WORKPLACE HEALTH PROMOTION IN EUROPE AND IN CROATIA

Promicanje zdravlja na radnom mjestu omogućuje unaprjeđenje zdravlja i sveukupnog blagostanja zaposlenika djelujući na promjenjive čimbenike rizika kao i poticanjem zdravog življenja. Aktivnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu donose višestruku korist, od one za samog pojedinca (zaposlenika), do poslodavaca i u konačnici koristi za širu zajednicu zbog čega bi te aktivnosti trebale biti jedan od centralnih javnozdravstvenih interesa. Ovaj rad donosi pregled koncepta promicanja zdravlja na radnom mjestu, glavnih organizacija na razini Europe i Hrvatske, primjere dobre prakse u Europi te pregled programa promicanja zdravlja na radnom mjestu u Hrvatskoj.Workplace health promotion enables improvement of health and overall employee well-being through changing risk factors and promoting healthy living. According the World Health Organization, chronic non-communicable diseases are the leading cause of death and disability in the world. They lead to reduced productivity and increased costs. In order to overcome this trend, the workplace is used as the main place to promote long-term behavioral changes aimed at improving health. Workplace health promotion activities bring multiple benefi ts, from those to the individual (employees) to those to the employers and ultimately to the wider community, and thereby these activities should be one of the central public health interests. This paper presents an overview of the concept of workplace health promotion, leading organizations in the fi eld in Europe and Croatia, examples of good practice in Europe, and the workplace health promotion program in Croatia

WORKPLACE HEALTH PROMOTION IN EUROPE AND IN CROATIA

Promicanje zdravlja na radnom mjestu omogućuje unaprjeđenje zdravlja i sveukupnog blagostanja zaposlenika djelujući na promjenjive čimbenike rizika kao i poticanjem zdravog življenja. Aktivnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu donose višestruku korist, od one za samog pojedinca (zaposlenika), do poslodavaca i u konačnici koristi za širu zajednicu zbog čega bi te aktivnosti trebale biti jedan od centralnih javnozdravstvenih interesa. Ovaj rad donosi pregled koncepta promicanja zdravlja na radnom mjestu, glavnih organizacija na razini Europe i Hrvatske, primjere dobre prakse u Europi te pregled programa promicanja zdravlja na radnom mjestu u Hrvatskoj.Workplace health promotion enables improvement of health and overall employee well-being through changing risk factors and promoting healthy living. According the World Health Organization, chronic non-communicable diseases are the leading cause of death and disability in the world. They lead to reduced productivity and increased costs. In order to overcome this trend, the workplace is used as the main place to promote long-term behavioral changes aimed at improving health. Workplace health promotion activities bring multiple benefi ts, from those to the individual (employees) to those to the employers and ultimately to the wider community, and thereby these activities should be one of the central public health interests. This paper presents an overview of the concept of workplace health promotion, leading organizations in the fi eld in Europe and Croatia, examples of good practice in Europe, and the workplace health promotion program in Croatia

Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)

Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja

Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA)

Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja.Episkopalno središte, tri slavne nekropole Salone i Eufrazijeva bazilika u Poreču su najpoznatiji ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj. Oni, međutim, nisu i jedini – uz njih su pronađeni brojni drugi, ne manje važni, ranokršćanski objekti, crkve, nekropole i pokretni nalazi. O njihovom značaju govori i činjenica da je više njih relevantno i u međunarodnom istraživanju određenih arheoloških tema. K tomu, nakon gotovo stoljeća i pol arheoloških iskopavanja, znanost uvijek iznova dolazi do novih otkrića. Takva poticajna situacija potaknula je znanstvenike sa Katedre za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na organizaciju prvog nacionalnog ranokršćanskog arheološkog skupa. Slijedom toga je u Zagrebu od 15. do 17. ožujka 2018. održan prvi hrvatski skup ranokršćanske arheologije. Prvi cilj skupa, čiji akronim po početnim slovima naslova glasi HRRANA, je bio prezentiranje aktualnog stanja, i možebitno unaprjeđivanje, te važne znanstvene discipline. Objavom ovog zbornika radova nastoji se promovirati ne samo hrvatske ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraze, ikonografiju, epigrafiju i recentna arheološka istraživanja, nego i uputiti na različite istraživačke i metodološke probleme u istraživanju ranokršćanske arheologije u Hrvatskoj kroz rasprave, ispitivanja, znanstvena i praktična pitanja