Medijski prikaz sufražetskog pokreta

Prikaz žena u medijima tijekom povijesti oslanjao se na sliku žene kao majke, supruge i domaćice. U 19. stoljeću žene su se počele boriti za svoja prava želeći ostvariti i pravo glasa. To je izazvalo velike polemike i nemire u javnosti, a sufražetkinje su bile osuđivane i uhićivane. Njihova borba je trajala dugo, a neke žene su joj posvetile i svoj život. Ipak, sufražetski pokret je u 20. stoljeću rezultirao time da su žene ostvarile pravo glasa. Mediji su sufražetkinje prikazivali u negativnom kontekstu kao vandalistice koje svojim pretjerano ekstremnim i razdražljivim ponašanjem i nastupom uništavaju sve čega se domognu. U ovom završnom radu istražuje se medijski prikaz sufražetskog pokreta i nastoji se pokazati njegova važnost u borbi žena za pravo glasa

Paradoxes in probability theory

Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja proučava mogućnost ili šansu da se ostvari neki događaj. Tu šansu još zovemo vjerojatnost i izražavamo je brojem od 0 do 1. Kroz rad definirani su osnovni pojmovi poput : prostora elementarnih događaja, ishoda ili elementarnih događaja te povoljnih ishoda. Objašnjena su svojstava vjerojatnost kao i aksiomi Kolmogorova o nenegativnosti, aditivnosti i normiranosti kao i algebra događaja. Definiran je pojam paradoksa uz brojne primjere. Paradoksi u teoriji vjerojatnosti predočeni su matematičkim računom uz objašnjenja.Probability theory is a branch of mathematics that studies the possibility or chance to realize some event. We express this chance through a number ranging from 0 to 1. Throughout the paper, basic concepts such as space of elementary events, outcomes of natural events and favorable outcomes are defined. Also explained are the properties of probability and the Kolmogorov axioms of non-negativity, additivity and standards setting and algebra of events. The notion of a paradox has been defined with numerous examples. Paradoxes in probability theory have been presented in mathematical account with explanation

Manipulacija fotografijom fotografskom kompozicijom

Danas je normalno rješavati kompozicijske probleme u fotografiji računalnim programima. U primjenjenoj fotografiji, koja mora prenositi informaciju i emociju, vaţno je da je fotografija savršeno komponirana i da je moguće čitati je brţe no tekst. MeĎutim, bit dobre fotografije je dobro komponirana slika. Manipulacija fotografskom kompozicijom prethodi daljnjoj obradi te nerijetko i odbacuje potrebu za istom. Manipulacija kompozicijom znači upravljanje i odabir pravilne ekspozicije, rakursa, dinamike, perspektive i ostalih čimbenika. Isti motiv, drugačije fotografiran, prenosi drugačiji subjektivni dojam, a samim time i informaciju na svakoj pojedinoj fotografiji

Determination of Amino Acids by Electrophoresis on a Microchip

Elektroforeza na mikročipu uspješno je upotrebljena u ovom radu za separaciju i kvantifikaciju β-alanina i L-histidina, pojedinačno i u smjesi. Za ispitivanja je korišten ureĎaj za elektroforezu na mikročipu sa kapacitivno spregnutim, beskontaktnim, konduktometrijskim detektorom, C4D, koji radi na frekvenciji od 4 MHz. Separacija je provedena na polimetil-metakrilatnom (PMMA) mikročipu, duljine separacijskog kanala 75 mm. Kao pufer korištena je 0,5 M octena kiseline, pH = 2,5. Primijenjeni napon injektiranja bio je 0,80 kV, a napon separacije 3,80 kV. Ustanovljen je linearni odziv C4D detektora za β-alanin u području od 2,5 x 10-5 M do 7,5 x 10-5 M (R2 = 0,9990) i za L histidin u području 1,5 x 10-5 M do 5 x 10-5 M (R2 = 0,9538) sa granicom detekcije ispod 1 mg/L. C4D detektor pokazao je i linearni odziv za smjesu β-alanina i L-histidina u području od 2,5 x 10-5 M do 7,5 x 10-5 M u odnosu na alanin i histidin (R2 = 0,9926 i 0,9640, respektivno). Točnost odreĎivanja pojedinačnih aminokiselina, kao i njihov sadrţaj u smjesi, testirani su metodom poznatog dodatka.Microchip electrophoresis (MCE) was successfully used in these investigations for separation and quantification of β-alanine and L-histidine, both single and in a mixture. A microchip electrophoresis device equipped with capacitively-coupled contactless conductivity detector (C4D) operating at 4 MHz was used for the investigations. The separation was carried out on a polymethyl-metacrylate (PMMA) chip with the separation channel length of 75 mm. Acetic acid solution of the concentration 0,5 M was used as a buffer (pH = 2,5). The applied injection voltage was 0,80 kV and the separation voltage was 3,80 kV. A linear relationship between C4D detector response and β-alanine concentration was assessed in the range 2,5 x 10-5 M - 7,5 x 10-5 M (R2 = 0,9990), and in the range of 1,5 x 10-5 M - 5 x 10-5 M (R2 = 0,9538) for L-histidine, with a detection limit below 1 mg/L. C4D detector exhibited a linear relationship toward the mixture of β-alanine and L-histidine in the range of 2,5 x 10-5 M - 7,5 x 10-5 M related to β-alanine and L histidine particularly (R2 = 0,9926 and 0,9640, respectively). The accuracy of determination for single aminoacids, and their content in a mixture, were tested by known addition method

Information Literacy as a Basis for the Contemporary Literacy

Pismenost 21. stoljeća utemeljena je na novom skupu znanja i vještina koje su nužne za kvalitetan život u suvremenom postmodernom društvu, a koje nazivamo informacijskom pismenošću. Informacijska pismenost je temeljni oblik suvremene pismenosti koji u najvećem dijelu objedinjuje razvijene vještine ostalih vrsta pismenosti, kao što su standardna, računalna/informatička, digitalna/internetska i medijska pismenost. Informacijska pismenost je ta koja otvara mogućnost adekvatnog odabira i kritičkog vrednovanja relevantnih informacija iz raznovrsnih dostupnih izvora, koja omogućava učenje tijekom cijeloga života te produktivno sudjelovanje u profesionalnom i društvenom životu. U sebi obuhvaća prepoznavanje informacijskih potreba, dolaženje do informacija, njihovo vrednovanje, pohranjivanje, učinkovitu i etičku uporabu te konstruiranje i komuniciranje novih znanja. Određena je dinamikom razvoja društva te se stoga svaka značajnija promjena u informacijskom okruženju odražava i na sadržaje te funkcionalnost informacijske pismenosti. U ovom radu utvrđuju se međusobne sličnosti i razlike raznovrsnih koncepata suvremenih pismenosti i informacijske pismenosti dovodeći ih u međusoban odnos te se utvrđuje njihovo značenje u suvremenom informacijskom društvu. Detaljno je objašnjen koncept informacijske pismenosti i njezinih elemenata s ciljem poticanja razvoja sposobnosti korištenja informacijskih vještina u obrazovanju, na radnom mjestu te kod aktivnog sudjelovanja u civilnom društvu. Spominje se pojam informatizacija škole i njezine karakteristike. Također, usmjerava se pažnja na probleme koji su povezani s informacijskom pismenošću. Zatim, koncept cjeloživotnog učenja dovodi se u vezu s informacijskom pismenosti te se stavlja u njezin kontekst. Pri tome, ističu se pozitivni učinci kojima oba koncepta mogu pridonijeti ponašanju osobe, a to su izlazak iz okvira učenja i pozitivan utjecaj na kvalitetu života osobe koja ih je usvojila. Međutim, opisuje se i razlika ovih koncepata iz koje proizlazi da se najbolji rezultati postižu kombinacijom obaju koncepata, odnosno informacijskim opismenjavanjem od najranije dobi, stjecanjem informacijskih kompetencija i pobuđivanjem interesa te osvješćivanjem važnosti cjeloživotnog učenja. Naznačuju se i pojavnosti koje informaciju prate od njezina prvog pojavljivanja na Zapadu kao i njezin utjecaj na stvaranje suvremenog društvenog odnosa koje se naziva „informacijsko društvo“. Prikazani su podaci iz različitih istraživanja na temu informacijske pismenosti te se povezuje sam koncept s nastavničkom profesijom, studiranjem i obrazovanjem općenito.21st Century Literacy is based on a new set of knowledge and skills that are necessary for a quality life in modern society, which are called information literacy. Information literacy is a fundamental form of contemporary literacy that, in the vast majority, combines the developed skills of other types of literacy, such as standard, computer / information, digital / internet and media literacy. Information literacy is the one that opens up the possibility of adequate selection and critical evaluation of relevant information from a variety of available sources, enabling lifelong learning and productive participation in professional and social life. It encompasses the recognition of information needs, access to information, their evaluation, storage, efficient and ethical use, the design and communication of new knowledge. It is determined by the dynamics of the development of society and therefore every significant change in the information environment reflects both the contents and the functionality of information literacy. This paper establishes the interrelationships and differences between the various concepts of contemporary literacy and information literacy, bringing them into mutual relationship and identifying their significance in the modern information society. The concept of information literacy and its elements is explained in detail in order to foster the development of the ability to use information skills in education, workplace and active participation in society. The term computerization of the school and its characteristics is mentioned. The paper also focuses attention on problems associated with information literacy. Then, the concept of lifelong learning is linked to information literacy and is put into its context. In this regard, the positive effects that both concepts can contribute to the behavior of a person are the benefits of learning outcomes and a positive impact on the quality of life of a person who has adopted them. However, it also described the difference between these concepts which concludes that the best results are being achieved by combining both concepts, which means developing information literacy from the earliest age, acquisition of information competences and stimulation of interest and awareness of the importance of lifelong learning. There are also the apparitions that the information follows from its first appearance in the West as well as the fact about its influence on the creation of a contemporary social relationship called the "information society". Data from various researches on information literacy are presented and the concept itself is linked with the teaching profession, general education and beeing a student

Povijest rodnih odnosa u američkom društvu

This paper analyses and provides a historical overview of gender relations in American society from the creation of the United States to the present. Gender relations were economically and socially conditioned and influenced by major events, such as the Industrial Revolution, World War II, and major women’s movements – the Women’s Suffrage and Women’s Liberation Movement. During and after the Industrial Revolution, for many men the work place moved from home to the urban centres, thus separating the public from the private sphere. Subsequently, the roles of husbands and wives, who in Pre-Industrial society worked together and had equal roles in their household, became more separate and unequal than ever; men became the sole breadwinners, and women were bound to the house, fulfilling the role of mother and housewife. Furthermore, the American society made an immense step towards gender equality under the influence of the Women’s Suffrage movement. However, changes achieved through women’s suffrage only concerned women’s political rights and had a limited impact on gender relations at home and work. It was World War II and the 1960s Women’s Liberation Movement that brought about a profound shift in gender relations and became major catalysts for women’s acceptance into labour force. Nevertheless, gender inequality and the division of labour into separate spheres, that furthers the male role of the breadwinner and the female role of mother and housewife, still exists in present-day American society, as is confirmed by Chimamanda Ngozi Adichie’s essay “We Should All Be Feminist” (2014) and John Cheever’s postmodern short stories “The Fourth Alarm” (1978) and “The Enormous Radio” (1978)

Fractal Behaviour in the O(3) Model

We study domain formation in the two-dimensional O(3) model near criticality. The fractal dimension of these domains is determined with good statistical accuracy.Comment: 6 pages + 3 figures (concatenated PS files, uuencoded gz-compressed