Model za vrednovanje hidroloških značajki šume

The aim of this paper is to present a method for allocating and evaluating forest areas with hydrological roles and for determining the necessary forest management measures. The method was tested in the Draga watershed, which is characterised by a high proportion of forest cover (83 %). The development of a GIS-based decision support model first required deter­mining the needs for the forest hydrological role as well as the capacity of fo­rest sites for providing that role. The needs for the hydrological role of forest are expressed by external, ecological factors (terrain slope and forest soil types distinguished by their erodibility and ground porosity). A forest’s capa­city to assure the hydrological role is expressed by internal, forest stand fac­tors (stand structure, stand density and the degree of stand naturalness). The merged variables describing the needs and capacity were further divided into three groups: low-medium-high needs and high-medium-low capacities for providing the hydrological role. Overlapping the needs and capacity revealed locations where the needs exceed the capacity, and where erosion problems may occur in the field. A side-result of the model is the list of necessary forest management measures for enhancing forest hydrological role that can be ap­plied to every combination of external and internal factors.Svojim nadzemnim i podzemnim dijelom šume reguliraju otje­canje i prodiranje površinske vode te ujedno štite tlo od vodene erozije (Chang, 2006). Oba su utjecaja šume u okviru tog istraživanja zbog tijesne veze između njih i usporedivih šumsko-privrednih mjera za njihovo jačanje udružena pod pojmom hidrološka uloga šume. U članku je predstavljen model za procjenu hidrološke uloge šume. Međutim, rezultati predstavljaju osnovu za izbor odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera za jačanje spomenute uloge. Model je ispitan na primjeru slivnog područja Draga, koje se nalazi na SZ alpskom djelu Slovenije. Područje obuhvaća 1.786 hektara na nadmorskim visinama između 600 i 2060 m. Tipovi tla vrlo su heterogeni, od kamenjaka doplodnih smeđih tala (IGLG, 1967). Šuma pokriva 83 % površine, ostatak su planinski travnjaci i kamenita zemljišta obrasla vrijeskom (MKGP, 2005). Vrlo je dinamičan reljef, nagibi na polovini obrađivanog područja premašuju 30°. Visoke količine oborina (1950–2600 mm godišnje) pokazuju stalnu opas­nost od bujica, a time na iznimnu važnost hidrološke uloge šuma. Veći je dio područja isprepleten klancima planinskih potoka, grebenima, stijenama, ule­gnućima zemlje i plazovima. U dolini zbog povijesnih razmjera prevladava posađena smreka (Picea abies) (L.) Karst.) i prirodno prisutna bukva (Fagussylvatica) (L.). Smjesu sastojine čine jele, gorski javor, veliki jasen, gorski bri­jest i zelena joha (ZGS, 1999). Hidrološku ulogu šume ocijenili smo matričnim modelom koji se zasniva na metodologiji Wullschlegerja (1982). Model uključuje vanjske , ekološke, i unutarnje sastojinske čimbenike (tablica 1). Ekološki čimbenici određuju po­trebe za hidrološkom ulogom, a sastojinski adekvatnost šume da je osigurava. Podaci su obrađeni u programu Idrisi (Idrisi, 2006). Podatkovni slojevi bili su rasterski, veličinom ćelije od 12,5 x 12,5 metra. Kod ekoloških čimbenika ocjenjivali smo nagib i tipove tla s obzirom na njihovu erodibilnost i propus­nost za vodu. Naklon ima velik utjecaj na otjecanje površinske, a posredno i podzemne vode. U kombinaciji s nagibima tipovi tala s obzirom na njihovu erodibilnost i propusnost vode omogućuju procjenu vjerojatnosti pojave kliza­nja. Među unutarnje, sastojinske čimbenike svrstali smo sastojinsku strukturu, sklop (gustoću sastojine) i prirodnost sastava drveća u šumama. Frehner et al. (2005) utvrđuju kako je za obavljanje hidrološke uloge šume najpogodnija raznodobna struktura drveća na maloj površini s visokim stupnjem zastiranja i ravnomjernom razdiobom razvojnih faza. Twery in Hornbeck (2001), dakle, preporučuju da u slivnom području i u obalnom pojasu gustoća gornjeg sloja krošanja bude iznad 70 %, predstavljajući tako tijesan, ali normalan zaklju­čak. Poželjan je što viši stupanj prirodnosti šuma, jer prirodna je struktura šuma prilagođena lokalnim ekološkim čimbenicima, što je itekako bitno pri osiguravanju ekološke uloge šume. Vanjski, ekološki, i unutarnji, sastojinski, čimbenici rangirani na osnovi te­meljitog pregleda domaće i strane literature te stručnih mišljenja pedologa ifitocenologa Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarskega inštituta Slovenije) i šumsko-privrednih planera Zavoda za šume Slovenije (Zavoda za gozdove Slovenije) u 3 razreda (tablica 1). U sredini GIS najprije smo prekrili vanjske – ekološke čimbenike (nagib, tip tla) i dobili poligone s kombinacijom obaju rangova (tablica 2). Kod unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinska struktura, sastojinski zaključak i prirod­nost) izvor podataka bio je samo jedan, naime sastojinska karta Zavoda za šume Slovenije, zbog toga nije bilo potrebno prethodno prekrivanje podatko­vnih slojeva. U skladu s tablicom 1, svakom smo poligonu odnosno sastojini pripisali rangove za sva tri znaka koje smo dalje spojili u tri skupine (tablica 3). Karta potreba za hidrološkom ulogom šume (slika1) rezultat je spoja vanj­skih – ekoloških čimbenika. U privrednoj šumi većina površina pokazuje male ili umjerene potrebe za hidrološkom ulogom šume. Stanje je znatno nepovolj­nije u zaštitnoj šumi, gdje su čak na 70 % površina izražene velike potrebe za hidrološkom ulogom šume. Udruženjem unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinske strukture, zaključka i prirodnost šuma) dobili smo kartu priklad­nosti šume za osiguravanje hidrološke uloge (slika 2). Više od polovine šuma u objema je kategorijama odgovarajuće strukturirano i pokazuju veliku pri­kladnost za osiguravanje hidrološke uloge, 28 % površina u privrednoj i 43 % u zaštitnoj šumi ima umjerene prikladnosti, međutim, manji dio ima male pri­kladnosti za osiguravanje hidrološke uloge šume. U zadnjem smo koraku spo­jili kartu potreba za hidrološkom ulogom šume i kartu prikladnosti šume za osiguravanje hidrološke uloge šume i dobili konačnu – sinteznu kartu (slika 3). Rezultati su pokazali problematično stanje u zaštitnim šumama, budući da je samo na punoj petini površina stanje pogodno, 46 % površina pokazuje prihvatljivo, a gotovo trećina površina nepovoljno stanje, što znači da pri­kladnost šume nije proporcionalna potrebama za hidrološkom ulogom šume. Budući da ne možemo utjecati na vanjske – ekološke čimbenike, moramo se što više koncentrirati na osiguravanje povoljnog stanja unutarnjih – sasto­jinskih čimbenika. Za tu je svrhu izrađen plan provedbe šumsko-privrednih i šumsko-uzgojnih mjera (Fajon, 2007). Model za ocjenjivanje hidrološke uloge šume predstavlja kvalitetnu osnovu za planiranje šumsko-uzgojnih mjera, s kojima možemo u skladu s potrebama održavati ili poboljšati priklad­nost šume za osiguravanje hidrološke njezine uloge. Kritične površine moraju kod planiranja mjera imati prednost. Svaka je prostorna jedinica opremljena s pet vrsta podataka, koji omogućuju potpunu analizu čimbenika koji utiču na potrebe i prikladnost šume za ostvarivanje hidrološke uloge te opredjeljenje potrebnih mjera za poboljšanje stanja

PESFOR-W: Improving the design and environmental effectiveness of woodlands for water Payments for Ecosystem Services

ABSTRACT: The EU Water Framework Directive aims to ensure restoration of Europe?s water bodies to ?good ecological status? by 2027. Many Member States will struggle to meet this target, with around half of EU river catchments currently reporting below standard water quality. Diffuse pollution from agriculture represents a major pressure, affecting over 90% of river basins. Accumulating evidence shows that recent improvements to agricultural practices are benefiting water quality but in many cases will be insufficient to achieve WFD objectives. There is growing support for land use change to help bridge the gap, with a particular focus on targeted tree planting to intercept and reduce the delivery of diffuse pollutants to water. This form of integrated catchment management offers multiple benefits to society but a significant cost to landowners and managers. New economic instruments, in combination with spatial targeting, need to be developed to ensure cost effective solutions - including tree planting for water benefits - are realised. Payments for Ecosystem Services (PES) are flexible, incentive-based mechanisms that could play an important role in promoting land use change to deliver water quality targets. The PESFOR-W COST Action will consolidate learning from existing woodlands for water PES schemes in Europe and help standardize approaches to evaluating the environmental effectiveness and cost-effectiveness of woodland measures. It will also create a European network through which PES schemes can be facilitated, extended and improved, for example by incorporating other ecosystem services linking with aims of the wider forestscarbon policy nexus

Indicators of sustainable forest management: application and assessment

Report of the international project Life ManForCBD

Skladnost izbranih funkcij gozdov v Sloveniji z mednarodnimi obveznostmi za doseganje ciljev trajnostnega gospodarjenja z gozdovi

Magistrska naloga poglobljeno obravnava funkcije gozdov v Sloveniji, izbranih evropskih državah in svetu. Opiše njihov razvoj, odnos ljudi do njih in možnosti kartiranja in spremljanja stanja funkcij v prostoru in času. Naloga obravnava vedno bolj aktualno problematiko pojmov, sinonimov in prevedenih izrazov s področja funkcij, storitev in dobrin gozdov. V pregledu literature smo ocenili utemeljenost, vrednotenje in pomen funkcij gozda v izbranih evropskih državah ter usklajenost z mednarodnimi poročanji. Naloga odkriva vzporednice ter pomanjkljivosti z mednarodnimi trendi na področju funkcij, storitev in dobrin gozdov. Pogled izza meja Slovenije nam razkrije množino novih storitev, ki jih ljudje vedno bolj intenzivno prepoznavajo in zahtevajo od gozdarskega sektorja - rekreacija v gozdu, varovalne storitve gozdov in ohranjanje biotske raznovrstnosti. Glede na trende bi morali v našem sistemu funkcij ohraniti glavne skupine funkcij (ekološke, socialne, proizvodne), kot samostojni skupini pa izvzeti rekreacijske storitve in varovalne funkcije. Velik del je posvečen kritičnemu pregledu obstoječega (inflatornega) sistema funkcij in konfliktnosti funkcij. Iz tega izhajajo tudi smernice za izboljšanje načrtovalskega postopka od določanja funkcijskih enot naprej. Funkcije, storitve in dobrine gozdov namreč segajo daleč izven gozdnega prostora. Cilj naloge je predlagati izboljšan sistem funkcij, ga narediti boljenoznačnega ter uporabnega za spremljanje stanja funkcijskih enot. V nalogi smo poudarili pomen trajnostnega gospodarjenja z gozdovi kot primerneganačina za izvajanje obveznosti Konvencije o biološki raznovrstnosti.This master`s thesis explores the history and development of forests functionsin Slovenia, selected European countries and the world. It describes the attitude of people towards them and the potential for mapping and monitoring of functions in space and time. This thesis deals with an increasingly important issue of definitions, synonyms and translated terms from the topic of forest functions, services and goods. Literature review helps to evaluate the importance of forest functions in selected European countries, consistency with international reporting and the parallels or the shortcomings between international trends in the descriptions of forest functions, services and goods. Outside the borders of Slovenia we disclose thequantity of new services, which people increasingly recognize and require intensive forest planning - recreation, protective services and biodiversity. Given the trends we should maintain the main groups of the functions (ecological, social, production) and exclude recreational services and protective functions as a separate group. A large part is devoted to a critical review of the current (inflationary) system and conflicts between forest functions. The results will help to prepare guidelines for the improvement of forest functions, services and goods planning processes beginning with the determination of functional units. The objective is to improve the system of forest functions, making it more unique and useful for monitoring the current state and progress of functional units. We clarify the importance of sustainable forest management and its link to the ecosystem approach as an appropriate way to implement the Convention on Biological Diversity