs. Playing instruments, various improvisation exercises, listening to music both actively and passively, singing and dancing are all parts of music therapy. Research has shown that music enhances cognitive abilities, improves psychomotorics and boosts a child's social and emotional development. Using music therapy to help children with special needs means utilizing music as a source of relaxation and reassurance, using it to raise self-esteem and help improve speech, and general communication and socialization skills. Burić Sarapa and Katušić define music therapy as a discipline which uses the language of music in a client-therapist relationship as a means within a sistematic process of intervention with preventive, rehabilitative and therapeutic aims. In music therapy, there are the so called receptive and active approaches. When speaking about the active approach, there are several different methods such as the Orff method and creative music therapy. The receptive approach also offers numerous methods, but the most prominent ones are the Bonny method and Musica Medica. Those are the most notable ones because they seem to be the most applicable to all children with special needs. Art therapy means the non verbal expressing of thoughts and emotions, and is based on the idea that different art forms can affect the quality of life. Art therapy takes care of one's mental health and uses the creative procces with the aim of elevating the physical, mental and emotional state in every age group

Analiza pogrešaka u svršenom glagolskom vidu kod hrvatskih srednjoškolskih učenika engleskog jezika

Croatian secondary school learners are expected to be grammatically competent in their usage of the Perfect Aspect in the English language. Grammatical competence refers to knowledge and ability to correctly use grammatical structures. Error Analysis strives to explain errors learners make in their usage of the target language. This research attempted to examine and describe errors which learners make in their acquisition of the Perfect Aspect, and to what extent their mother tongue has influence on the acquisition. It was established that the greatest problem lies in the acquisition of the Future Perfect tense and its production. Of all three tenses (Future, Past, and Present Perfect Simple), Present Perfect was the least problematic. Indicative results point to the learners’ lack of knowledge on the tense usage and formation, which was confirmed in their prevalent usage of the intralingual strategies of ignorance of rule restriction and incomplete rule application. The assumptions made about the possible influence of their mother tongue made in the contrastive analysis were confirmed by the results. Interlingual errors were also slightly more common than the intralingual ones, which could also be an indication of insufficient attention paid to the tenses in question during the language instruction.Od učenika hrvatskih srednjih škola očekuje se da budu gramatički kompetentni u korištenju svršenog vida u engleskom jeziku. Gramatička kompetencija odnosi se na znanje i sposobnost točne uporabe gramatičkih struktura. Analiza pogrešaka pokušava objasniti pogreške koje učenici prave u svojoj uporabi ciljnog jezika. Ovo je istraživanje pokušalo istražiti i opisati pogreške koje učenici rade tijekom usvajanja svršenog vida, kao i do koje razine njihov materinski jezik ima utjecaj na to usvajanje. Ustanovljeno je kako najveći problem leži u usvajanju budućeg svršenog vremena i u njegovoj produkciji. Od svih triju vremena (buduće, prošlo i sadašnje svršeno vrijeme), sadašnje svršeno vrijeme bilo je najmanje problematično. Indikativni rezultati upućuju na nedostatak znanja o uporabi i tvorbi glagolskih vremena, što je potvrđeno prevladavajućom uporabom strategije nepoznavanja pravila ograničenja i nepotpune uporabe pravila. Pretpostavke o mogućem utjecaju materinskog jezika donesene kontrastivnom analizom potvrđene su rezultatima istraživanja. Međujezične pogreške su također bile nešto češće od unutarjezičnih, što bi isto tako mogla biti naznaka nedovoljno posvećene pažnje tim vremenima tijekom poučavanja jezika

Analiza pogrešaka u svršenom glagolskom vidu kod hrvatskih srednjoškolskih učenika engleskog jezika

Croatian secondary school learners are expected to be grammatically competent in their usage of the Perfect Aspect in the English language. Grammatical competence refers to knowledge and ability to correctly use grammatical structures. Error Analysis strives to explain errors learners make in their usage of the target language. This research attempted to examine and describe errors which learners make in their acquisition of the Perfect Aspect, and to what extent their mother tongue has influence on the acquisition. It was established that the greatest problem lies in the acquisition of the Future Perfect tense and its production. Of all three tenses (Future, Past, and Present Perfect Simple), Present Perfect was the least problematic. Indicative results point to the learners’ lack of knowledge on the tense usage and formation, which was confirmed in their prevalent usage of the intralingual strategies of ignorance of rule restriction and incomplete rule application. The assumptions made about the possible influence of their mother tongue made in the contrastive analysis were confirmed by the results. Interlingual errors were also slightly more common than the intralingual ones, which could also be an indication of insufficient attention paid to the tenses in question during the language instruction.Od učenika hrvatskih srednjih škola očekuje se da budu gramatički kompetentni u korištenju svršenog vida u engleskom jeziku. Gramatička kompetencija odnosi se na znanje i sposobnost točne uporabe gramatičkih struktura. Analiza pogrešaka pokušava objasniti pogreške koje učenici prave u svojoj uporabi ciljnog jezika. Ovo je istraživanje pokušalo istražiti i opisati pogreške koje učenici rade tijekom usvajanja svršenog vida, kao i do koje razine njihov materinski jezik ima utjecaj na to usvajanje. Ustanovljeno je kako najveći problem leži u usvajanju budućeg svršenog vremena i u njegovoj produkciji. Od svih triju vremena (buduće, prošlo i sadašnje svršeno vrijeme), sadašnje svršeno vrijeme bilo je najmanje problematično. Indikativni rezultati upućuju na nedostatak znanja o uporabi i tvorbi glagolskih vremena, što je potvrđeno prevladavajućom uporabom strategije nepoznavanja pravila ograničenja i nepotpune uporabe pravila. Pretpostavke o mogućem utjecaju materinskog jezika donesene kontrastivnom analizom potvrđene su rezultatima istraživanja. Međujezične pogreške su također bile nešto češće od unutarjezičnih, što bi isto tako mogla biti naznaka nedovoljno posvećene pažnje tim vremenima tijekom poučavanja jezika

Važnost glazbe kod djece s posebnim potrebama

Glazba ima veliki utjecaj na čovjeka i sastavni je dio života, a posebice pomaže u radu s učenicima s posebnim potrebama. Rad s instrumentima, različite vrste improvizacija, slušanje glazbe aktivno i pasivno, pjevanje, pokret su sadržaji glazboterapije. Znanstvena istraživanja pokazala su kako glazba utječe na povećanje kognitivnih sposobnosti, na psihomotoriku, socijalni i emocionalni razvoj djeteta. Djeci s posebnim potrebama želi se pomoći glazboterapijom, a glazba pri tom treba poslužiti za opuštanje, poboljšanje motoričke koordinacije, poticanje samopouzdanja i samopoštovanja, poboljšanje govora, komunikacije, socijalizacije. Burić Sarapa i Katušić (2012) definiraju glazboterapiju kao disciplinu koja koristi jezik zvukova i glazbe u odnosu klijenta i terapeuta kao sredstvo unutar sistematičnog procesa intervencije s preventivnim, rehabilitacijskim i terapijskim ciljevima. Postoji takozvani receptivni i aktivni pristup u glazboterapiji. Pri aktivnom pristupu, osim Orffove metode i kreativne glazboterapije, postoji još niz različitih metoda. Također je tako i s receptivnim pristupom, ali su opisane Bonny metoda i Musica Medica. Tim metodama je posvećena pažnja jer se čini da su jednako primjenjive svoj djeci s posebnim potrebama. Art terapijom se podrazumijeva neverbalno izražavanje misli i osjećaja, a temelji se na ideji da se različitim medijima iz različitih umjetnosti kroz kreativni proces djeluje na kvalitetu života. Ona brine o mentalnom zdravlju čovjeka i koristi se kreativnim procesom umjetničkog stvaranja s ciljem unapređenja fizičkog, mentalnog i emocionalnog stanja svih dobi.Music has great influence on people and some consider it to be a whole aspect of life. It is especially valuable in working with children with special needs. Playing instruments, various improvisation exercises, listening to music both actively and passively, singing and dancing are all parts of music therapy. Research has shown that music enhances cognitive abilities, improves psychomotorics and boosts a child's social and emotional development. Using music therapy to help children with special needs means utilizing music as a source of relaxation and reassurance, using it to raise self-esteem and help improve speech, and general communication and socialization skills. Burić Sarapa and Katušić define music therapy as a discipline which uses the language of music in a client-therapist relationship as a means within a sistematic process of intervention with preventive, rehabilitative and therapeutic aims. In music therapy, there are the so called receptive and active approaches. When speaking about the active approach, there are several different methods such as the Orff method and creative music therapy. The receptive approach also offers numerous methods, but the most prominent ones are the Bonny method and Musica Medica. Those are the most notable ones because they seem to be the most applicable to all children with special needs. Art therapy means the non verbal expressing of thoughts and emotions, and is based on the idea that different art forms can affect the quality of life. Art therapy takes care of one's mental health and uses the creative procces with the aim of elevating the physical, mental and emotional state in every age group

Psychological characterization of the characters in the novel Mrs. Dalloway

Rad se ponajprije bavi psihološkom karakterizacijom likova u jednom od najznačajnijih modernističkih romana – Gospođa Dalloway Virginije Woolf. Međutim, kako bismo došli do temeljnog problema ovoga rada, bitno je definirati kontekst te vrstu romana. Prije svega, važno je istaknuti kako tehnika romana struje svijesti uključuje predočivanje onoga što se događa u svijesti te nadrediti to fabuli. Likovi, koji su sami pripovjedači, gradit će se tako sami – slikovitim jezikom sugerirat će svoje duševno stanje. Nadalje, poznavanje autoričina života i njezine biografije važno je jer je misao vodilja obaju glavnih likova, Clarisse Dalloway i Septimusa Smitha – smrt, a smrt je ono što je i sama autorica vrlo često promišljala – s obzirom na njezina neprestana depresivna stanja to, doduše, nije nimalo začuđujuće. Osim tih dvaju glavnih likova, važno je spomenuti i lik Petera Walsha, Clarissina nekadašnjeg ljubavnika koji je ujedno i njezina burna, nestalna prošlost, Richarda Dallowaya, Clarissina supruga koji je njezina sadašnjost i čvrsta ruka, te Sally Seton, isto tako lik iz, ponajprije, Clarissine prošlosti, njezina prijateljica: u odnosu Clarisse i Sally naziru se pokušaji rušenja konvencija tadašnjeg engleskog društva

Psychological characterization of the characters in the novel Mrs. Dalloway

Rad se ponajprije bavi psihološkom karakterizacijom likova u jednom od najznačajnijih modernističkih romana – Gospođa Dalloway Virginije Woolf. Međutim, kako bismo došli do temeljnog problema ovoga rada, bitno je definirati kontekst te vrstu romana. Prije svega, važno je istaknuti kako tehnika romana struje svijesti uključuje predočivanje onoga što se događa u svijesti te nadrediti to fabuli. Likovi, koji su sami pripovjedači, gradit će se tako sami – slikovitim jezikom sugerirat će svoje duševno stanje. Nadalje, poznavanje autoričina života i njezine biografije važno je jer je misao vodilja obaju glavnih likova, Clarisse Dalloway i Septimusa Smitha – smrt, a smrt je ono što je i sama autorica vrlo često promišljala – s obzirom na njezina neprestana depresivna stanja to, doduše, nije nimalo začuđujuće. Osim tih dvaju glavnih likova, važno je spomenuti i lik Petera Walsha, Clarissina nekadašnjeg ljubavnika koji je ujedno i njezina burna, nestalna prošlost, Richarda Dallowaya, Clarissina supruga koji je njezina sadašnjost i čvrsta ruka, te Sally Seton, isto tako lik iz, ponajprije, Clarissine prošlosti, njezina prijateljica: u odnosu Clarisse i Sally naziru se pokušaji rušenja konvencija tadašnjeg engleskog društva

Teratogenicity of Antibacterial Agents

The aim of our study was to study the possible correlation between use of antibacterial drugs in pregnancy and occurrence of congenital malformations. Among 6099 investigated pregnant women, 392 (6.43%) used antibacterial drugs. The most frequently used antibacterials belonged to category B (75.77%), while 14.54% antibiotics belonged to category D and 1.02% to category X. The most often used antibiotics were cephalexin (22.19%), amoxicillin (20.66%) and ampicillin (14.29%). In 14 embryos exposed to effects of beta-lactams in utero, malformations were detected. The results of this study show possible teratogenic potential even with those antibacterials which are considered safe, but as those are usually minor malformations, they often pass undetected. Because of that and because of frequent use of antibacterials during pregnacy, detailed examinations concerning their safety should be made

Global challenges: South African and Australian students’ experiences of emergency remote teaching

The COVID-19 pandemic forced universities worldwide to move their teaching online within an unprecedentedly short timeframe. Whilst the move online learning has increased the reach of tertiary educational delivery it has also raised significant issues of equity, accessibility and student engagement. This includes concerns around access to technology and reliable internet connectivity, academic and digital literacy, and other factors such as mental health and work-life balance. This paper examines two studies of student engagement with online learning during 2020 when then pandemic began. One study was conducted in South Africa the other in a small regional university in South-Eastern Australia. A mixed method approach was used in both studies and then student responses were analysed using the student engagement framework presented by Kahu and Nelson (2018). A key focus in this analysis is the critical importance the educational interface and shared mutually formative experience of learning between students and universities. Findings show that despite the two different contexts, student concerns around digital literacy and engagement in an online learning environment share many similarities

La Implementación de la Promoción Acompañada en Dos Escuelas Secundarias de Paraná, Entre Ríos, Argentina, Durante la Unidad Pedagógica 2020-2021

Las autoras han investigado la implementación de la Promoción Acompañada (P.A) en dos escuelas secundarias de Paraná durante la Unidad Pedagógica 2020-2021, en el marco de la pandemia sanitaria por Covid-19. El objetivo general es el análisis de los modos de organización de las escuelas seleccionadas para la implementación de la P.A, con especial énfasis en la dimensión organizacional y la dimensión pedagógico-didáctica (Frigerio et al, 1994). El diseño metodológico es de carácter cualitativo, utilizando la entrevista semiestructurada como técnica fundamental para la recuperación de la evidencia empírica. Los informantes cualificados en relación a las dos instituciones elegidas son la supervisora zonal, rectores y docentes respectivos y una asesora pedagógica. Los resultados incluyen las diferentes medidas tomadas durante dicho período dentro de la dimensión organizacional y la dimensión pedagógico-didáctica, donde se destacan la integración de dos ciclos escolares denominada Unidad Pedagógica, las alteraciones del tiempo escolar, las formas de trabajo entre docentes, las estrategias pedagógico-didácticas y los criterios de evaluación y acreditación en relación a la P.A, entre otras. Con esto procuran contribuir a pensar diversas posibilidades de la estructura del régimen académico del nivel secundario, otras formas asequibles de acreditación y de acompañamiento de las trayectorias

A systematic review and meta-analysis of the effects of adults’ participation in home cooking interventions on their cooking skills, food habits, diet and health

info:eu-repo/semantics/publishedVersio