Bibliographic data in articles in Croatian scientific journals

Za potrebe ovoga diplomskog rada analizirani su hrvatski znanstveni časopisi s barem jednim brojem objavljenim u 2016. godini dostupni na portalu Hrčak u znanstvenim područjima: prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, društvene te humanističke znanosti. Analizirano je šest znanstvenih područja. Hrčak je centralni portal koji obuhvaća hrvatske znanstvene i stručne časopise s otvorenim pristupom člancima u časopisima. U radu se donosi analiza bibliografska opremljenost znanstvenih časopisa po navedenim područjima, kao i usporedba strukture časopisa iz svih analiziranih znanstvenih područja. Analizirani su bibliografski elementi: ime autora; naslov članka; ustanova u kojoj je autor zaposlen; kontakt adresa autora; kategorija članka; UDK članka; datum primitka članka u uredništvo; datum prihvaćanja članka; tekući naslov; verzija časopisa; upute autorima; jezik članaka te oznake DOI i ORCID. Analizirani parametri vezani su za formalno uređenje članaka. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje utječe li uređenje članka na njegovu vidljivost, čitanost i utjecaj časopisa. Također, rad donosi i pregled znanstvenih područja koja prate trendove u informacijsko-komunikacijskoj znanosti i tehnologijama te time pospješuju znanstvenu komunikaciju, čine ju bržom, kvalitetnijom i djelotvornijom.This paper deals with analyzes in bibliographic data of Croatian scientific journals. It focuses on articles which are published in 2016 and which are available on the Hrčak portal. Hrčak is a central portal that includes Croatian scientific and professional journals with open access to articles in journals. The paper provides an analysis of the bibliographic elements of scientific articles in six areas, as well as their comparison: natural sciences, technical sciences, biomedicine and health, biotechnical sciences, and humanities and social sciences. This bibliographic elements were analyzed: author's name; title of article; the institution in which the author is employed; contact address of the author; category of article; UDK article; date of receipt of articles in editorial office; date of acceptance of the article; current title; the language of articles and tags DOI and ORCID. The analyzed parameters are related to the formal arrangement of articles. This paper will show the influence of article editing on its visibility, reading and influence of the journal. Results provide an overview of the scientific areas which follow the trends in information and communication sciences and technologies, thus promoting scientific communication, making it faster, better and more efficient

Children Diaries: Genre Development

U ovom diplomskom radu analizirat će se spomenar kao žanr i fenomen spontane kulture djece i mladih. Spomenari čine važan dio kulturnog naslijeđa, a funkcioniraju i kao jedan od elemenata sjećanja pojedinca, generacije i obitelji, ali tek su u novije vrijeme predmet interesa znanstvenika. Zapisi iz spomenara trajna su uspomena na djetinjstvo i mladost, a može ih se promatrati i kao dio pučke i/ili popularne književnosti. Univerzalne teme i osnovni motivi spomenarskih zapisa su prijateljstvo, ljubav i prolaznost. Zapise prate i likovne poruke, često motivski povezane. Nastavno na istraživanje autorice Duran, M.[1], metodom analize sadržaja, analizirane su ilustracije, tekstualni iskazi, simboli i teme kao i struktura spomenara. Istraživanje je prošireno na cjelokupno područje Hrvatske. S obzirom na to da se zapisi prenose s generacije na generaciju, istraživanje donosi pregled trajanja pojedinih zapisa u vremenu, kao specifičnosti s obzirom na različita područja (različite zajednice u različitim geografskim, društvenim i kulturnim područjima). Tradicionalni likovni i tekstualni motivi, autorske pjesme i citati te osobni iskazi koji prevladavaju u spomenarima kategorizirani su po mjestu i godini nastanka spomenarskog zapisa, dobi vlasnika spomenara te tehnici upisa, likovnog i tekstualnog. U radu će se također istražiti različita korištenja usmenoknjiževnih oblika kao i obilježja pučke i/ili popularne književnosti. Korpus analiziranih spomenara sastoji se od obiteljskih spomenara iz vlastita arhiva, od spomenara prijatelja i poznanika te od spomenara Udruge Random. Rad donosi i usporedbu spomenarskih zapisa sa zapisima na suvremenim medijima kao i pokušaj određenja vremena i razloga prestanka ispunjavanja spomenara. Ovim radom nastojat će se istaknuti važnost čuvanja spomenara kao važnog dijela mladenačke kulture i kulturnog naslijeđa te dodatno afirmirati taj žanr kao predmet istraživačkoga interesa

Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba u godini osnutka i četrdeset pet godina kasnije

Cilj. Cilj rada jest prikazati početak djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1976. godine te njezina djelovanja u 2021. godini, odnosno četrdeset i pet godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od osnutka do danas Bibliobusna služba promijenila je nekoliko vozila, djelatnika, bibliobusnih stajališta, obnovila knjižnični fond, promijenila način rada i pružanja knjižničnih usluga te općenito osuvremenila programa rada u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011), no jedno je ostalo isto – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima svaka dva tjedna u isto vrijeme na istom mjestu. Pristup/metodologija. U radu se donosi prikaz djelovanja Bibliobusne službe u vrijeme osnivanja, 1976. godine te prikaz njezina djelovanja u 2021. godini, godini koju su obilježila brojna virtualna događanja. Podaci su prikupljeni u arhivi Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. Rezultati. Prikaz djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u godinama 1976. i 2021. ukazuje na niz promjena tijekom 25 godina. Pokazalo se da se program rada odvija u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice i na temelju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizacije knjižničnog sustava i modernizacije informatičke opreme Bibliobusne službe te u suradnji  s brojnim ustanovama i udrugama. Ukazuje se i na ono što je ostalo isto i jednako važno – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima prema precizno utvrđenom planu i programu rada. Društveni značaj. Društveni značaj očituje se u vrijednosti Bibliobusne službe za lokalnu zajednicu. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobusne službe, pa tako i Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba. Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o djelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, osobito o njezinom radu u godini osnivanja 1976. i četrdeset i pet godina kasnije, u 2021. godini te bi mogao biti polazište za daljnja iscrpnija istraživanja i analize

Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba u godini osnutka i četrdeset pet godina kasnije

Cilj. Cilj rada jest prikazati početak djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1976. godine te njezina djelovanja u 2021. godini, odnosno četrdeset i pet godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od osnutka do danas Bibliobusna služba promijenila je nekoliko vozila, djelatnika, bibliobusnih stajališta, obnovila knjižnični fond, promijenila način rada i pružanja knjižničnih usluga te općenito osuvremenila programa rada u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011), no jedno je ostalo isto – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima svaka dva tjedna u isto vrijeme na istom mjestu. Pristup/metodologija. U radu se donosi prikaz djelovanja Bibliobusne službe u vrijeme osnivanja, 1976. godine te prikaz njezina djelovanja u 2021. godini, godini koju su obilježila brojna virtualna događanja. Podaci su prikupljeni u arhivi Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. Rezultati. Prikaz djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u godinama 1976. i 2021. ukazuje na niz promjena tijekom 25 godina. Pokazalo se da se program rada odvija u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice i na temelju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizacije knjižničnog sustava i modernizacije informatičke opreme Bibliobusne službe te u suradnji  s brojnim ustanovama i udrugama. Ukazuje se i na ono što je ostalo isto i jednako važno – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima prema precizno utvrđenom planu i programu rada. Društveni značaj. Društveni značaj očituje se u vrijednosti Bibliobusne službe za lokalnu zajednicu. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobusne službe, pa tako i Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba. Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o djelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, osobito o njezinom radu u godini osnivanja 1976. i četrdeset i pet godina kasnije, u 2021. godini te bi mogao biti polazište za daljnja iscrpnija istraživanja i analize

6th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017: Integrating ICT in Society

This is the sixth publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. This year it is co-organised with the Miroslav Krleža Institute of Lexicography. The title of the conference is INFuture2017: Integrating ICT in Society. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.This is the sixth publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. This year it is co-organised with the Miroslav Krleža Institute of Lexicography. The title of the conference is INFuture2017: Integrating ICT in Society. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole

6th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017: Integrating ICT in Society

This is the sixth publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. This year it is co-organised with the Miroslav Krleža Institute of Lexicography. The title of the conference is INFuture2017: Integrating ICT in Society. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.This is the sixth publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. This year it is co-organised with the Miroslav Krleža Institute of Lexicography. The title of the conference is INFuture2017: Integrating ICT in Society. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole