Illuminant metamerism on artistic paintings = Metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja u slikarstvu

Metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja sve se više koristi u različitim područjima kao što su znanosti o boji, tisku, pakiranju, vizualnoj percepciji, slikarstvu, muzejima itd. Kada se promatraju umjetničke slike metamerija se odnosi na pojavu u kojoj se čini da se različiti pigmenti ili kombinacije pigmenata podudaraju pod istim izvorom svjetlosti ali pokazuju primjetnu razliku u boji kada se gledaju pod drugim izvorom svjetla. U kontekstu umjetničkih slika, pigmenti se sastoje od različitih kemijskih spojeva koji apsorbiraju i reflektiraju specifične valne duljine svjetlosti i mogu imati različita spektralna svojstva i interakcije s uvjetima osvjetljenja, utječući na vidni sustav i percepciju boje. Karakteriziranje spektralnih karakteristika različitih boja i otisaka putem kolorimetrijskih mjerenja igra ključnu ulogu u kvantificiranju i analizi metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja usporedbom razlika u boji između različitih izvora svjetlosti. Ovaj doktorski rad fokusirao se na fenomen metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja u kontekstu umjetničkih slika izloženih različitim izvorima osvjetljenja. Sveobuhvatni cilj bio je pronaći optimalan izvor svjetlosti koji ublažava perceptivne nepravilnosti i poboljšava prosječnu vizualnu percepciju. Središnja hipoteza ove teze je da prisutnost metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja na slikama ovisi o specifičnim tehnikama slikanja koje se koriste. Istraživanje metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja dalo je uvjerljive rezultate, nedvosmisleno utvrđujući da različite tehnike slikanja daju različit izgled pod različitim uvjetima osvjetljenja, potvrđujući ideju da metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja igra ključnu ulogu u doživljaju umjetničkih slika. Nadalje, važno otkriće leži u učinkovitosti standardizirane LED rasvjete u ublažavanju manifestacije metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja, posebno kada je karakterizirana dobro definiranom spektralnom distribucijom. Glavni cilj ovoga rada usmjeren je na optimizaciju uvjeta osvjetljenja kako bi se smanjile varijacije na slikama. Postalo je očito da se kvantifikacija razlike doživljaja boja temelji na temelju razlike u boji ∆E, što dovodi do upotrebe indeksa metamerije (MI) za definiranje perceptivnih nijansi metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja unutar domene promatranja umjetničkih djela rađenih različitim tehnikama. U okviru ove disertacije provedeno je istraživanje kako bi se pronašle mogućnosti smanjenja metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja u različitim slikarskim tehnikama, standardizirala i smanjila metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja u percepciji slika. Korištenjem visokokvalitetnog procesa ispisa koji može točno reproducirati boje, primijenjenaje kalibracija pisača kako bi se osigurala vjernost i dosljednost boja. Ispis probnih uzoraka rađen je na mat papiru koji pomoći smanjuje refleksiji i pruža bolju percepciju sa smanjenim udjelom sjajnosti materijala. Ovo istraživanje definira usporedbu slika sa sličnim motivom i uzorkom višebojne reprodukcije, pružajući uvid u to kako ljudi percipiraju boju i doživljavaju veličinu metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja pod standardiziranim uvjetima različitih izvora svjetlosti: LED svjetlo 3000K, 4000K, 6500K, Wolfram svjetlo i halogeno svjetlo, odnosno pod njihovom spektralnom distribucijom snage (SPD). Zadatak ove disertacije bio je pronaći znanstvenu povezanost između metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja na slikama rađenim različitim slikarskim tehnikama, kao što su tempera, ulje, akril, pastel i akvarel. Proučavanje metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja na umjetničkim slikama provedeno je objektivnim i subjektivnim istraživanjem, pri čemu standardizirani promatrači procjenjuju podudarnosti ili razlike boja pod različitim izvorima svjetlosti. Koristeći takve modele, može se predvidjeti kako će slika izgledati pod različitim uvjetima osvjetljenja i bolje razumjeti čimbenike koji doprinose smanjenju metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja. Umjetničke slike, koje su primjeri sinteze različitih kemijskih spojeva, karakteriziraju pigmenti koji selektivno apsorbiraju i reflektiraju određene valne duljine svjetlosti. Odabir suptraktivnih boja s izvorne slike, predisponiranih metameriji uvjetovanoj promjenom osvjetljenja, stvara različite spektralne vrijednosti koji su u interakciji s različitim osvjetljenjima. Time se izrazito utječe na vizualni sustav, na razumijevanje doživljaja boja i manifestaciju metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja. Jedinstvene karakteristike pigmenta, povezane s različitim tehnikama slikanja, daju male razlike u refleksiji svjetlosti u usporedbi s ljudskim vizualnim sustavom boja. U biti, zagonetka metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja nalazi se unutar domene percepcije boja, zamršenog aspekta koji uvijek može stovoriti problem u doživljaju boja kod promatrača. Iako je procjena metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja unutar jednotonskih boja relativno jednostavna, procjena višetonskih slika pod različitim svjetlosnim uvjetima zahtjeva uspostavljanje objektivnog mjerenja koja može kvantificirati razlike u bojama.Ovo je istraživanje potkrijepilo je izvedivost mjerenja metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja kod višebojnih slika analizom polja balansa sive boje, precizno reproduciranog putem empirijski testiranih uzoraka. Razlike koje se mogu uočiti unutar polja sivog balansa podložne su kvantificiranju, čime se sažima bit metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja putem indeksa metamerije. Kako su se u radu istraživale različite slikarske tehnike u kombinaciji s raznim izvorima osvjetljenja, u radu je ustanovljeno da ljudi različite tehnike drugačije percipiraju kod različitihizvora osvjetljenja. Tako je ustanovljeno da se kod slika koje su rađene temperom metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja najmanji kada se koriste izvori osvjeteljanje s temperaturom boje u korelaciji (CCT) u rasponu od 3000K do 4000K. Kod ulja na platnu, najmanja metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja dogodio se kod temperature boje u korelaciji između 2700K i 4000K. Međutim ono što je ustanovljeno je također da kod ulja na platnu ljudi vide boje različitije, odnosno veća je dispergiranost promatrača i to prvenstveno u dijelu doživljaja razlike u svjetlini. Kod slika rađenih tehnikom akrila pokazalo se se da je metamerija uvjetovana promjenom osvjetljenja najmanji kada se koriste hladnije boje i to prvenstveno kod halogenog svjetla koje ima takvu spektralnu refleksiju. Kod ove tehnike je također ustanovljeno da ljudi radi navedene temperature boje u korelaciji bolje percipiraju boje koje su toplije, odnosno kod hladnijih boja došlo je do smanjene metamerije upravo radi interakcije s temperaturom boje svjetlosti. Kod akvarela je ustanovljeno da da se boje relativno jednako percipiraju u rasponu temperature boje u korelaciji od 2700K - 4000K, međutim, primjećeno je da se plave nijanse na takvim slikama manje percipiraju u navedenoj temperaturi boje u korelaciji, pa se ustanovilo da je za navedenu tehniku bolje osvjeteljenje hladnijeg izvora osvjetljenja s temperaturom boje u korelaciji od 6500 K. U kontekstu pastelnih umjetničkih djela, iako je najbolji raspon za najmanju metameriju uvjetovaua promjenom osvjetljenja, ustanovljeno je da se kod žutih tonaliteta ipak ustanovila manja metamerija uvjetovana promjenom osvjeteljnja, s tim da treba uzeti u obzir i različite izvore svjetlosti koji pokazuju drugačiji indeks metamerije u navedenom rasponu, što je detaljno objašnjeno u zaključcima disertacije

Hoće li roboti zamijeniti ljude

U ovom završnom radu ukratko je prezentirana umjetna inteligencija, odnosno teza, mogu li umjetna inteligencija i roboti zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija je dio znanosti koji se bavi razvojem računala koja sama obavljaju poslove za koje je potrebna neka vrsta inteligencije. U teorijskom dijelu je opisana povijest automatizacije i korištenje iste u grafičkoj industriji jer zamjenjuje ljude u područjima proizvodnje, pomoćnim poslovima i svakodnevnim situacijama. U praktičnom dijelu, opisan je prosječni rad tiskare, te u isti uvrštena mogućnost upotrebe robota u poslovanju i navedene su prednosti i mane prisutnosti robota u poslovanju tiskare

Mogućnosti poboljšanja optičkih, površinskih i mehaničkih svojstava otisaka s dodatkom nanočestica u uvjetima ubrzanog starenja u tehnici fleksotisak

Fleksotisak je tehnika direktnog visokog tiska koja se koristi u mnogobrojnim ambalažnim proizvodima za otiskivanje na različite vrste materijala. Razvojem tehnologija izrade tiskovnih formi i sustava za upravljenje podacima, fleksotisak zauzima svoje mjesto kao jedna od prominentnih tehnika tiska koje preuzimaju tržište. Većim stupnjem standardizacije, novim tehničkim rješenjima kod konstrukcije strojeva i bržim radnim procesom, povećava se kvaliteta otiska ali i ekonomska učinkovitost. U ovom diplomskom radu cilj je istražiti mogućnosti pobojšanja optičkih i mehaničkih svojstava otisaka s dodatkom nanočestica u tehnici fleksotisak. U radu je korištena komercijalna tiskarska boja u koju su dodane nanočestice u različitim koncentracijama. Radi istraživanja utjecaja ubrzanog starenja na promatrana svojstva otisaka, dobiveni uzorci su podvrgnuti ubrzanom starenju u trajanu od 12 i 24 sata te su na njima dodatno provedena mjerenja optičkih i mehaničkih svojstava. Pretpostavljeno je da će dodatak nanočestica, u različitim koncentracijama, u osnovnu tiskarsku boju, omogućiti dobivanje tiskarske boje i otisaka s novim, poboljšanim svojstvima

Utjecaj boja na poboljšanje korisničkog iskustva

Uz ikone i tipografiju boja se smatra jednim od osnovnih elemenata dizajna. To je segment koji se najlakše pamti kada se susrećemo s nečim novim. Postoje razna istraživanja koja pokazuju kako određene boje i nijanse istih doprinose različitim emocijama, te se iz tog razloga dizajneri služe psihologijom boja kako bi dobili željenu reakciju kod korisnika svojih aplikacija. U ovom diplomskom radu proučavati će se važnost i postupak odabira boja UX dizajnera kako bi se postiglo optimalno korisničko iskustvo. U teoretskom dijelu objašnjena je boja, kao i važnost psihologije boja tj. kako one utječu na naše emocije te nam privlače pozornost. Na kraju teorijskog dijela objašnjen je postupak koji se koristi pri odabiru palete boja. Kroz praktični dio ovog diplomskog rada fokus je na dizajniranju prototipa aplikacije s optimalnim korisničkim iskustvom, a provedena su i testiranja kako bi vidjeli koji je od ponuđenih dizajna privlačniji za korištenje

Redizajn i responzivna prilagodba web stranice Matica hrvatska

Rad će, u teorijskom dijelu, sadržavati osnovne informacije o HTML i CSS tehnologiji pomoću koje će se redizajnirati i responzivno prilagoditi postojeća web stranica Matice hrvatske. Cilj rada je modernizirati postojeću web stranicu i prilagoditi ju svim uređajima i različitim veličinama zaslona. Kroz projektni dio će sve faze rada biti detaljno opisane, od početka izrade web stranice pa do konačnoga izgleda iste. Za taj dio će biti izabran jedan od vodećih online programa u svijetu izrade web stranica (Codepen, Github ili Bit). Rad će pobliže prikazati kako se već postojeća web stranica može nadograditi i biti u toku s današnjim zahtjevima modernog programiranja

Robust image steganography method suited for prining = Robustna steganografska metoda prilagođena procesu tiska

U ovoj doktorskoj dizertaciji prezentirana je robustna steganografska metoda razvijena i prilagođena za tisak. Osnovni cilj metode je pružanje zaštite od krivotvorenja ambalaže. Zaštita ambalaže postiže se umetanjem više bitova informacije u sliku pri enkoderu, a potom maskiranjem informacije kako bi ona bila nevidljiva ljudskom oku. Informacija se pri dekoderu detektira pomoću infracrvene kamere. Preliminarna istraživanja pokazala su da u relevantnoj literaturi nedostaje metoda razvijenih za domenu tiska. Razlog za takav nedostatak jest činjenica da razvijanje steganografskih metoda za tisak zahtjeva veću količinu resursa i materijala, u odnosu na razvijanje sličnih domena za digitalnu domenu. Također, metode za tisak često zahtijevaju višu razinu kompleksnosti, budući da se tijekom reprodukcije pojavljuju razni oblici procesiranja koji mogu kompromitirati informaciju u slici [1]. Da bi se sačuvala skrivena informacija, metoda mora biti otporna na procesiranje koje se događa tijekom reprodukcije. Kako bi se postigla visoka razina otpornosti, informacija se može umetnuti unutar frekvencijske domene slike [2], [3]. Frekvencijskoj domeni slike možemo pristupiti pomoću matematičkih transformacija. Najčešće se koriste diskretna kosinusna transformacija (DCT), diskretna wavelet transformacija (DWT) i diskretna Fourierova transformacija (DFT) [2], [4]. Korištenje svake od navedenih transformacija ima određene prednosti i nedostatke, ovisno o kontekstu razvijanja metode [5]. Za metode prilagođene procesu tiska, diskretna Fourierova transformacija je optimalan odabir, budući da metode bazirane na DFT-u pružaju otpornost na geometrijske transformacije koje se događaju tijekom reprodukcije [5], [6]. U ovom istraživanju korištene su slike u cmyk prostoru boja. Svaka slika najprije je podijeljena u blokove, a umetanje informacije vrši se za svaki blok pojedinačno. Pomoću DFT-a, ???? kanal slikovnog bloka se transformira u frekvencijsku domenu, gdje se vrši umetanje informacije. Akromatska zamjena koristi se za maskiranje vidljivih artefakata nastalih prilikom umetanja informacije. Primjeri uspješnog korištenja akromatske zamjene za maskiranje artefakata mogu se pronaći u [7] i [8]. Nakon umetanja informacije u svaki slikovni blok, blokovi se ponovno spajaju u jednu, jedinstvenu sliku. Akromatska zamjena tada mijenja vrijednosti c, m i y kanala slike, dok kanal k, u kojemu se nalazi umetnuta informacija, ostaje nepromijenjen. Time nakon maskiranja akromatskom zamjenom označena slika posjeduje ista vizualna svojstva kao i slika prije označavanja. U eksperimentalnom dijelu rada koristi se 1000 slika u cmyk prostoru boja. U digitalnom okruženju provedeno je istraživanje otpornosti metode na slikovne napade specifične za reprodukcijski proces - skaliranje, blur, šum, rotaciju i kompresiju. Također, provedeno je istraživanje otpornosti metode na reprodukcijski proces, koristeći tiskane uzorke. Objektivna metrika bit error rate (BER) korištena je za evaluaciju. Mogućnost optimizacije metode testirala se procesiranjem slike (unsharp filter) i korištenjem error correction kodova (ECC). Provedeno je istraživanje kvalitete slike nakon umetanja informacije. Za evaluaciju su korištene objektivne metrike peak signal to noise ratio (PSNR) i structural similarity index measure (SSIM). PSNR i SSIM su tzv. full-reference metrike. Drugim riječima, potrebne su i neoznačena i označena slika istovremeno, kako bi se mogla utvrditi razina sličnosti između slika [9], [10]. Subjektivna analiza provedena je na 36 ispitanika, koristeći ukupno 144 uzorka slika. Ispitanici su ocijenjivali vidljivost artefakata na skali od nula (nevidljivo) do tri (vrlo vidljivo). Rezultati pokazuju da metoda posjeduje visoku razinu otpornosti na reprodukcijski proces. Također, metoda se uistinu optimizirala korištenjem unsharp filtera i ECC-a. Kvaliteta slike ostaje visoka bez obzira na umetanje informacije, što su potvrdili rezultati eksperimenata s objektivnim metrikama i subjektivna analiza

Utjecaj površinske strukture tiskovne podloge na pojavnost efekta kromatske asimilacije = Influence of surface structure of the printing substrate on the appearance of the chromatic assimilation effect

Trendovi grafičkih komunikacija kontinuirano zahtijevaju nova dizajnerska rješenja koja uključuju elemente pravilnih geometrijskih struktura kao što su npr. sustavi paralelnih linja različitih obojenja. Dosadašnjim istraživanjima ustanovljeno je da takvi sustavi paralelnih linija temeljeni na dvije rešetke, neovisno o tome jesu li akromatski ili kromatski, izazivaju pojavnost niza pozadinskih, ali i adaptacijskih vizualnih efekata koji uzrokuju neželjene pomake percipiranog tona boje kod promatrača. Istraživačke aktivnosti u sklopu ove disertacije usmjerene su na do sada neistražene karakteristike pozadinskog vizualnog efekta kromatske asimilacije na geometrijskom modelu tzv. Munker-White-ove rešetke na različitim strukturiranim tiskovnim podlogama. Za promatranje pozadinskog efekta kromatske asimilacije konstruirana je Munker-Whiteova linijska rešetka unutar koje su lijevi i desni pravokutni elementi sa istim svjetlinama. Navedeni dizajn je korišten upravo kako bi se definirao utjecaj geometrijskog dizajna linijske rešetke koji se često koristi u grafičkim rješenjima u trenutku kada isti interpolira sa strukturom koja je također geometrijski pravilno raspoređena. Rešetka ima geometrijski istovjetne linije i razmake sa varijacijom promatrane boje (primarnog stimulusa) i pozadine koja tu boju okružuje (sekundarnog stimulusa) u osnovnim bojama koje se koriste kod grafičke reprodukcije. Za vizualno ocjenjivanje korišteno je simultano binokularno usuglašavanje. Temeljem dobivenih rezultata pristupilo se izračunu srednjih vrijednosti koje opisuju i odgovaraju percepciji pojedine testne kartice (lijevo i desno) koju vidi i promatra CIE standardni promatrač. Odstupanje u percepciji uzrokovano manifestacijom psihofizičkog vizualnog efekta kromatske asimilacije prikazano je putem razlike u svjetlini ΔL00, kromatičnosti ΔC00, tonu ΔH00 te ukupnoj razlici boje ΔE00. Na osnovi rezultata istraživanja utvrđena je i definirana ovisnost pomaka pojavnosti stimulusa predefiniranih kombinacija parova primarnih boja aditivne i suptraktivne sinteze u varijacijama različitih rastertonskih vrijednosti na strukturiranim površinama tiskovnih podloga

Izrada aplikacije sa interaktivnom kartom za Nacionalni park

Tema ovog diplomskog rada je izrada aplikacije za Nacionalni park sa interaktivnom kartom. U teoretskom dijelu rada pokrivene su osnove izrade aplikacije odnosno predprodukcija i produkcija te istraživanje tržišta postojećih aplikacija na tu temu. Određene su komponente aplikacije, fontovi, te palete boja i sami stil aplikacije. U praktičnom dijelu rada izrađen je dizajn sa postojećim idejnim rješenjem logotipa Nacionalnog parka Mljet te je ukomponiran u vlastiti dizajn aplikacije. Po završetku izrade prototipa u alatu Figma provedeno je testiranje na određenoj skupini ljudi koji su popunili popratnu anketu kako bi se dobile povratne informacije o funkcionalnosti navigacije i preglednosti same aplikacije. Glavna karakteristika aplikacije je interaktivna karta koja prikazuje atrakcije koje se nalaze u parku, mogućnost odabira lokacija te pregled informacija o lokacijama i samome parku. Na karti se također nalaze oznake biljnih i životinjskih staništa, te njihove osnovne informacije. Isto tako, prikazani su ulazi u park, trgovine, smještaj, ambulanta, restorani, barovi. Na karti se nalaze lokacije i informacije o polascima brodova na lokacije u parku. Aplikacija sadrži povijest parka, kontakt te osnovne informacije koje su potrebne za obilazak parka

Izrada autorskog stripa prema stilu i teoriji japanskog stripa

Manga je strip karakterističan za Japan u kojem se razvio potekavši iz rane japanske umjetnosti religijskih svezaka 8. stoljeća i drvoreza tzv. Edo perioda 19. stoljeća. Pojam mange potječe od satiričnih karikatura umjetnika Hokusaija koji iako nije samostalno osmislio pojam mange u svoje vrijeme, prakticirao je stil koji će se razviti u modernu mangu. Tek početkom 20. stoljeća će pojam manga označavati japanske stripove. Manga je kroz cijeli svoj period razvoja bila pod utjecajem društva i politike svog vremena te je veliki utisak na nju imala i zapadnjačka umjetnost, posebice američki strip. Tijekom Drugog svjetskog rata pod utjecajem je ratne propagande, no ubrzo se razvija u popularan medij koji je danas globalan i prožima se u mnoge druge medije. Obzirom na izjavu američkog umjetnika i pisca Franka Millera koji spominje kako je manga lako čitljiva bez razumijevanja teksta, praktičan se rad fokusira na tu pretpostavku. Zbog svoje dominantne i ekspresivne vizualne forme manga je iznimno laka za čitanje i intuitivna za razumijevanje, te automatski iziskuje manju količinu teksta za razvoj priče u kojoj primarnu ulogu imaju crteži

Procjena utjecaja okoline na pristupe kodiranju bojom u grafičkoj industriji = Evaluation of environmental impact on color coding approaches in graphic communication

U suvremenom potrošačkom društvu, oblikovanje grafičkih proizvoda i grafičke komunikacije predstavljaju izazov s obzirom na visoku osjetljivost ljudi na vizualne podražaje. Pravilan izbor elemenata grafičkog proizvoda, uključujući tipografiju, stilove, oblike i boje, često je problematičan za dizajnere. Posebno je izazovno odabrati pravu paletu boja u grafičkom oblikovanju jer ne postoje univerzalna pravila koja bi definirala tu odluku. Izbor boja ovisi o različitim čimbenicima poput društvenog konteksta, prirode proizvoda i ciljne populacije. Ova doktorska disertacija istražuje područje grafičkog oblikovanja u kontekstu percepcije boje u Republici Hrvatskoj te su pri analizi grafičkih komunikacija uzete u obzir mentalne slike koje pojedinac formira na temelju iskustva i doživljaja okoline. Fokus ovog istraživanja je na općim mentalnim slikama koje su manje opterećene detaljima i olakšavaju pamćenje. Boja igra ključnu ulogu u formiranju tih mentalnih slika, omogućujući brzo prepoznavanje scene. Odabir boje temelji se na činjenici da boja ima snažan utjecaj na doživljaj i pamćenje scene, te da privlači pažnju promatrača. Grafičke komunikacije obuhvaćaju širok spektar proizvoda i usluga s kojima su pojedinci kontinuirano izloženi te je važno pridavati pažnju upotrebi boja i njihovih kombinacija pri oblikovanju grafičkih proizvoda. Primjeri takvih proizvoda uključuju marketinške kampanje, propagandu, korisnička sučelja, ambalažu i druge proizvode grafičke industrije. Odabir boja i paleta boja temelji se na prethodnim iskustvima, primjerima i nekim pseudoznanstvenim metodama, ali nedostaje precizniji pristup temeljen na ljudskoj percepciji boja i njezinim preferencijama, koji su također oblikovani okolinom i kulturom pojedinca