57 research outputs found
Ida Raffaelli, Daniela Katunar, Barbara Kerovec (eds.) (2019) Lexicalization patterns in color naming. A crossālinguistic perspective. John Benjamins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia. 429 pages.
Book revie
Production of bioethanol on the mild acid wheat straw hydrolysates obtained by sulfuric acid in various scales
Kako bi se ispitao utjecaj temperature na uspjeÅ”nost procesa predobrade pÅ”eniÄne slame s 0,5 % sumpornom kiselinom u visokotlaÄnom reaktoru, procesi predobrade provedeni su na temperaturama od 150 oC, 160 oC, 170 oC, 180 oC, 190 oC i 200 oC uz konstantno vrijeme zadržavanja (tz) od 5 minuta. NajviÅ”a koncentracija ksiloze (13,0154 g L-1) ostvarena je pri temperaturi od 160 oC, a glukoze (4,7257 g L-1) na temperaturi od 200 oC. Kako bi se ispitao uÄinak vremena zadržavanja na uspjeÅ”nost procesa, primjenjena su vremena zadržavanja od 1 i 10 minuta na tri temperature: 160, 180 i 200 oC. NajveÄi maseni udio glukana uoÄen je predobradom na 200 oC i tz = 10 min i iznosi 30,42 %, a ksilana na temperaturi od 160 oC i tz =5 min i iznosi 68,64 %. Analizom sastava hidrolizata odabrano je 5 razliÄitih hidrolizata za usporedbu rasta i proizvodnje etanola u Erlenmeyer tikvicama pomoÄu dva soja kvasca S. cerevisiae: (1) divlji soj i soj Y9. NajveÄa uspjeÅ”nost procesa proizvodnje etanola zabilježena je kod uzgoja soja Y9 na hidrolizatu dobivenom predobradom na temperaturi od 180 oC i vremenu zadržavanja od 10 minuta pri Äemu je ostvarena produktivnost od 0,045 g L-1 h-1 i efikasnost od 43,25 %. Na istom hidrolizatu proveden je uzgoj kvasca soj Y9 i u poluindustrijskom mjerilu tj. horizontalnom rotirajuÄem cijevnom bioreaktoru pri Äemu je dobivena produktivnost od 0,143 g L-1 h-1 i efikasnost od 64,01 %.In order to investigate the effect of temperature on the efficancy of wheat straw pretretmant with 0,5 % sulfuric acid in high-pressure reactor, processes were conducted on different temperatures: 150 oC, 160 oC, 170 oC, 180 oC, 190 oC and 200 oC, with a constant residence time of 5 minutes. The highest xylose concentration (13,0154 g L-1) was achieved in pretretmant carried out at temperature of 160 oC and the highest glucose concentration (4,7257 g L-1) at temperature of 200 oC respectively. To investigate the effect of residence time on the efficancy of procces, residance time of 1 and 10 minutes were were also used at three temperatures: 160, 180 and 200 oC. The highest mass fraction of xylan (68,64 %) was achieved at temperature of 160 oC and residence time of 5 minutes. The highest mass fraction of glucan was 30,42 %, and it was observed at temperature of 200 oC and residence time of 10 minutes. Based on the composition of acid hydrolysates of wheat straw, five hydrolysates were selected for further research with two strains of S. cerevisiae: wild-type and type Y9. The most successful ethanol production process was observed by yeast strain Y9 on the broth containing wheat straw hydrolysates obtained during pretretmant at 180 oC and residence time of 10 minutes. In this bioprocess productivity of 0,045 g L-1 h-1 together with efficiency of 43,25 % were observed. During anaerobic cultivation of S. cerevisiae strain Y9 in the horizontal rotating tubular bioreactor on the same hydrolysate bioprocess productivity reached value of 0,143 g L-1 and efficiency of 64,01 % respectively
Linguistic expression of anger in Croatian and (American) English
Cilj ovoga rada je istražiti jeziÄno izražavanje ljutnje u hrvatskome i (ameriÄkom) engleskome jeziku, s posebnim naglaskom na direktne jeziÄne izraze ljutnje, kao i na kontekst uporabe tih jeziÄnih izraza. Direktni jeziÄni izrazi ljutnje u ovome radu takoÄer su analizirani u okviru sociolingvistiÄkog pojma zajednice, i to zajednice prakse, govorne zajednice i druÅ”tvene mreže kao i sociopragmatiÄkih pojmova konteksta i konvencije. Emocije su integralni dio Äovjekove svakodnevice i komunikacije. Jezik je sredstvo kojim Äovjek doživljava, proživljava, izražava i razumije svoje emocije, pa tako i ljutnju. TeÅ”ko je uopÄe zamisliti jedan dan u Äovjekovom životu koji bi proÅ”ao bez ijednog izraza emocionalnog stanja ili doživljaja, bilo pozitivnog bilo negativnog.The aim of this dissertation is to analyze and explain expressions of anger in Croatian and (American) English. Language is a potent medium for expressing emotions. However, not all emotions are equally expressed and their expression is not equally understood. Expressing anger, which is usually analyzed and described as an uncomfortable, negative emotion carries certain social and cultural implications. The underlying assumption in this dissertation is that expressing anger carries more social and cultural regulations than expressing positive emotions. Expressing joy, happiness, satisfaction is generally favored and welcome, and will usually not present an obstacle in communication or be perceived as aggressive or threatening
O pojmovima konvencije i konteksta u istraživanjima druŔtvenih medija
The aim of this paper is to discuss two fundamental pragmatic notions, convention
and context within the framework of communication on social media.
By presenting an overview of theoretical perspectives on the two notions and
analyzing concrete examples from Twitter we put forward the importance of
the dynamic and constant synergy between convention and context in communication
on social media, but also in communication in general. Examples
of tweets (Twitter posts) will show that the core principles of traditional
communication ā conventionalization and contextualization ā remain strong
and are visible in concrete realizations through new ācommunicative itemsā
such as hashtags (i.e. #onokad) and handles (i.e. @username). The technology
behind the media opens up new avenues of creativity for the participants (users,
speakers), yet the creativity remains situated within ācontextsā (micro- and
macro-level) and perpetuated (or dismissed) through mechanisms of āconventionalizationā.
Pragmatics is shown to be a highly relevant and appropriate
scholarly field for comprehensive research into language and communication
on social media.Cilj je ovoga rada raspraviti dva temeljna pragmatiÄka pojma, konvenciju i kontekst, u okviru istraživanja jezika i komunikacije u druÅ”tvenim medijima. Pregledom teorijskih promiÅ”ljanja pojmova konteksta i konvencije te analizom konkretnih primjera s Twittera istiÄemo važnost stalne dinamiÄne sinergije izmeÄu pojmova konvencije i konteksta u komunikaciji putem druÅ”tvenih medija. Primjeri postova s Twittera pokazuju snagu tradicionalnih kljuÄnih principa u jeziku i komunikaciji ā konvencionalizacije i kontekstualizacije, koji se ogledaju u novim ākomunikacijskim jedinicamaā kao Å”to su hashtag (npr. #onokad) i handle (npr. @korisnickoime). Pritom tehnologija medija sudionicima (korisnicima, govornicima) pruža pregrÅ”t novih kreativnih moguÄnosti koje se realiziraju unutar kontekstualnih okvira, i na mikrorazini i na makrorazini, te se odvijaju (ili ih se rjeÅ”avamo) upravo uz pomoÄ ili na temelju konvencionalizacije. Najzad, u radu se istiÄu snaga i nužnost pragmatike i pragmatiÄkih istraživanja jezika i komunikacije u druÅ”tvenim medijima
Introduction of deletion in gene Scw4 using "megaprimer" PCR method
Proteini staniÄne stijenke kvasca Sacharomyces cerevisiae se u staniÄnu stijenku mogu vezati putem dva mehanizma: kovalentno i nekovalentno. Nekovalentno vezani proteini se iz staniÄne stijenke izoliraju tretmanom sa vruÄim SDS-om, a kovalentno vezani se mogu izolirati pomoÄu enzima glukanaza (tzv. GPI-proteini) ili ekstrakcijom pomoÄu 30 mM NaOH (tzv. Pir-proteini). Protein Scw4p je specifiÄan po tome Å”to se u staniÄnu stijenku veže putem oba mehanizma tj. kovalentno i nekovalentno. Kovalentno vezani Scw4p izolira se iz stijenki prekonoÄnom inkubacijom u 30 mM NaOH na 40C kao i proteini Pir porodice. Pir proteini su vezani na Ī²-1,3-glukan esterskom vezom izmeÄu hidroksilne grupe glukoze i Ī³-karboksilne grupe odreÄenog ostatka glutaminske kiseline smjeÅ”tenog unutar ponavljajuÄe sekvence specifiÄne za ovu porodicu proteina. BuduÄi da unutar gena SCW4 takva sekvenca nije prisutna, mehanizam vezanja Scw4p u stijenku je nepoznat. Unutar gena SCW4 je meÄutim pronaÄena sekvenca sliÄna PIR ponavljajuÄem motivu za koju se stoga pretpostavlja da bi mogla biti zaslužna za kovalentno vezanje Scw4p u staniÄnu stijenku kvasca. Kako bi se ta pretpostavka provjerila u ovom radu je koristeÄi PCR metodu āmegapoÄetniceā ta sekvenca deletirana iz gena SCW4.Yeast cell wall proteins can be linked to the Saccharomyces cerevisiae cell wall by two different mechanisms: covalently and non-covalently. Non-covalently linked proteins can be isolated from cell wall by treatment with hot SDS, and covalently linked proteins can be isolated with glucanase (GPI-proteins) or with 30mM NaOH (Pir-proteins). Protein Scw4p is specific because it can be linked to the cell wall both covalently and non-covalently. Covalently linked Scw4p is isolated by overnight extraction in 30mM NaOH on +40C like proteins of Pir family. Pir proteins are linked to Ī²-1,3-glukan by ester bound between hydroxyl group of glucose and Ī³-carbonyl group of specific glutamic acid residue, placed in repetitive sequence specific for proteins of this family. Since that sequence is not present in SCW4 gene the mechanism of Scw4p covalent linkage to the cell wall is unknown. However, in the SCW4 gene sequence quite similar to PIR repetitive motive was found, that might be involved in covalently bounding of Scw4p in yeast cell wall. In order to check this assumption deletion of that sequence from the SCW4 gene was performed using āmegaprimerā PCR method
Discursive construction of climate change in anglophone and Croatian online news media
Rad predstavlja rezultate eksplorativnog istraživanja naÄina diskursnog konstruiranja Äovjekove uloge u fenomenu klimatskih promjena. OslanjajuÄi se na Å”iroki model ekolingvistike i kritiÄke analize diskursa u radu je provedena komparativna kvalitativna analiza korpusa tekstova o klimatskim
promjenama objavljenih u hrvatskim i anglofonima online medijima u odreÄenom, nasumce odabranom periodu. Cilj istraživanja jest utvrditi koje se priÄe (Stibbe 2015) o tom važnom druÅ”tvenom
problemu konstruiraju u analiziranom korpusu hrvatskih i anglofonih medijskih tekstova i koja se opÄa mjesta, odnosno toposi (Wodak 2001) aktiviraju u interpretaciji tih priÄa, kao i kakve se strategije konstruiranja druÅ”tvenih aktera (van Leeuwen 2003) koriste u oba korpusa. Komparativnom
kvalitativnom analizom tekstova iz anglofonih i hrvatskih medija stjeÄe se uvid u razlike u fokusu izvjeÅ”Äivanja, prominentnosti odreÄenih (pod)tema u pojedinim sredinama i retoriÄkim strategijama oblikovanja samoga diskursa.Th e paper presents fi ndings of an exploratory research into the ways of discursively constructing the
role of humans in climate change. Relying on the broad framework of ecolinguistics and critical discourse
analysis, the authors conducted a comparative qualitative analysis of a corpus of texts published in Croatian
and anglophone media in a limited, randomly chosen period. Th e aim of the research was to establish what
Ā»storiesĀ« (Stibbe 2015) related to this important social problem are given prominence in the analyzed
corpus of Croatian and anglophone media texts, what points of common knowledge, i.e.Ā«topoiĀ« (Wodak
2001) are activated in the interpretation of these stories and what strategies of constructing Ā»social actorsĀ«
are used in the two corpora. Th e contrastive qualitative analysis makes it possible to gain insight into the
diff erences in the focus of reporting, prominence given to particular (sub)topics in particular communities
and rhetorical strategies used in shaping the discourse on climate change
- ā¦