Exchange Rate and Trade Balance: J-curve Effect

This paper shows that exchange rate depreciation in Serbia improves trade balance in the long run, while giving rise to a J-curve effect in the short run. These results add to the already existent empirical evidence for a diverse set of other economies. Both Johansen’s and autoregressive distributed lag approach are respectively used giving similar long-run estimates showing that real depreciation improves trade balance. Corresponding errorcorrection models as well as impulse response functions indicate that, following currency depreciation, trade balance first deteriorates before it later improves, i.e. exhibiting the J-curve pattern. These results are relevant for policy making both in Serbia and in a number of other emerging Europe countries as they face major current account adjustments after BoP crises of 2009.Exchange rate and trade balance, J-curve, Cointegration, Autoregressive distributed lag approach.

Playing - Medium for Understanding, Interpreting and Transforming Immediate Reality

Fundamentalno proučavanje ili konceptualizacija razvoja i učenja djece rane i predškolske dobi nužno uzima u obzir dječju igru kao medij koji dopušta imaginarnu transformaciju djetetovih opservacija i razumijevanja neposredne stvarnosti. U igri se stvarnost metaforički interpretira i prezentira uz pomoć alternativnih scenarija, a aktualna događanja i iskustva djeca nanovo se transformiraju i variraju. Igra je socijalna praksa (događa se u kooperaciji s drugima ili uz pomoć uvjeta koje drugi stvaraju) i kao takva specifičan je oblik socio-kulturne stvarnosti u kojoj dijete zbog nemogućnosti potpunog razumijevanja i participiranja samo djelomično objektivno reflektira svoj realni prostor, a više ga interpretira i „mijenja". Dijete restrukturira iskustvo i svakodnevnu stvarnost u imaginarnom svijetu igre, ali gotovo uvijek s prepoznatljivim socijalnim pravilima i uz kontrolu događanja. Svakodnevni realni kontekst ustanove trebao bi biti uređen tako da omogućuje slobodno izražavanje i ekspresiju dječjih iskustava, kao i izgrađivanje socijalnih kapaciteta koji će omogućiti bolju participaciju u različitim socijalnim grupama.The fundamental study or conceptualization of the development and learning of early and preschool aged children necessarily takes into consideration children's play as a medium that allows imaginative transformation of the child's observation and understanding of immediate reality. While playing, the reality is metaphorically interpreted and presented with the help of alternative scenarios, while the actual events and experiences are being re-transformed and they vary from the child's perspective. Playing is a social practice (it occurs in cooperation with others and/or with the help of conditions that others create), and as such it is a specific mode of a socio-cultural reality in which the child, due to its incapability of total understanding and only partial participation, objectively reflects its real space and it interprets and ‘'changes‘' it a lot more. A child reconstructs its experience and day to day reality in an imaginary world of play, but almost always including recognizable social rules and under control of events. The daily authentic institutional context should be arranged in a way that it allows free elaboration and expression of children's experiences and which builds and develops social capacities that will allow better participation in various social groups. Playing - the medium for understanding, interpreting and transforming immediate realit

Comparison of the level of development of selected counties

U ovom radu najprije smo definirala osnove podjele Hrvatske na regije prema kojima se gleda regionalna konkurentnosti. Rad se temelji na usporedbi odabranih županija u njihovoj razvijenosti, odnosno konkurentnosti. Konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Cilj ovog rada je prikazati gospodarska kretanja na temelju odabranih županija, bazirajući se na Primorsku regiju Hrvatske, te vidjeti kako stoji hrvatsko gospodarstvo, pri čemu zaključujemo kako je Istarska županija gospodarski najrazvijenija u usporedbi s ostalim odabranim županijama. Za analizu, odnosno usporedbu odabrala smo Istarsku, Primorsko goransku te Splitsko dalmatinsku županiju. Prije same usporedbe njihovog gospodarstva i regionalne konkurentnosti, predstavili sam profil gospodarstva svake odabrane županije. Analizirali smo njihovo stanovništvo, bruto domaći proizvod te samo gospodarstvo, to jest godišnje izvještaje poslovanja poduzeća, prihode, rashode. Nakon upoznavanja sa svakom odabranom županijom, usporedili smo konkurentnost, najprije ukupnu, a zatim i prema odabranim statističkim indikatorima, a to su obrazovanje, investicije i poslovna dinamika te ekonomski rezultati.In this work, I first defined the main divisions of Croatian regions, according to which we can recognize regional competitiveness. The work is based on comparing several regions in their development and competitiveness. Competitiveness means countries ability that in equal market conditions produces goods and services that pass the international market test, with retention and increasing of the populations real income. The purpose of the work is to show economic trends based on selected regions, basing on coastal side of Croatia,and to know Croatian economy. There we can conclude that Istria is the most developed in comparison with other selected regions. For the analysis i chose Istria, Primorsko goranska and Splitsko dalmatinska region. Before the comparison of their economy and regional competitiveness, presenting the profile of every selected region. I analyzed their population, GDP, and economy, yearly results of business enterprises, incomes, and outgoings. After presenting every region, I first compared the total competitiveness and then due to selected statistic indicators( education, investments, business dynamics and economic results

Intelectual capital for scientiac institutions

Intelektualni kapital rezultat je djelovanja globalizacije i njenih učinaka. Globalizacijom je došlo do niza promjena koje su djelovale na gospodarstvo ali i na društvo u cjelini. Danas u stvaranju vrijednosti najviše doprinosi intelektualni kapital. Gospodarstvo mora biti spremno djelovati na svakodnevne promjene u okruženju, a to može samo ako posjeduje kvalitetan poslovni kadar koji je spreman na svakodnevne promjene i učenje. Na samom početku rada govori se o znanju kao strateškom resursu i teorijskim odrednicama intelektualnog kapitala te njegovoj važnosti u suvremenom poslovanju. Drugi dio rada objašnjava intelektualni kapital znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj koji je temelj je za uspješno stvaranje znanja koje će pomoći u stvaranju novih vrijednosti za poslovnog subjekta i društvo u cjelini. U Republici Hrvatskoj znanstvene institucije razvijaju intelektualni kapital, no gospodarstvo ga još uvijek ne iskorištava u dovoljnoj mjeri kako bi ostvarilo uspješnu konkurentsku prednost na svjetskom tržištu

Intelectual capital for scientiac institutions

Intelektualni kapital rezultat je djelovanja globalizacije i njenih učinaka. Globalizacijom je došlo do niza promjena koje su djelovale na gospodarstvo ali i na društvo u cjelini. Danas u stvaranju vrijednosti najviše doprinosi intelektualni kapital. Gospodarstvo mora biti spremno djelovati na svakodnevne promjene u okruženju, a to može samo ako posjeduje kvalitetan poslovni kadar koji je spreman na svakodnevne promjene i učenje. Na samom početku rada govori se o znanju kao strateškom resursu i teorijskim odrednicama intelektualnog kapitala te njegovoj važnosti u suvremenom poslovanju. Drugi dio rada objašnjava intelektualni kapital znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj koji je temelj je za uspješno stvaranje znanja koje će pomoći u stvaranju novih vrijednosti za poslovnog subjekta i društvo u cjelini. U Republici Hrvatskoj znanstvene institucije razvijaju intelektualni kapital, no gospodarstvo ga još uvijek ne iskorištava u dovoljnoj mjeri kako bi ostvarilo uspješnu konkurentsku prednost na svjetskom tržištu

Intelectual capital for scientiac institutions

Intelektualni kapital rezultat je djelovanja globalizacije i njenih učinaka. Globalizacijom je došlo do niza promjena koje su djelovale na gospodarstvo ali i na društvo u cjelini. Danas u stvaranju vrijednosti najviše doprinosi intelektualni kapital. Gospodarstvo mora biti spremno djelovati na svakodnevne promjene u okruženju, a to može samo ako posjeduje kvalitetan poslovni kadar koji je spreman na svakodnevne promjene i učenje. Na samom početku rada govori se o znanju kao strateškom resursu i teorijskim odrednicama intelektualnog kapitala te njegovoj važnosti u suvremenom poslovanju. Drugi dio rada objašnjava intelektualni kapital znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj koji je temelj je za uspješno stvaranje znanja koje će pomoći u stvaranju novih vrijednosti za poslovnog subjekta i društvo u cjelini. U Republici Hrvatskoj znanstvene institucije razvijaju intelektualni kapital, no gospodarstvo ga još uvijek ne iskorištava u dovoljnoj mjeri kako bi ostvarilo uspješnu konkurentsku prednost na svjetskom tržištu

Comparison of the level of development of selected counties

U ovom radu najprije smo definirala osnove podjele Hrvatske na regije prema kojima se gleda regionalna konkurentnosti. Rad se temelji na usporedbi odabranih županija u njihovoj razvijenosti, odnosno konkurentnosti. Konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Cilj ovog rada je prikazati gospodarska kretanja na temelju odabranih županija, bazirajući se na Primorsku regiju Hrvatske, te vidjeti kako stoji hrvatsko gospodarstvo, pri čemu zaključujemo kako je Istarska županija gospodarski najrazvijenija u usporedbi s ostalim odabranim županijama. Za analizu, odnosno usporedbu odabrala smo Istarsku, Primorsko goransku te Splitsko dalmatinsku županiju. Prije same usporedbe njihovog gospodarstva i regionalne konkurentnosti, predstavili sam profil gospodarstva svake odabrane županije. Analizirali smo njihovo stanovništvo, bruto domaći proizvod te samo gospodarstvo, to jest godišnje izvještaje poslovanja poduzeća, prihode, rashode. Nakon upoznavanja sa svakom odabranom županijom, usporedili smo konkurentnost, najprije ukupnu, a zatim i prema odabranim statističkim indikatorima, a to su obrazovanje, investicije i poslovna dinamika te ekonomski rezultati.In this work, I first defined the main divisions of Croatian regions, according to which we can recognize regional competitiveness. The work is based on comparing several regions in their development and competitiveness. Competitiveness means countries ability that in equal market conditions produces goods and services that pass the international market test, with retention and increasing of the populations real income. The purpose of the work is to show economic trends based on selected regions, basing on coastal side of Croatia,and to know Croatian economy. There we can conclude that Istria is the most developed in comparison with other selected regions. For the analysis i chose Istria, Primorsko goranska and Splitsko dalmatinska region. Before the comparison of their economy and regional competitiveness, presenting the profile of every selected region. I analyzed their population, GDP, and economy, yearly results of business enterprises, incomes, and outgoings. After presenting every region, I first compared the total competitiveness and then due to selected statistic indicators( education, investments, business dynamics and economic results

Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability

Paralinguistic comprehension and production of emotions in communication include the skills of recognizing and interpreting emotional states with the help of facial expressions, prosody and intonation. In the relevant scientific literature, the skills of paralinguistic comprehension and production of emotions in communication are related primarily to receptive language abilities, although some authors found also their correlations with intellectual abilities and acoustic features of the voice. Therefore, the aim of this study was to investigate which of the mentioned variables (receptive language ability, acoustic features of voice, intellectual ability, social-demographic), presents the most relevant predictor of paralinguistic comprehension and paralinguistic production of emotions in communication in adults with moderate intellectual disabilities (MID). The sample included 41 adults with MID, 20–49 years of age (M = 34.34, SD = 7.809), 29 of whom had MID of unknown etiology, while 12 had Down syndrome. All participants are native speakers of Serbian. Two subscales from The Assessment Battery for Communication – Paralinguistic comprehension of emotions in communication and Paralinguistic production of emotions in communication, were used to assess the examinees from the aspect of paralinguistic comprehension and production skills. For the graduation of examinees from the aspect of assumed predictor variables, the following instruments were used: Peabody Picture Vocabulary Test was used to assess receptive language abilities, Computerized Speech Lab (“Kay Elemetrics” Corp., model 4300) was used to assess acoustic features of voice, and Raven’s Progressive Matrices were used to assess intellectual ability. Hierarchical regression analysis was applied to investigate to which extent the proposed variables present an actual predictor variables for paralinguistic comprehension and production of emotions in communication as dependent variables. The results of this analysis showed that only receptive language skills had statistically significant predictive value for paralinguistic comprehension of emotions (β = 0.468, t = 2.236, p < 0.05), while the factor related to voice frequency and interruptions, form the domain of acoustic voice characteristics, displays predictive value for paralinguistic production of emotions (β = 0.280, t = 2.076, p < 0.05). Consequently, this study, in the adult population with MID, evidenced a greater importance of voice and language in relation to intellectual abilities in understanding and producing emotions

Long-term monitoring of motor and non-motor symptoms in Parkinson' s disease

Uvod: Parkinsonova bolest (PB) predstavlja progresivno neurodegenerativno oboljenje, prosečne dužine trajanja od oko 15 godina, koje se klinički ispoljava motornim i čitavim spektrom nemotornih manifestacija. Progresija same bolesti je strogo individualna, veoma heterogena i značajno brža u početnim stadijumima bolesti (Hoehn and Yarh (HiY) stadijumima 1-2) i sa trajanjem bolesti postaje sporija (HiY stadijumi 3-5). Najčešći neuropsihijatrijski poremećaji u pacijenata sa PB su apatija, depresija i anksioznost. Demencija u PB predstavlja 3- 4% svih degenerativnih demencija. Kumulativna prevalenca demencije u PB je velika i oko 80% pacijenata razvije demenciju nakon 10 godina trajanja bolesti. Cilj: Utvrditi stepen progresije motornih manifestacija bolesti u petogodišnjem intervalu praćenja u pacijenata sa PB u odnosu na kliničku formu bolesti ali i u korelaciji sa nemotornim manifestacijama bolesti i utvrditi stepen progresije nemotornih manifestacija bolesti u petogodišnjem intervalu praćenja pacijenata sa PB i njihov značaj u lečenju, kao i uticaj na kvalitet života obolelih. Metode: Uzorak ispitanika čini 3θ0 pacijenata sa dijagnozom Parkinsonove bolesti postavljene prema kriterijumima- UK Parkinson’s disease Society Brain Bank Criteria koji su pregledani u periodu od 01.01.2004. do 31.12. 2008. godine i sa praćenjem toka bolesti istih u narednom petogodišnjem intervalu. Praćenje progresije motornih simptoma podrazumevalo je primenu Unifikovane skale za procenu Parkinsonove bolesti kao i utvrđivanje Hoehn i Yarh stadijuma bolesti; praćenje nemotornih simptoma PB podrazumevalo je procenu poremećaja raspoloženja i ponašanja primenom Marinove Skale apatije, Hamiltonove skale anksioznosti i Hamiltonove skale depresivnosti, dok je u cilju procene kognitivnog statusa pacijenata primenjen Mini- Mental test i Klinička skala za procenu demencije...Introduction. Parkinson’s disease (PD) is a chronic progressive neurodegenerative disease that is clinically manifested by a motor and non-motor symptoms; an average duration of approximately 15 years. PD is also a heterogeneous disease, with the disease progressing faster in patients at the early stage of disease (Hoehn and Yarh stages 1-2) than in patients with a longer disease duration (Hoehn and Yarh stages 3-5). The most common neuropsychiatric symptoms reported in PD are apathy, depression and anxiety. PD is often a ssociated with mild cognitive impairment and dementia. The cumulative prevalence of dementia in the PB is large and approximately 80% of patients develop dementia after 10 years of the disease. Objective. To deremine the progression of motor symptoms in the 5-year follow-up and correlation with the non-motor symptoms of PD. To deremine the progression of nonmotor symptoms in the 5-year follow-up and their importance in the treatment, as well as the impact on the quality of life of patients with PD. Methods. The clinical sample with 360 PD patients (UK Parkinson’s disease Society Brain Bank Criteria) examined during the period from 01.01.2004. to 31.12. 2008. and following the disease progression in the next 5 year. The assessment included comprehensive neurological examinations (motor scoring with Hoehn and Yahr staging and the Unified Parkinson´s Disease Rating Scale); psychiatric examinations with the Marin Apathy Scale (AS), Hamilton Depression Rating Scale (HDRS-17), Hamilton Anxiety Rating Scale (HAMA-S); and cognitive screening with the Mini-Mental State Examination (MMSE) and Clinical Dementia Rating scale (CDR). Results. After five years in the monitoring remained 222 PD patients, lost to follow-up 33 patients (9,17%). Expected progression of motor symptoms of the disease with an increase in all parts ant total score of the UPDRS applied scales..

UTICAJ DOPANATA NA STRUKTURU I SVOJSTVA BARIJUM-TITANATNE KERAMIKE I FILMOVA DOBIJENIH IZ ORGANOMETALNIH KOMPLEKSA

Cilj nauke o materijalima je proučavanje uticaja strukture na svojstva materijala na različitim nivoima, elektronskom, kristalnom, mikro i makro nivou. Određivanje funkcionalne zavisnosti između sinteze, strukture i funkcionalnih svojstava materijala kao i izbor polaznih sirovina i tehnološkog procesa je veoma bitno, a njihovim definisanjem mogu se dobiti novi materijali sa unapred zadatim svojstvima koji mogu da nađu odgovarajuću primenu u složenim proizvodnim sistemima. Savremena nauka o materijalima uticala je i na intenzivan razvoj novih materijala u oblasti mikroelektronike. U okviru ovih materijala od posebnog interesa je elektronska keramika gde je barijum-titanatnoj keramici dato posebno mesto. Barijum titanat je feroelektrični materijal perovskitne strukture koji je već preko 60 godina od praktičnog interesa zbog svojih specifičnih električnih svojstava. Značaj ovog materijala je pre svega zasnovan na mogućnosti njegove široke primene kao kondenzatora, PTCR termistora, piezoelektričnih uređaja, optoelektronskih komponenata, u različitim vrstama senzora, mikrotalasnim filterima, itd. Veliki broj teorijskih i eksperimentalnih istraživanja je usmeren na proučavanje sinteze i karakterizacije barijum-titanatne keramike i rezultovale su dobijanjem novih materijala za najrazličitiju primenu u elektronici. Veći broj ovih primena se oslanja na mogućnost promene izolatorskih svojstava čistog barijum titanata u poluprovodnička, dodavanjem različitih vrsta dopanata. Poznato je da ugradnja jona dopanta na mesto barijuma ili titana u rešetki barijum titanata dovodi do, kako strukturnih, tako i mikrostrukturnih promena (veličina zrna, gustina) što dalje bitno utiče na promenu električnih svojstava ovog materijala. Da bi se dobila zahtevana električna svojstva neophodno je posebnu pažnju usmeriti na praćenje međuzavisnosti parametara sinteze, odnosno tehnologije i dobijene strukture, čime se može utvrditi i njihova uska povezanost sa krajnjim svojstvima dobijenog materijala. Ova doktorska teza osmišljena je i realizovana sa ciljem da se razjasni uticaj lantana i antimona kao donorskih dopanata na strukturu, mikrostrukturu i električna svojstva prahova, keramike i debelih filmova barijum titanata. Naime, barijum titanat je dopiran različitim koncentracijama lantana i antimona pri čemu su praćena svojstva dobijenih materijala. Utvrđeno je da električna svojstva barijum titanata zavise ne samo od vrste već i od koncentracije dodatog dopanta što može proširiti primenu ovog materijala u elektronici