An Extension to Hough Transform Based on Gradient Orientation

The Hough transform is one of the most common methods for line detection. In this paper we propose a novel extension of the regular Hough transform. The proposed extension combines the extension of the accumulator space and the local gradient orientation resulting in clutter reduction and yielding more prominent peaks, thus enabling better line identification. We demonstrate benefits in applications such as visual quality inspection and rectangle detection.Comment: Part of the Proceedings of the Croatian Computer Vision Workshop, CCVW 2015, Year

Prijelaz iz Gauss-Krügerovih u UTM koordinate putem Helmertove transformacije za područje grada Sarajeva

U radu je opisano i prikazano kako dobiti koordinate za područje grada Sarajeva u UTM projekciji i s datumom WGS-1984, ako raspolažemo s Gauss-Krügerovim koordinatama na starom Besselovom datumu iz 1841

Priprava i reakcije karbena

Karbeni su molekule koje sadrže neutralni ugljikov atom sa šest valentnih elektrona. Zbog izrazite reaktivnosti malen broj karbena se može izolirati, no pobuĎuju interes jer često pružaju jednostavan način za uvoĎenje pojedinih funkcijskih skupina. Najčešće se generiraju in situ te koriste kao intermedijeri u brojnim reakcijama. Neke od reakcija uključuju umetanja u veze, npr. u dvostruke ugljik-ugljik veze ili jednostruke ugljik-vodik veze, 1,2-migracije, dimerizaciju, itd. Metode dobivanja karbena najčešće uključuju eliminaciju molekule dušika iz diazo spojeva ili 1,1-eliminaciju pomoću jake baze. Karbene možemo podijeliti na dva tipa koja se razlikuju u multiplicitetu: singlet, u kojem su dva nevezna elektrona sparena, i triplet, kod kojeg se svaki elektron nalazi u zasebnoj orbitali. Multiplicitet osnovnoga stanja je prije svega odreĎen supstituentima vezanim na karbenski ugljik, koji elektronskim i steričkim efektima mogu stabilizirati triplet ili singlet. U ovom radu opisano je kako supstituenti mogu utjecati na stabilnost tripletnih i singletnih karbena, te je dan pregled načina dobivanja karbena i njihovih reakcija

Cartography of Selce

Kartografski prikazi izniman su izvor informacija o prostoru, bez obzira na to je li riječ o suvremenim ili starim kartama ili planovima. Iz njih se mogu iščitati prostorni, povijesni, toponomastički, gospodarski, etnički i brojni drugi podaci važni za razumijevanje ukupnog razvoja nekog područja. Iako Selce nema dugi kontinuitet naseljenosti poput nekih okolnih mjesta, jer suvremeno naselje potječe iz druge polovice 14. st., ipak ima prilično zanimljivu povijest razvoja s vrlo ranim usponom turističke djelatnosti i u hrvatskim i u europskim okvirima. Kartografski prikazi izneseni u ovome radu pomažu rasvijetliti te povijesne mijene te omogućiti usporedbu s današnjim stanjem u prostoru.Cartographic representations, both contemporary or old maps and plans, are extraordinary sources of spatial information. They contain spatial, historical, toponomastic, economical, ethnical and numerous other data important for understanding the entire development of an area. Although Selce has not been inhabited for as long as some surrounding settlements because the contemporary settlement of Selce originates from the second half of the 14th century, it still has a quite interesting development history with an early ascent of tourist activities within both Croatian and European frames. Cartographic representations reviewed in this paper help illuminate historical changes and compare them to the current state in space

Aggression of preschool children

Agresivnost je oblik destruktivnog ponašanja usmjeren na kažnjavanje ili povrjeđivanje drugih ili na uništavanje objekata. Može se prenositi učenjem po modelu, učenjem potkrjepljivanjem i slično. To znači da su za usvajanje obrazaca agresivnog ponašanja značajno važni postupci roditelja, odgojitelja i vršnjaka (Bilić, Buljan-Flander, Hrpka, 2012). Također, postoji i niz teorija koje su proučavale agresivnost (teorija nagona, bihevioralna teorija, biološko-fiziološke teorije). Različiti autori, agresivnost dijele na različite podjele, no najpoznatija i ujedno najviše upotrebljavana podjela je na instrumentalnu i emocionalnu agresivnost. Gledajući spolne razlike, dječaci su se pokazali sklonijim pokazivanju agresivnog ponašanja, za razliku od djevojčica. Utjecaj roditeljskih stilova je posredan, a najveću agresivnost kod djeteta stvara indiferentan odgoj. Suprotnost agresivnom ponašanju je prosocijalno ponašanje. Ono se definira kao voljno ponašanje kojemu je namjera da se nekoj osobi pomogne ili učini korist. Smatra se čimbenikom zaštite, dok agresivnost čimbenikom rizika. Kako su djeca izrazito osjetljiva na emocionalne promjene roditelja, roditelji trebaju više sudjelovati s njima u aktivnostima i koristiti pozitivne strategije za pomoć u uklanjanju agresivnog ponašanja. Ovisno o tome radi li se o poremećaju, smetnji ili ponašanju, agresivne smetnje mogu se mijenjati biološkim, socijalnim, psihološkim metodama, bihevioralnim terapijama, terapijama pojačavanja, itd. Prema Yektatalab, Alipour, Edraki i Tavakoli (2016) intervencije odgojitelja u vrtićkom okruženju pokazale su jednim od najučinkovitijih metoda u tretmanu agresivnosti.Aggression is a form of destructive behavior which is intent at punishing or harming others or destroying objects. It can be learned by modeling, learning by affirmation, etc. This means that for the learning of forms of aggressive behavior are important actions of parents, kindergarten teachers and peers (Bilić, Buljan-Flander, Hrpka, 2012). There are also a number of theories that have studied aggression (theory of impulse, behavioral theory, biological-physiological theory). Different authors have divided aggression in many divisions, but the most well-known and widely used one is on instrumental and emotional aggression. By looking at the gender differences, boys have shown a more inclined display of aggressive behavior, unlike girls. Influence of the parenting styles is mediated, and the greatest aggression in the child created indifferent upbringing. The opposite of aggressive behavior is prosocial behavior. It is defined as a voluntary behavior intended to help or benefit a person. It is considered as a protection factor, whereas aggression is considered a risk factor. Since children are extremely sensitive to the emotional changes of parents, parents themselves need to engage more in activities with them and use positive strategies to help remove aggressive behavior. Depending on whether it is disturbance or behavior, aggressive disorders can be treated by biological, social, psychological methods, behavioral therapies, enhancement therapies, etc. According to Yektatalab, Alipour, Edraki i Tavakoli (2016) intervention of the kindergarten educators are one of the most effective methods in the treatment of aggression