The Relationship Between Intellectuals In Socialist Societies And Those In Third World Countries

International Seminar Series. Seminar On Intellectuals, The State And Imperialism: Towards Intellectual Decolonisation. Harare 20-22 October 1987.In discussing the relationship between intellectuals in socialist countries and those in the Third World countries it is imperative to underline-certain historical facts. For one, real socialism as a practical socio-economic formation emerged only 70.years ago with the Great October Socialist Revolution. 70 years in the life of any known historical epoch is an insignificant time period. It is even shorter when we consider the world socialist system as a whole which established itself only after the socialist revolutions that followed the weaknesses in the imperialist camp following World War II..Ford Foundatio

IDENTIFIKASI JENIS-JENIS LUMUT KERAK (LICHENES) DI HUTAN CAGAR ALAM SITU PATENGGANG

Tumbuhan lumut kerak (Lichenes) merupakan organisme dari hasil asosiasi simbiotik antara alga hijau atau sianobakteri dengan fungi. Tumbuhan ini memiliki berbagai tipe pertumbuhan thallus seperti tipe pertumbuhan thallus crustose, foliose, fructicose, squamulose dan leprose. Tujuan dari penelitian ini untuk mengetahui jenis-jenis tumbuhan lumut kerak yang terdapat di kawasan Hutan Cagar Alam Situ Patenggang, penelitian ini menggunakan metode deskriptif kualitatif, dengan desain yang digunakan adalah Belt Transect. Buku kunci determinasi dan hasil-hasil penelitian sebelumnya digunakan untuk mengidentifikasi spesies. Hasil dari identifikasi disajikan dalam bentuk tabel, gambar, dan deskripsi. Berdasarkan hasil penelitian telah teridentifikasi sebanyak 21 spesies yang terbagi ke dalam 4 classis, 6 ordo, 9 familia, 15 genus. Diantaranya terdapat 14 spesies yang termasuk ke dalam tipe pertumbuhan thallus crustose (struktur thallus yang melekat erat pada subtratnya seperti kerak), 3 spesies termasuk ke dalam tipe pertumbuhan thallus foliose (struktur thallus berupa lembaran-lembaran tipis seperti daun), 2 spesies termasuk ke dalam tipe thallus pertumbuhan fructicose (struktur thallus panjang dan bercabang-cabang), dan 2 spesies termasuk ke dalam tipe pertumbuhan thallus leprose (seperti butiran-butiran yang mudah dihilangkan dari subtratnya). Adapun jenis tumbuhan lumut kerak yang sering ditemukan pada setiap kuadrannya adalah Cryptothecia striata dan Graphis sp. Kata Kunci : Lichenes, Morfologi thallus, Crustose, Foliose, Fructicose, Leprose

Notulae to the Italian flora of algae, bryophytes, fungi and lichens: 7

In this contribution, new data concerning algae, bryophytes, fungi, and lichens of the Italian flora are presented. It includes new records and confirmations for the algae genus Chara, the bryophyte genera Cephalozia, Conardia, Conocephalum, Didymodon, Sphagnum, Tetraplodon, and Tortula, the fungal genera Endophyllum, Gymnosporangium, Microbotryum, Phragmidium, and Pluteus, and the lichen genera Candelariella, Cladonia, Flavoplaca, Lichenothelia, Peltigera, Placolecis, Rinodina, Scytinium, and Solenopsora

Notulae to the Italian flora of algae, bryophytes, fungi and lichens: 13

In this contribution, new data concerning bryophytes, fungi and lichens of the Italian flora are presented. It includes new records and confirmations for the bryophyte genera Bryum, Cryphaea, Didymodon, and Grimmia; the fungal genera Bryostigma, Cercidospora, Conocybe, Cortinarius, Endococcus, Inocybe, Psathyrella, and Sphaerellothecium; the lichen genera Agonimia, Anisomeridium, Bilimbia, Diplotomma, Gyalecta, Huneckia, Lecidella, Lempholemma, Myriolecis, Nephroma, Pannaria, Pycnothelia, Pyrrhospora, Rinodina, Stereocaulon, Thalloidima, Trapelia, Usnea, Variospora, and Verrucaria

A re-examination of Codex Ephraemi Rescriptus

“Codex Ephraemi Rescriptus has been the neglected member of the family of great uncials. Photographic facsimiles have been produced of δ, A, B, D, and the others, but only a sample page or two of the valuable palimpsest is available in textbooks. All the other important codices have been studied more than once. But as regards Codex C only Tischendorf has labored seriously over it. In textbooks on textual criticism, Codex C has been given – almost without exception – less than half the space of any of the other main uncials. To be sure, it is a difficult manuscript to read, and many lacunae exist. Yet because of its age and the quality of its text, every possible piece of information should be accurately extracted from this once beautiful codex. Due to the unwarranted neglect of Codex C, this study was undertaken.” – from the Preface

000264

SJiifci Jedinsfvo, 13. septembro, 1968. — 5TRANA 4 HRONIKA 5a svih stran a nase vremena I1IIIIIIIIIIII1IIIIIII1 IIIIllflllllMIIIIItlllJIIIIIlllllIIIJI IllllflltltlllltltlllllllllllllllllllllllllJIIlllllllllfltllllllllltl llllltlllllllllirillllllll PROPAGANDA PROTIV SOCIJALISTICKIH ZEMALJA — SOCIJA-LISTICK- E U KINI 712 MILIJUNA STANOVNIKA U 5PANJOLSKOJ 402 TRAJKA AMERICKI GUBICI U VIJETNAMU ZEMUE SPASAVAJU CEHOSLOVACKU DA SE NE PRE-TVO- RI Tokio — Kina sada ima 712 milijuna PROSLE GODINE Sajgon — U Juznom Vijetnamu je U DRUGI VIJETNAM — KAKAV JE CIU MPERIJAU-STICK- E stanovnika. Ovo je objavio pekiniki Madrid — Prema podacima vladinih prvih sest mjeseci ove godine poginulo PROPAGANDE? — SPORAZUM PRAGA I MOSKVE. radio. sindikata, u Spanjolskoj su prosle borbama viie Danas se u Evropi vi.se polaze d oiioga sto se sapuce po soka-cim- a, nego do onoga sto se objav-ljuj- e u evvopskoj stampi. Jev vet sve vise dolazi do uvovenja da je skoro sva stampa nn %a-uti- du u sluzbi neke pvopagande, koja moze pro da svetski mir do-уч- !е u pitanje, nego da ga veSi. Zato se njoj nc vevuje mnogo, a {Migutoru datias kada sve viso izbija na svetlo da joj jedini cilj niSenje Rusije i socijalistickih zcmalja za vacua impevijalistiS-ki- h sila. Pvema torn' hi so mo-gl- o da Hiidi da je to tidntzena ak-cij- a, n kojoj in ucestvuje samo amevieki i svetski impevija-lizai- n, ncgo i kapitalizam, i da njeni eentvi nisu samo u Amevi-c- i, nego i u Londonu, i u I Joint, i it Vatikanu. Jev stara histevi-j- a, koja je i ranije dopivala iz tilt eeiitnva, sada ,j' opet pocela da otkriva tvagove. Jcdan od glavnili engleskih listova uzvik-ntt- o jc "da li jc eehoslovncka otvf za vuske svinjc", dok su iz Vatikana prilikom dolaska rtiskih vojnika u Cchoslovacku pof-el-i da opct padaju stavi izva-z- i tiivznje. Cvkve sc nisu tako podiglc da mole bogu ni za vijet-nninsk- u ])oklanu dccti, ni za IJia-f- m, koja uniivo od gladi, ni za avapsku sivotinju, koju davi iz-racls- ka cizma, kao sto sc sada dizu da sc mole bogu za Oeho-slovnck- u, u koju IJusi nisu dosli ni kao agvesovi, ni kao napada-ei- , n ego kao spasioci od istog im-pevijaliz-ma koji danas davi i Vijetnam i Svednji 1st ok, ikoji jc itnao za zadatak da i od Ceho-slovac- ke napvavi ono sto je na-pvav- io od Vijetnama, pa da za-pn- li i gvaniee socijalistickih dvzava i zadre noz u sice Sovjo-ta- . Kad ga jc Sovjctski Savez sa socijalistickini zcinljama doee-ka- o pesiiieom i pobrkao inn pla-liov- o da ib izvedc u Cehoslovae-ko-j, impevijalizam jc eiknuo kao guja u pvoccpu, a sa njim i ta citava pvo]aganda zato sto je na pi'vom zamaliu izgithio bitku i ])Vetvj)co poraz koine se nije na-da- o. A da su ti njcgovi pakleni planovi bili taeiii, pokazalo nam je najbolje sve olio sto je od po-cet- ka bilo pocelo da se dc.Niva u Cchoslovnckoj. Xa cehoslovac-ko-m tin ponikle su vazne vadio-stanic- c, dovlncene mnogo pie to-ga u ('Vboslovacku. Njihova za-da- ca bila je da lazima zabune na-lix- l, da she stvah i da dolazak bratske vuskc avmije u Ceboslo-vack- u pvikazuju kao katastvofu n ne kao spas Oehoslovackog na-nxl- a. A zatim su pvonadjeni ka-na- li kojima je trebalo uvlauiti ovuzje iz vevanSavdsko Xemackc. Ono je inialo za zadatak da poc-n- c sa prosipanjcm bratske kvvi i da tako stvavno privcdi kata-stvofu echoslovackoin navodu, u kojoj sc nikad dosad nije nasao ti svojoj istoriji. Kada se eebo-slovac- ki navod potpuno oslobodi magic u koju ga jc zavila ta im-pcrijalisti- cka propaganda, ovga-nizova- na ]o tipu Clebelsove ]vo-])agand- c, onda t'e on slaviti voj-sk- u socijalistickih zcmalja koja je dosla da ga s]ase i istrgne iz mveza koje je svctski imperija-lizai- n bio pof-e-o da baca ]o nje-gov- oj otad.bini. To je bio naj-bol- ji dokaz bvatstva i ljubavi pveiua f'ehoslovaciina, iicinjen u najkriticnijcni moincntu, ne sa SLOVACKA (Nostovak sa st. 1) penom 2bijanju redova cijele KPC — smafra pfvi sekretat CK KP Slovaike. Guttov Huak je kritiziroo dve ekttremna stova го koje koze da su dollc do izrozoja koko u Slovoikoj, toko i na ne-davno- m plenumu CK KPC Prvi predstavlja misljenje da ougu-itovi- ki dogadjaji znaie vrcrfa-nj- e na predjonuarsku eru Boci-lek- a i Novotnog — kale Hu- - mo za spas Cehoslovacke, nego za spas ("Have Evvo])e i za njcn mir, j)a i za covecanstvo. Kada se procitaju upute koje je svaki so-vjctski vojnik j)oneo sobom u Go-hoslova-cku na taj istoriski put, onda se vidi sva velicina toga fiohoda i toga zadatka koji je sovjetskim vojnieima. To je vedak covecanski dokume-na- t, pun medjunavodnog bvat-stva i medjunavodnc solidavno-st- i, akt bratske ljubavi, kakav dosad ni u kakve svoje pohode nije nosila nijedna druga vojska. Tom svojom projiagandom svetski impcrijalizam uspco je, a to je najtragicnijc u tome sve-m- u, da unese zabunu i u same komunisticke pavtije i da dove-d-e u pitanjc jedinstvo medju-narodno- g vadnickog pokveta, pa su mnoge javtije pustilc da nn budu bvzi samari ncgo konji. Kako su komunisticke pavtije, ako no smatvaju pavtiskom bva-co- m vojnike socijalistickih ze-mal- ja, mogle da gledaju na nji-ho- v dolazak dvukcijc ncgo kao na dolazak brata bratu ili fanii-lij- e familiji koja jc u opasnosti da joj pvuЛ bvatsku iiomoc i da je zastiti 1 I gde hi bilo bvatstvo i medjunavodna solidarnost i So-vjc- ta i drugih socijalistickih ze-mal- ja kada hi svoga brata osta-vi- li sainog da se brani od nepvi-jatclj- a koji jc dosao ne samo da ga utlavi, nego da ga jos i odeli od svoje brace Kako se jedan tako vodoljubivi i bratski korak tih armija mogao nazvati "in-vazijom- ", "oku])aeijom" i "os-vajanje- m" kada to uop.'te nije bila ni invazija, ni okupacija, ni osvajanje C'ehoslovacke, nego njena zastita I 1'avtije koje su tako gledale na dolazak vojnika socijalistickih zcmalja ucinile su vcliku uslugu inipevijalizmu, jer su na taj nacin taj dolazak voj-nika socijalistickih zcmalja u Cehoslovacku da jc sjiasavaju iz-jcdna-cili sa pohodom impcrijali-stick- c vojske koja ic dosla u X'-jctna- ni ne da ga spasava, nego da ga davi, ubija i osvaja za sva vremena i gazi svojom impevija-Iisticko- m eizmoin. Tako na dola-zak sovjetskih vojnika u C'ehoslo-vack- u nisu gledani ni Vijetnam ni Kuba, jer su oni na svojim le-dji- ma osetili bic i noz impcrija-lizm- a, pa su zato na taj akt So-vje- ta i gledali kao na ispravan i kao na pvavicno vvsenjc medju-navodn- e duznosti i medjusobnog bvatstva koje tveba da vlada i medju pavtijama kao i medju ljudima. Sada se, nicdjutim, stvavi vaz-bistvava- ju. Posle spovazuma sa Sovjetima i ostalim socijalistic-ki- m zeinljmua, sada Cehoslovae-k- a opct staje na svoje noge, iako iidarci ])iopagande iz impcvijali-sticki- h zcmalja nisu jos pvestali. To je eika posle izgubljcne bitke. Kad je inipevijalisticka propa-ganda videla da su socijalisticke zcmlje "tvrd ovali" i da su "voc-k- a cudnovata", onda je ona opet pocela da govovi o naovuanju i jacanju XATO-- a i povvatku Fvancuske u tu ovganizaciju. Л to su sve znaci divektnog izazi-vanj- a vat a i huskanje da ?e eo-verans- tvo izvede na novu i ncza-pamcc- nu svetsku klanicu, a sli-ca- n cilj je iniala i ta neuspoln ofanziva svetskih impevijalista i jevvejskog kapitalizma i u Oeho-slovack- oj. sak. — Drugo ekstre.Tino tu-тоел- је — kako je objasnio ufesnicima plenuma — odba-cuj- e mok04'ki dogovor kao kolaboraciju. Husak je upozo-rk- ) 6a sadainja situacija po-godu- je panki, jer e govori o otcjeptjenju Slovaike, o njenom pripajanju Sovjetjkom Savezu, lire glasovi o hapienjima po-l- e okupacije, pronose panic-n-e vijesti o situaciji u privredi. Husak se zaloiio za to da se vrate u zemlju oni koji su je napusfili u vrijeme vojne inter- - vencije i iznto je uvjerenje so-vjetsk- og komandanta za Slo-vaJk- u da strani organi ne hap-s- e, nitl se mijeiaju u unufrai-nj- i iivot ove zemlje. Na kraju, Gustav Husak je naglasio po-tre- bu 6a se dalji proces demo-kratizaci- je zivota u CehoslovaJ-ko- j vodi bez avanfuristi2kih i anarhistickih istupanja. Husak smatra da ie perspektiva biti sve bolja, te da se treba posve-tit- i radu u interesu normaliza-clj- e i postpenog vracanja suve-renitet- o CehoslovaJke. UKINUTA SMRTNA KAZNA U CllEU Rio de Janeiro — Zakonodavna ko misija PredstavniJkog doma Citea usvo jila je novi zakon kojim se ukida smrtna kazna u ovoj zemlji. Parlament je tako-dje-r prihvatio zakon kojim se daje biraJ-k- o pravo nepismenom dijelu stanovnii tva i predvidja reforma krivifnog za-kon- a. — — SVE VISE IZBJEGIICA U BIAFR! ABA (Biafra) — Biafrijski minister vanjskih poslova Mbu izjavio je 6a je kao rezulfaf ofenzive federalnih nigerij-ki- h snaga u oblasti Abe u Biafri pove-ia- n broj izbjeglica sa oko 4,5 na goto-v- o lest milijuna osoba. On je dodao da je dnevna smrtnost u Biafri poveiana na 5—6 tisuda osoba, naglalavajuii da tu to potvrdili i strani promatra£i. — o — PORAST KRIMINALA U CEHOSLOVACKOJ Prag, 20. augusta (CTK) — Broj kri- - minalnih prestupa u Cehoslovackoj ra- - pidno raste — sa 58.000 u 1960. na 123.000 u prosloj godini. Govorei o ovome na konferenciji za Stampu, zamjenik ministra za unutras-nj- e poslove Stanislav Padrunek je po-sebn- o upozorio na porast kriminala medju omladinom. Dok su mladi 1960. na£ini!i 24 posto prestupa, njihovo uJe-li- e u kriminalu popelo se prosle godine na 34 posto. Raiuna poginulo oko slid: 2lanovima iz pismo jedne lS-godis- nje devojke, zatvovenice, objavljeno je u talijanskom casopisu "Mon-d- o nuovo": "Kazu mi kako je sve u vedti, da sc sve poholjsava, da stvanci setaju po Akvopolju i gledaju samo seni (Jvka. Pvicaju mi da vestovanima i jioslasti-cavnicam- a ljudi nastavljaju da piju kafu i (liskutuju o fudhalu; da Mcdjunavodni evveni kvst ni-je uzhudjen dogadjajinia u (ivckoj. ja vam iz sveg gla-s- a vicem: svima — u za-tvovi- ma po celoj zemlji vi-se mcstal Xasi se vapaji ne ugusuje ih huka gvada i tvvdnje Papadopulosa kako je u Gvckoj sve u najholjem vedu. Ako piimite moje pismo, za-kuca- jte vvata mivnog sveta, ja upravo njcnui ohvacam. Izlaze sa fetvvtog spvata na . . pada u nesvest za-to sto je veoma zatvo-ven- a u eeliji pa ju je svez vazduh godi-ne organizirana 402 sfrajka, vedinorn u znak protesta zbog otpustanja i hapse-nj- a radnika. ODNOSI INDUE I PAKISTANA New Delhi — Indijski premijer Indira Gandhi je predlozila Pakistanu da pot-pii- u pakt o nenapadanju. Predtjednik Pakittana Ajub Kan je odbio, rekavJi da je hitno rjeienje kaSmirskog je-di- ni put koji osigurava mir. — O — MILIJARDE DOLARA ZA OBRANU FRANKA Pariz — Cetiri nacionalne banke ze malja — Elanica Evropskog zajedniJkog triiifa — Zapadne NjemaJke, Belgije, Italije i Holandije — njujorlka Banka za federalne rezerve i Banka za medjuna-rodn- a plaoanja odobrile su Francuskoj 1300 milijuna dotara radi obra-n- e franka. — O — SVIJET U BROJKAMA U razvijenim svjefskim podru£jima 29 posto ukupnog stanovnistva zivjelo je u gradskim naseljima sa 20.000 ili viie stanovnika 1920. U 1960. go-dini taj postotak povedan je na 46 a predvidja se da de 1980. godine iznositi 55 posto. U manje razvijenim svjetskim regionima samo 6 ukupnog broja stanovnika pripadalo je gradskom sta-navmSt- vu u 1920. godini a posto u I960 se da je u nedavnom potresu u Iranu 20.000 ljudi. Povriina od 700 detvornih milja pretvoreno je u pustos. Na Starica plate na mrtvim svoje obitelji. (TNS) Ovo stavih u suvie A vecite neina ctiju, na jev se te-vas- u. Klena dugo bila spora band godine. posto 15 nego 2283 1899 helikoptera- - VISE ovog ovog plati 1945. 3.144,000.000 trecern Rusa pol (Ove iznio rabin GODISNJE POTRESA G1NE 10.000 LJUDI nepotpunim u Africi Aziji 1100 Medjunarodni centar go-dine naioj oko gine ludi. centra Edinburghu, tadnim loci jem prije nego njih modi se Medjutim, izrazili koji teo zrtava stete. poboljsane isfrazivanja guciti predskazuju kao ortaj istrazivanjima bave Sovjetskog skandirravskih instrukcijama sirom dubo pod instrumenfi, koji mjere napone pofresima. Mdjunarodni podataka koji stizu iz 600 Pismo 18-godis- nje Grkinje koncentracionog logora opio. ove te-va- se odmava: u zivi deca idtt it skolu, zciie u kupovinu, a jc i klinika jxuodjaje. Tit, do nas, tece a taj svet zivi Zav guva Kletni kupa-til- u. I'siholoski test: u svedini je kvvavim Pocinjc tuvisticka setnja: "Ovdje ceino vezati i dok titnves. Ovu o tehc slomiti!" sud koji uzasnu kad u lu-p- a. Hczultat je dvostvuk: koiitvoltt a glasovi se i lezi nekoliko onesverenih zatvovenika. vveme cuvi pveko nji-hov- ih iskvvavljenih tela se incnja a vavijanti ima hezhvoj. Ova nikad nije pvazna: ujutvo, u podne, u zovu, nastavlja tiiiirenje pvat- - u u ameriikih vojnika u ditavoj prolloj godini. Prema podacima, broj po-ginu-lih u torn periodu iznosio je 9557, prema 9419 u proSloj godini. Od pocet-k- a 1961. godine poginulo je 25.554 a Ih je od kojih 83.823 teie. Do augusta Sjed. Drzave su aviona i BRAZIL DUGUJE OD 3,5 DOLARA Rio Janeiro — Brazilski dug ino dostiie preko 3,5 milijarde do-lar- a. duga trajat de cije-lo- g Na ime kamata i amortizacije Brazil de morati da joi preko 1,1 milijardu dolara. Od 1. ju-l- a 1. do-bi- o dolara raznih kre dita iz izvora. — — KAKO IZGLEDA "DISKRIMINACIJA" 2IDOVA U SOVJETSKGOM SAVEZU U Sovjefskom Savezu ima 2,268.000 Zidova, jedanaesto mjesto u ukupnom broju stanovnika. 50.195 njih su nau-denja- ci (na mjestu, iza I Ukrajinaca). 57 su dlanovi Akademije nauka. Milijun i ih ima visoku ili specijaliziranu naobrazbu. 7.647 Zidova su clanovi republidkih Osmorica zauzimlju visoke polozaje u vladi. je moskovski Jehuda Leib Levin р05јв te Sjed. OD OKO Prema podacima samo je u 20 stoljedu od potresa poginulo 34.500 stanovnika, u 352.000, u Evropi — 107.000, u Juznoj Americi — 49.000 i u Sjed. — stanovnika. seizmoloik je statistidke podatke, prema kojima svake na planeti u 15.000 potresa viie od 10.000 SjediSfe tog je u Skofska. Seizmidki strudnjaci se nadaju da de ran velikih potresa, do dodje, svake do spase brojni zivoti. oni su istodobno читпји da de se unaprijed modi trasirati slabiji potresi donose na tisude ljudskih i milijune dolara se takodjer nadaju da de za desetak godina in-tenzi- van istrazivadki rad i metode omo da se snazniji potresi, Sto je bio u Caracasu. Kao Sto je poznato takvim se naj-vis- e udenjaci Saveza, Japana i zemalja. Po njihovim cijelog svijefa ko zemlju smjestit de se i pokrefe Sto prethode Danas seizmoloSki centar biljezi na mapa-m- a epicentre i dubine potresa na temelju vise od stanica razasutih po cijelom svijetu. na tcvasi Izgled sa okolo su kuce ko-jima svet; hlizu jed-n- a za sa-svi- m zivot, kako se ne plasi? D.cIat pvetna komad (lvveta sa u.e-to- m. te dvzati toliko dugo ne liiotktt (Vino Ma-l- o dalje pvazan pvavi Imku se njega guhis nevava, me-saj- u guhe. Levo S vve-niei- ia na voda. Tovtuva . . tevasa uvee'e, tu sc uz sluzbenim emeriikih vojnika, ranjeno 159.445, poietka izgubile MIUJARD! de remstvu, Otplata stoljeca. do januara ove godine ameridkih srednju Sovjeta. podatke prilikom Drzavama. Drzavama objavio godine Udenjaci posebni nju tvanzistova. Ljude donose it dzakoviina ili uvijetie u eavSavc — jioloniljenih kostiju. Hlinos se ceo inesee vttkao po zemlji — ja sam to gledala. Mucitelji ga svhu'e, stavljaju tint igle pod nokte. Zatvovenica K. je ostala gluva, a ЛГ. molt da je ne hodit u tvhuli jev je tvudna. Ali oni je upvavo bodu u tvbuh. Pva sata kasnije lezi sva kvvava it eeliji na podu. (Sic: nekog su opet doneli, i ma-la sam jedva vvemena da nut vi-di- m noge. C'akisit ce tveba ti mno-go vvemena dok opet bade poceo nmnialno da koraca. ('uj kvike, vise se ne tnozes odupivati, do-st- a! Polomljeiie noge, fvaktuve glave, udavci po geiiitalniin ov-gani- ma. Koliko je vec dugo tu I Voc je zova a doneli su je u !) easova itVH-e- . Vise je lie eiijeni. Izdi7.a-l- a je, nije govovila: izdvzacu i ja. ГШа mi je hvabrosti. '?ЛиЛ ide svojim tokom"