Fluctuations of the number of adsorbed molecules due to adsorption-desorption processes coupled with mass transfer and surface diffusion in bio/chemical MEMS sensors

A comprehensive theoretical model of the fluctuations of the number of adsorbed molecules in MEMS bio/chemical sensors is presented for the first time; the model takes into account the processes of mass transfer, adsorption and desorption, and surface diffusion of adsorbed molecules. The numerical calculations performed using the derived theory show that the influence of surface diffusion on the fluctuations spectrum is significant and that it also depends on the species of adsorbed molecules.\ud \ud Poster presented at the 39th International Conference on Micro and Nano Engineering MNE 2013, 16-19 September 2013, London, UK\u

TRENDOVI U PRUŽANJU POPRATNIH USLUGA OD STRANE PROIZVOĐAČA: HRVATSKI KONTEKST

Servitization of manufacturing is a hot topic with around 180 publications in top peer reviewed journals. This hype is due to the proclaimed benefits of servitization in terms of increased revenues and better competitive position. However, servitization if not performed correctly can even lead to bankruptcy of a company. So it may be safely said that the servitization strategy is risky. The current literature shows inconsistent results, and there is still no prescription on how to servitize. Research in servitization is still in a nascent phase dominated by case based and exploratory studies rather than testing servitization theory. Most research is done in western developed countries with a clear lack of evidence of the phenoemenon in less developed countries. This work contributes to theory by addressing the servitization phenomenon in a less developed country – Croatia. The analysis is performed on three rounds of European Manufacturing Survey (EMS) taken place in years 2009, 2012 and 2015., covering a period of nine years. In this way longitudinal effects of servitization can be researched. So on one side a process of servitization is researched and on the other hand contextual variables leading to servitization are researched in line with open questions in current literature. The results show that Croatian manufacturers follow trends similar to those in developed western countries, except for provision of advanced services. Current literature advises to provide advanced services. However, advanced services cannot be given without base services and there are important risk issues in provision of advanced services. This work presents a ground for further investigation of servitization, showing the current state of servitization in Croatia and future directions for research.Servitizacija proizvodnje (nuđenje popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća) je aktualna tema s oko 180 publikacija u vrhunskim recenziranim časopisima. Razlog ovako velikom broju publikacija je zbog teoretskih koristi nuđenja popratnih usluga proizvodnim poduzećima u smislu povećanja prihoda i bolje konkurentske pozicije. Međutim, nuđenje popratnih usluga ako se ne provede ispravno može čak dovesti do stečaja tvrtke. Stoga se može reći da je strategija nuđenja popratnih usluga riskantna i treba je bolje istražiti. Trenutna literatura pokazuje nedosljedne rezultate i još uvijek nema preporuka kako provesti nuđenje popratnih usluga u poduzeću. Istraživanje nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća još je uvijek u fazi razvoja, što se može zaključiti po tome da dominiraju studije slučaja i deskriptivne statistike fenomena, a ne testiranje teorije pružanja popratnih usluga. Većina se istraživanja provodi u zapadnim razvijenim zemljama s jasnim nedostatkom dokaza o fenomenu u manje razvijenim zemljama. Ovaj rad doprinosi literaturi objašnjavanjem fenomena nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća u manje razvijenoj zemlji - Hrvatskoj. Analiza se provodi u tri kruga Europskog istraživanja proizvodnje (EMS) koja su provedena u 2009., 2012. i 2015., a obuhvaćaju razdoblje od devet godina. Na taj se način istražuju longitudinalni učinci nuđenja popratnih usluga. Tako se s jedne strane istražuje sam proces, a s druge strane kontekstualne varijable koje djeluju pri pružanju popratne usluge, odnosno, daje se odgovor kada ta strategija nije ili jest uputna. Ovo istraživanje prikazuje hrvatski kontekst pružanja popratnih usluga odgovarajući na trenutno najaktualnija pitanja iz tog područja. Rezultati pokazuju da hrvatska proizvodnja slijedi trendove slične onima u razvijenim zapadnim zemljama, osim pružanja naprednih usluga. Trenutna literatura savjetuje pružanje naprednih usluga. Međutim, napredne usluge ne mogu se pružati bez osnovnih usluga u koje treba uložiti i postoje znatni rizici u pružanju naprednih usluga, a koji su u radu navedeni. Ovaj rad predstavlja osnovu za daljnje istraživanje, predstavljajući trenutno stanje i buduće smjernice istraživanja

Tourist activity in the Croatian national parks

U odnosu na susjedne zemlje, Hrvatska je zemlja s mnogo nacionalnih parkova u odnosu na njenu veličinu. U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova, i to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Velika prirodna raznolikost naše zemlje razlog je vrlo velike različitosti naših nacionalnih parkova. Tako su tri parka planinska (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit) i ujedno su to najmanje posjećeni parkovi jer turisti nisu uvijek i planinari. Iskreno, meni su ta tri nacionalna parka najdraža jer se jedino u njima tokom cijele godine može uživati u ljepoti prirode i tišini. Tri otočna nacionalna parka (Kornati, Mljet, Brijuni) više su posjećena od planinskih. Mogućnosti iznajmljivanja (ili kupnje) broda omogućuje lakše razgledavanje tih parkova. Njih više posjećuju strani turisti, pogotovo oni s više novaca. Najposjećeniji hrvatski nacionalni park su Plitvička jezera, o odmah iza njih po broju gostiju slijedi Nacionalni park Krka. Ta su dva parka jasan primjer bogate krške hidrografije s mnoštvom vodopada i sedrenih barijera. Osam hrvatskih nacionalnih parkova lani je posjetilo 2.140.759 turista, od čega 1.781.999 stranih. Gotovo polovicu od njih zabilježili su na Plitvičkim jezerima, dok je dodatnih 696.000 posjetilo Nacionalni park Krku. Ta dva parka posjete tri četvrtine na godišnjoj razini registriranih posjetitelja nacionalnih parkova. Zanimljiv je podatak da se čak 80 posto posjetitelja ponovno vraća u taj nacionalni park, što je dovoljan dokaz da je riječ o kvalitetnom izletu.Compared to neighbouring countries, Croatia is a country with many national parks in relation to its size. In Croatia today there are 8 national parks, and they are: Plitvice, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka and Sjeverni (Northern) Velebit. Great natural diversity of our country is very big reason for the diversity of our national parks. Three of parks are ‘mountain parks’ (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit) and also are at least visited parks for tourists because tourists are not always mountaineers. Honestly, my favourite national parks are those because only in them you can enjoy the beauty of nature and silence all year. Three island national parks (Kornati, Mljet, Brijuni) are more visited the mountain. If you rent (or purchase) a boat you can easily tour the parks. Their visitors are foreign tourists, especially those with more money. The most visited Croatian national park are Plitvice lakes. Behind them, by the number of guests, followed the National Park Krka. These two parks are a clear example of the rich karst hydrography/ hydrography of debris (?) with numerous waterfalls and travertine dams. 2,140,759 tourists visited Croatian national parks last year, of which 1,781,999 foreign. Almost half of them visited Plitvice Lakes, while 696,000 visited Krka National Park. Three quarters of registered visitors to Croatian national parks visits these two parks. An interesting fact is that even 80 percent of visitor returns to the national park, which is sufficient proof that a trip was good

Hard tick fauna in Park Maksimir area

Krpelji su parazitski člankonošci iz reda grinja koji je dio razreda paučnjaka. Dijele se na tvrde krpelje Ixodidae (krpelji šikare; 692 vrste), meke krpelje Argasidae (krpelje nastambe; 186 vrsta) i Nuttalliellidae koja sadržava samo jednu vrstu. Uzorkovanje tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) na području parka Maksimir obavljeno je od travnja do listopada 2016. godine. Ukupno je prikupljeno 89 jedinki. Determinacijom je ustanovljeno da sve jedinke pripadaju istoj vrsti -obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus). Krpelji su lovljeni metodom krpeljne zatege na 5 različitih transekata duljine 50 metara. Među uzorkovanim krpeljima, utvrđena je dominacija ženki, dok je najveći broj jedinki bio u stadiju nimfe. Najveći broj uzorkovanih jedinki vrste Ixodes ricinus bio je u travnju, dok je najmanji bio u rujnu

Tourist activity in the Croatian national parks

U odnosu na susjedne zemlje, Hrvatska je zemlja s mnogo nacionalnih parkova u odnosu na njenu veličinu. U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova, i to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Velika prirodna raznolikost naše zemlje razlog je vrlo velike različitosti naših nacionalnih parkova. Tako su tri parka planinska (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit) i ujedno su to najmanje posjećeni parkovi jer turisti nisu uvijek i planinari. Iskreno, meni su ta tri nacionalna parka najdraža jer se jedino u njima tokom cijele godine može uživati u ljepoti prirode i tišini. Tri otočna nacionalna parka (Kornati, Mljet, Brijuni) više su posjećena od planinskih. Mogućnosti iznajmljivanja (ili kupnje) broda omogućuje lakše razgledavanje tih parkova. Njih više posjećuju strani turisti, pogotovo oni s više novaca. Najposjećeniji hrvatski nacionalni park su Plitvička jezera, o odmah iza njih po broju gostiju slijedi Nacionalni park Krka. Ta su dva parka jasan primjer bogate krške hidrografije s mnoštvom vodopada i sedrenih barijera. Osam hrvatskih nacionalnih parkova lani je posjetilo 2.140.759 turista, od čega 1.781.999 stranih. Gotovo polovicu od njih zabilježili su na Plitvičkim jezerima, dok je dodatnih 696.000 posjetilo Nacionalni park Krku. Ta dva parka posjete tri četvrtine na godišnjoj razini registriranih posjetitelja nacionalnih parkova. Zanimljiv je podatak da se čak 80 posto posjetitelja ponovno vraća u taj nacionalni park, što je dovoljan dokaz da je riječ o kvalitetnom izletu.Compared to neighbouring countries, Croatia is a country with many national parks in relation to its size. In Croatia today there are 8 national parks, and they are: Plitvice, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka and Sjeverni (Northern) Velebit. Great natural diversity of our country is very big reason for the diversity of our national parks. Three of parks are ‘mountain parks’ (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit) and also are at least visited parks for tourists because tourists are not always mountaineers. Honestly, my favourite national parks are those because only in them you can enjoy the beauty of nature and silence all year. Three island national parks (Kornati, Mljet, Brijuni) are more visited the mountain. If you rent (or purchase) a boat you can easily tour the parks. Their visitors are foreign tourists, especially those with more money. The most visited Croatian national park are Plitvice lakes. Behind them, by the number of guests, followed the National Park Krka. These two parks are a clear example of the rich karst hydrography/ hydrography of debris (?) with numerous waterfalls and travertine dams. 2,140,759 tourists visited Croatian national parks last year, of which 1,781,999 foreign. Almost half of them visited Plitvice Lakes, while 696,000 visited Krka National Park. Three quarters of registered visitors to Croatian national parks visits these two parks. An interesting fact is that even 80 percent of visitor returns to the national park, which is sufficient proof that a trip was good

Lukacs i suvremena književnost

Prije nego što će raščlanjivati književne pojave našeg stoljeća, Lukacs u svojoj knjizi Današnji značaj kritičkog realizma ukratko određuje osnovne tendencije suvremenog društvenog kretanja. Ustvrđuje kako je glavno obilježje današnjeg svijeta sukob između kapitalizma i socijalizma. Naglašava da to nije jedina polarizacija društvenih snaga i podsjeća da je između dva rata svijet bio podijeljen na fašiste i antifašiste, a poslije drugog svjetskog rata na miroljubivu i ratn u tendenciju. Upravo iz takve polarizacije on izvlači i dva osnovna književna pravca koje naziva realizam i antirealizam (avangardizam, dekadencija)

Hard tick fauna in Park Maksimir area

Krpelji su parazitski člankonošci iz reda grinja koji je dio razreda paučnjaka. Dijele se na tvrde krpelje Ixodidae (krpelji šikare; 692 vrste), meke krpelje Argasidae (krpelje nastambe; 186 vrsta) i Nuttalliellidae koja sadržava samo jednu vrstu. Uzorkovanje tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) na području parka Maksimir obavljeno je od travnja do listopada 2016. godine. Ukupno je prikupljeno 89 jedinki. Determinacijom je ustanovljeno da sve jedinke pripadaju istoj vrsti -obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus). Krpelji su lovljeni metodom krpeljne zatege na 5 različitih transekata duljine 50 metara. Među uzorkovanim krpeljima, utvrđena je dominacija ženki, dok je najveći broj jedinki bio u stadiju nimfe. Najveći broj uzorkovanih jedinki vrste Ixodes ricinus bio je u travnju, dok je najmanji bio u rujnu