A Model of Croatian Political Scene

Radom se testiraju različiti strukturalni modeli opažaja hrvatskoga političkoga prostora. Analiza kovarijantne strukture stavova prema najznačajnijim hrvatskim političkim strankama pokazala je da opažaj počiva na četiri temeljne latentne dimenzije, različite po svojoj prirodi i interkorelacijama na poduzorku visokoobrazovanih u usporedbi s poduzorkom osoba nižeg obrazovanja. Iako u oba slučaja temeljne dimenzije mogu biti prepoznate kao faktori stava prema lijevom, desnom, centralnom i regionalno usmjerenom dijelu političke pozornice, dobivena struktura ima znatno veću jasnoću i jednostavnost na uzorku visokoobrazovanih. Opažaj političkog prostora osoba nižeg obrazovanja bitno je složeniji, što vjerojatno treba pripisati ulozi nesubstancijalnih i idiosinkratičnih kriterija prilikom procjenjivanja stranaka.In the paper various structural models concerning perception of the Croatian political scene have been tested. Covariance structure analysis of the attitudes toward the most prominent Croatian political parties revealed that the perception is based on four escential latent dimensions, different according to the nature and mutual intercorrelations, among high educated compared to low educated persons. Although both analysis came up with four factors subsuming attitudes toward left, right, central and regional part of political scene, resulting structure is much more simple and clear for the subsample of high educated persons. The perception of the political scene among people of lower educational level is much more structurally complex, which is probably the result of using nonsubstantial and idiosyncratic criteria while evaluating particular political parties

DAS VERHALTNIS VON GESELLSCHAFTSSTATUS UND DEN GRUNDDIMENSIONEN DER PERSONLICHKEIT

Radom se pokušala utvrditi povezanost društvenog statusa i dimenzija ličnosti. Istraživanje je provedeno na 2432 ispitanika starosti između 18 i 76 godina. Nakon zasebne faktorizacije pokazatelja društvenog statusa i ličnosti, izlučene temeljne dimenzije međusobno su korelirane na cijelom uzorku, muškom i ženskom poduzorku te dobno definiranim poduzorcima. Pokazalo se kako društveni status koji pojedinac ima tek u manjoj mjeri utječe na njegovu ličnost. Kvalifikacijski status negativno je povezan s autoritarnim konformizmom, dimenzijom koja se prema Eyseneku nalazi u prostoru društvenih stavova, a prema modelu Big Five najbliskija je zatvorenosti prema iskustvu. Niži materijalni status vjerojatno je odgovoran za veću količinu stresa kojemu je pojedinac izložen, što pridonosi većem stupnju tjeskobnosti i depresivnosti. Društveni status nije se pokazao značajno povezanim snesocijaliziranim, impulzivnim i agresivnim osobinama ličnosti, što je u suprotnosti s Eysenckovim pretpostavkama.In this paper an attempt has been made to determine the relationship between social status and personality dimensions. The survey was conducted on 2432 subjects aged 18-76. After separate factor analysis of social status and personality indicators was conducted, the extracted dimensions were correlated on the whole sample, male and female subsamples, and age-defined subsamples. The results indicate that social status has only a weak influence on personality. The negative relationship between educational status and authoritarian conformism has been established. According to Eysenck, this dimension belongs primarily to the domain of social altitudes, and in the Big Five model it is closest to the inverse of the openness to experience. Lower socioeconomical status is probably responsible for the larger amount of stressful events to which a person is exposed, which is a plausible explanation for the greater degree of anxiety and depression such a person is experiencing. No statistically significant relationship has been found between social status and unsocialised, impulsive and aggressive personality traits, which opposes Eysenck\u27s hypothesis.Yorliegende Arbeit versucht festzustellen, auf welche Weise gesellschaftlicher Status und Personlichkeitsdimensionen miteinander verbunden sind. Es wurde eine Untersuchung an 2432 Testpersonen im Alter zwischen 18 und 76 Jahren durchgefOhrt. Nach getrennter Faktorisierung der Gesichtspunkte des Gesellschaftsstatus und der Personlichkeitsdimension wurden die ausgesonderten Grunddimensionen miteinander korreliert: einmal far die gesamte Testgruppe, dann far die Untergruppen der mannlichen und weiblichen Testpersonen und schlie~lich fOr verschiedene Altersgruppen. Es zeigte sich, dar.. der gesellschaftliche Status des einzelnen lediglich geringfOgig auf seine Personlichkeit Einflu~ nimmt. Der Qualifikationsstatus steht in negativem Bezug zum autoritaren Konformismus, einer Dimension, die sich gemar.. Eysenck im Bereich gesellschaftsbezogener Einstellungen befindet, nach dem Big-Five-Modell wiederum einer Erfahrungsverschlossenheit am nachsten liegt. Ein niederer materieller Status ist vermutlich verantwortlich far eine hčihere Konzentration von Strefš, was zu vermehrter Beklommenheit und Depressivitat fOhrt. Es erwies sich, da~ der gesellschaftliche Status in keinem wesentlichen Bezug zu unsozialisierten, impulsiven und aggressiven Persčinlichkeitseigenschaften steht, was den Voraussetzungen Eysencks widerspricht. 100

Agro-photovoltaic systems as a synergy of agricultural and electricity production

Imajući u vidu pogoršavanje uslova za poljoprivrednu proizvodnju usled klimatskih promena, manifestovano kroz porast prosečnih temperatura, oskudicu vode i ekstremne vremenske prilike, sve je više činilaca koji opravdavaju primenu agrofotonaponskih (APV) ili ’’agrivoltaic’’ sistema, uz već iskazanu zainteresovanost da se oni postave i u Srbiji. APV sistemi omogućavaju inovativno, efikasno i isplativo rešenje za istovremeno odvijanje održive poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje obnovljive energije. Ovi sistemi povećavaju iskorišćenje zemljišta, sinergijom poljoprivredne infrastrukture sa fotonaponskom, što ruralne zajednice čini konkurentnijim i održivijim. Na ovaj način farmeri imaju priliku da razviju nov izvor prihoda bez napuštanja poljoprivredne proizvodnje. Instalisani direktno iznad poljoprivrednih kultura, solarni paneli štite biljke od prekomerne osunčanosti, toplote, održavaju vlažnost zemljišta, štite od grada i mraza, omogućavaju stabilan prinos uz istovremenu proizvodnju električne energije koja se može iskoristiti za dodatno poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. Benefiti koje pruža primena agrivoltaic sistema se mogu povećati zahvaljujući digitalnim rešenjima koja se prilagođavaju potrebama useva optimizovanjem nivoa senčenja ili vlažnosti zemljišta u odnosu na proizvodnju električne energije. Solarna energija se može iskoristiti za pogon pumpi za navodnjavanje zamenjujući dizel generatore, kao i za procese prerade poljoprivrednih proizvoda, odnosno napajanje opreme i voznog parka na imanjima. Individualni poljoprivredni proizvođači kao i zadruge mogu imati koristi od primene ovih sistema s obzirom da dosadašnja iskustva govore o povećanju prihoda farmi od preko 30%. Tehnička i ekonomska izvodljivost agrivoltaic projekata je dokazana u mnogim zemljama, a nedostatak odgovarajućeg regulatornog okvira je verovatno najveća prepreka za iskoristivost njihovih potencijala. Investicije u ove projekte su veće u poređenju sa konvencionalnim fotonaponskom sistemima postavljenim na zemlji, pa je u ovom momentu potrebno osmisliti i primeniti određene mere podrške do postizanja pozitivnih ekonomskih efekata u Republici Srbiji (AP Vojvodini). Pored tehničkih, ekonomskih i ekoloških aspekata agrivoltaic projekata, rano uključivanje različitih učesnika u razvoju projekata, kao i lokalnog stanovništva, je ključni kriterijum za njihov uspeh. Uzimajući u obzir klimatske prilike na području Srbije (AP Vojvodine), kao i kulture koje se uzgajaju, potrebno je ispitati mogućnost primene ovih sistema prvenstveno kod povrtarskih i voćarskih kultura. Ukoliko postoji dovoljno indicija za uspešnost ovakvih projekata, preporučljivo je da se predloži jedan konkretan projekat čija bi realizacija bila dobar pokazatelj za buduće projekte ovog tipa.Having in mind the deteriorating conditions for agricultural production due to climate change, which is reflected in rising average temperatures, water scarcity and extreme weather conditions, there are more and more factors that justify the use of agro-photovoltaic (APV) or ‘’agrivoltaic’’systems, with the already expressed interest in installing them in Serbia as well. APV systems offer an innovative, efficient and cost-effective solution for the simultaneous development of sustainable agricultural production and renewable energy production. These systems increase land use by synergizing agricultural infrastructure with photovoltaics, making rural communities more competitive and sustainable. In this way, farmers have the opportunity to develop a new source of income without leaving agricultural production. Installed directly above agricultural crops, solar panels protect plants from excessive sunlight, heat, maintain soil moisture, protect from hail and frost, enabling a stable yield with the simultaneous production of electricity that can be used to further improve agricultural production. The benefits of using an APV system can be increased thanks to digital solutions being adapted to crop needs by optimizing the level of shading or soil moisture in relation to electricity production. Solar energy can be used to drive irrigation pumps, thus replacing diesel generators, as well as for the purpose of processing agricultural products and powering equipment and rolling stock on farms. Individual farmers as well as cooperatives can benefit from the application of these systems, given that the experience so far shows an increase in farm income of over 30%. The technical and economic feasibility of APV projects has been proven in many countries, and the lack of an appropriate regulatory framework is probably the biggest obstacle for their potential to be realized. Investments in these projects are higher compared to conventional photovoltaic systems installed on the ground so, at this moment, it is necessary to design and implement certain support measures to achieve positive economic effects in the Republic of Serbia (AP Vojvodina). In the case that there are enough indications for the success of these projects, it is advisable to propose one specific project whose implementation would be a good indicator for future projects of this type

Social Status and the Adoption of Machiavellian Beliefs Among Youths

Radom se nastojala istražiti međuuvijetovanost statusnih odrednica mladih i njihovih uvjerenja vezanih uz makijavelističke (manipulativne) strategije postizanja osobnih ciljeva. Istraživanje je provedeno na uzorku od 675 osoba dobnog raspona između 14—27 godina, na školovanju ili u radnom odnosu na području zagrebačke općine Centar. Kanoničkom analizom su utvrđene tri statistički značajne ali razmjerno niske kanoničke korelacije između setova latentnih varijabli društvenog statusa i makijavelizma. Pokazalo se kako su djeca obrazovanijih i profesionalno uspješnijih roditelja u većoj mjeri sklona usvajanju makijavelističkog svjetonazora, pri čemu nije moguće razlučiti je li ovakav sklop stavova uzrok ili posljedica višeg statusa. Također se pokazalo da osobe urbane provenijencije teže usvajanju načelnih stavova o manipulaciji, dok su one iz naselja manjeg stupnja urbanizacije (dakle migranti) više skloni usvajanju stavova usko vezanih uz manipulativno ponašanje, što, prema sudu autora, odslikava njihovu različitu poziciju na društvenoj ljestvici. Rezultati u cjelini ukazuju kako je preklapanje indikatora društvenog statusa i makijavelističkih uvjerenja, iako interpretabilno, izrazito nisko, što govori kako se njihove determinante ne nalaze u istoj ravni.In this work an attempt has been made to explore the interdependence of youth status determinants and their beliefs connected to Machiavellian (manipulative) strategies of achieving personal goals. The survey was conducted on a sample of 675 people aged from 14 to 27, studying as students or working as employees in the Zagreb Centre Community. By means of canonic analysis, three statistically relevant but comparatively low canonic correlations between the sets of latent variables of social status and Machiavellianism have been established. The results indicate that the children of more educated and professionally more successful parents are more prone to adopting the Machiavellian viewpoint, wherefore it is not possible to discern whether this com-plex of attitudes is the cause or consequence of higher status. It has also been pointed out that the respondents of urban provenance display a tendency toward adopting general attitudes on manipulation, while those from settlements of a lower degree of urbanization (in other words — migrants) are more prone to accepting attitudes closely connected to manipulative behaviour, which, according to the authors’ judgement, reflects their different position on the social scale. The results indicate, in general, that the overlapping of indicators of social status and Machiavellian beliefs, although interpretable, is markedly low, which tells us that their determinants are not to be found in the same plan

The Relationship Between Young People\u27s Social Status and Their Political Orientations

Istraživanje na uzorku od 675 omladinaca u zagrebačkoj općini Centar pokazalo je da postoje tri faktora koja objašnjavaju interkorelacije među česticama političkih stavova. Faktorizacija varijabli socijalnog statusa ukazala je na postojanje osam latentnih dimenzija socijalnog statusa. Interkorelacijske veze između ova dva skupa faktora su vrlo niske, što ne potkrepljuje tezu o determinističkom odnosu između socijalnog statusa i političkog mnijenja. Autori pretpostavljaju da na oblikovanje političkog mnijenja utječe, ovim i sličnim istraživanjima neobuhvaćeni, socijalizacijski kontekst, kao i neki unutarnji psihički faktori, koji u ličnosti posreduju cjelinu njene životne situacije.In this research project carried out on a sample of 675 youths in Zagreb’s »Centre« Commune three factors have been extracted interpreting the intercorrelations among the items representing political attitudes. Factorization of the variables of social status indicates the existence of eight latent social status dimensions. The intercorrelations between these two groups of factors are very low thus denying the thesis of a deterministic relationship between social status and political opinion. The authors presume that the formation of political opinion is influenced by the context of socialization, not examined in this and similar surveys, as well as by some internal mental factors mediating the person\u27s existence as a whole

Verzeihungs- und Versöhnungsbereitschaft nach dem Unabhängigkeitskrieg in Kroatien

Rad se bavi empirijskim istraživanjem oprosta i pomirenja u Hrvatskoj nakon Domovinskoga rata. Istraživanja provedena u okviru psihologije pokazuju da se opraštanje ogleda u boljem duševnom zdravlju i odsutnosti negativna raspoloženja, a oprost i pomirenje imaju i svoju širu, društvenu, dimenziju. U radu se nastoji odgovoriti na tri temeljna pitanja: kako se stvaraju razmišljanja (stavovi) o oprostu i pomirenju; koliki je udio hrvatskoga pučanstva spreman na oprost i pomirenje i koji su korelati spremnosti na oprost. Istraživanje je provedeno potkraj 2000. godine. Rezultati pokazuju da se mišljenja o oprostu i pomirenju grupiraju u tri šira stava: skepsu u oprost i pomirenje, vjeru u pozitivne procese i podršku uvjetnom oprostu. Većina građana, njih više od četiri petine, sklona je oprostu pod uvjetom nadoknade štete i/ili isprike. U manjini su osobe spremne na bezuvjetni oprost, a nezanemariv dio građana sklon je i osveti. Na temelju prikupljenih podataka iznesena je pretpostavka koja bezuvjetni oprost i osvetu tretira kao nedovoljno prilagođena ponašanja potaknuta učestalim i površnim društvenim kontaktima u gradskoj sredini, što rezultira automatiziranom reakcijom u konačnici ovisnom o vrsti traume kojoj je osoba (bila) izložena.The paper deals with the empirical research of the process of forgiveness and reconciliation in Croatia after the War of Independence. Research conducted within the field of psychology indicates that the victim benefits from forgiving the perpetrator in many ways which is reflected in better mental health and lack of negative mood, while forgiveness and reconciliation also have their broader social dimension. In the paper three basic questions are being addressed: how are considerations (attitudes) on forgiveness and reconciliation structured; what part of the Croatian population is prepared to forgive and be reconciled and what are the correlates of willingness to forgive. The research was conducted towards the end of the year 2000. The results indicate that attitudes on forgiveness and reconciliation can be grouped into three broader viewpoints: scepticism in forgiveness and reconciliation, faith in positive processes and support to conditional forgiveness. Most citizens, more than four fifths, are inclined towards forgiveness under the condition of damage compensation and/or apology. Persons prepared to forgive unconditionally are in the minority, while a not-to-be- -neglected number is even prone to revenge. Based on the information gathered, a hypothesis is presented treating unconditional forgiveness and revenge as insufficiently adjusted behaviour influenced by frequent and superficial social contacts in the urban environment, which results in an automatic reaction ultimately dependent upon the type of trauma the person (is) was exposed to.Der Artikel untersucht den Verzeihungs- und Versöhnungsprozess, der nach dem Unabhängigkeitskrieg in Kroatien eingesetzt hat. Die psychologische Forschung der letzten 15 Jahre hat eindeutig ergeben, dass es für einen kriegsgeschädigten Menschen in mehrfacher Hinsicht nützlich ist, wenn er seinem einstigen Gegner verzeiht. Der Nutzen offenbart sich in einem besseren Seelenzustand und in der Abwesenheit negativer Gemütsverfassung. Andererseits hat der Verzeihungs- und Versöhnungsvorgang eine breitere, gesellschaftliche Dimension. Der Artikel versucht folgende drei Grundfragen zu beantworten: Wie sind die Einstellungen zu Verzeihen und Versöhnung strukturiert? Wie hoch ist der verzeihungs- und versöhnungsbereite Anteil in der kroatischen Bevölkerung? Welche Korrelate bestehen zur Verzeihungsbereitschaft bzw. zu ihrer Ablehnung? Eine dementsprechende Untersuchung wurde Ende des Jahres 2000 unter 1023 volljährigen kroatischen Bürgern durchgeführt. Die Untersuchungsergebnisse zeigen, dass sich die Einstellungen zu Verzeihen und Versöhnung in drei Gruppen fächern: Eine Gruppe verkörpert Skepsis gegenüber dem Verzeihungs- und Versöhnungsprozess; die zweite Gruppe von Einstellungen gibt dem Glauben an positive Wandlungsprozesse Ausdruck, während die dritte Gruppe bedingtes Verzeihen befürwortet. Die meisten der befragten Bürger, mehr als vier Fünftel der Probanden, ist geneigt zu verzeihen, sofern der Aggressor für entstandene Schäden aufkommt wird und /oder sich für sein Vorgehen entschuldigt. Eine Minderheit von Befragten zeigte sich zu bedingungslosem Verzeihen bereit, während eine nicht zu unterschätzende Zahl von Menschen sich zur Rachsucht bekannte. Aufgrund der ermittelten Angaben formulierten die Verfasser die These, wonach bedingungsloses Verzeihen und Rachsucht aus unzulänglicher Anpassung hervorgehen, deren Ursprung in wiederholten oberflächlichen Kontakten innerhalb eines städtischen Milieus liegt. Das Resultat sei eine automatisierte Reaktion, welche letztlich davon abhänge, welcher Art von Kriegstrauma die jeweilige Person ausgesetzt gewesen war

Determining the relationship and basic structure of several aspects of social evaluation

Konstrukt socijalne evaluacije ima važno mjesto u objašnjenju niza osobnih i socijalnih ponašanja pojedinca. Pregledom postojećih istraživanja vidljivo je kako se javlja veći broj pojmovno različitih aspekata koja proizlaze ili su povezani sa socijalnom evaluacijom, a čija je stvarna egzistencija i opravdanost upitna. U radu se, na temelju podataka prikupljenih na uzorku 461 studentice i studenta primjenom niza ljestvica koje opisuju barem nominalno ponešto različite vidove svijesti o/u društvenom kontekstu provjeravaju povezanosti različitih aspekta temeljnog konstrukta socijalne evaluacije te ispituje mogućnost jednostavnijeg opisa konstrukta socijalne evaluacije u terminima temeljnih faktora. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji temeljna povezanost nominalno raznorodnih konstrukata te da se zahvaćeni prostor daje razmjerno dobro opisati manjim brojem faktora.The social evaluation construct has an important place in the explanation of numerous personal and social behaviors of an individual. Review of existing literature indicates the presence of many conceptually different aspects deriving from or related to social evaluation, but their real existence and usefulness seems questionable. Several scales depicting at least nominally different aspects of social context awareness were administered to a sample of 461 students to provide a better understanding of the relationship between various aspects of the social evaluation construct and to examine the possibility of a simpler description in terms of basic factors. Results show the existence of a substantial relationship between nominally different constructs and indicate that covered space could reasonably be well described by a smaller number of underlying factors

The Relationship Between Young People\u27s Social Status and Their Political Orientations

Istraživanje na uzorku od 675 omladinaca u zagrebačkoj općini Centar pokazalo je da postoje tri faktora koja objašnjavaju interkorelacije među česticama političkih stavova. Faktorizacija varijabli socijalnog statusa ukazala je na postojanje osam latentnih dimenzija socijalnog statusa. Interkorelacijske veze između ova dva skupa faktora su vrlo niske, što ne potkrepljuje tezu o determinističkom odnosu između socijalnog statusa i političkog mnijenja. Autori pretpostavljaju da na oblikovanje političkog mnijenja utječe, ovim i sličnim istraživanjima neobuhvaćeni, socijalizacijski kontekst, kao i neki unutarnji psihički faktori, koji u ličnosti posreduju cjelinu njene životne situacije.In this research project carried out on a sample of 675 youths in Zagreb’s »Centre« Commune three factors have been extracted interpreting the intercorrelations among the items representing political attitudes. Factorization of the variables of social status indicates the existence of eight latent social status dimensions. The intercorrelations between these two groups of factors are very low thus denying the thesis of a deterministic relationship between social status and political opinion. The authors presume that the formation of political opinion is influenced by the context of socialization, not examined in this and similar surveys, as well as by some internal mental factors mediating the person\u27s existence as a whole

The Lions, Old and Young: A Typology of Croatian Managers in Times of Transition

Kombinacijom usmenog i poštanskog anketiranja ispitano je dvjesto hrvatskih menadžera, izabranih po slučajnom principu iz poslovnog telefonskog imenika, s namjerom da se napravi njihova tipologija. Pretpostavka je bila da će takva klasifikacija odražavati duh vremena u kojem je napravljena odnosno da će se u njoj zrcaliti tranzicijski proces privredne preobrazbe. Takva je hipoteza djelomično i potvrđena. Faktorska analiza pokazuje da se osobitosti poduzeća i obilježja poslovnog ponašanja menadžera mogu podvesti pod dvije latentne dimenzije, nazvane Veličina poduzeća i Poslovna agilnost. Na temelju izlučenih dimenzija provedena je cluster analiza i ispitani menadžeri su razvrstani u tri kategorije, nazvane: Inertni menadžeri, Agilni menadžeri u velikim poduzećima i Agilni menadžeri u malim poduzećima. Prvu skupinu menadžera od druge dvije odjeljuje manji radni angažman, što je vjerojatno posljedica vođenja poduzeća u netržišnim vremenima, dok se druge dvije kategorije međusobno razlikuju po većem stupnju ulaganja energije u sfem materijalnog stjecanja (mala poduzeća), odnosno u spektar društvenih i političkih aktivnosti (velika poduzeća).Two hundred randomly chosen Croatian managers were assessed using a combination of oral and postal survey in order to establish a typology. It was assumed that this classification would mirror the ongoing transition processes in Croatia. This hypothesis was partly confirmed. It has been shown that attributes of the firm and characteristics of business conduct could be reduced to two latent dimensions called SIZE OF THE FIRM and BUSINESS AGILITY. Based on the extracted factors, cluster analysis was applied and assessed managers were divided into three categories called INERT MANAGERS, AGILE MANAGERS FROM LARGE FIRMS and AGILE MANAGERS FROM SMALL FIRMS. The First group of managers was, in comparison with the other two groups, characterized by lower work engagement, which was probably due to leading a firm in non-market conditions. The other two groups could be differentiated on the basis of investing more energy in material well-being (small firms) or social and political activities (large firms)

Prijelomi distalnog okrajka nadlaktične kosti kod djece

Rezultati istraživanja dobiveni na temelju podataka iz medicinske dokumentacije Odjela dječje kirurgije KBC-a Osijek uglavnom se ne razlikuju od podataka iz literature. Od ukupno 43 pacijenta sa suprakondilarnim prijelomom humerusa, starosti do 15 godina, 24 pacijenta bila su muškog spola, a 19 pacijenata bilo je ženskog spola. Prijelomi su najčešći u dobi od 6 do 11 godina (25 pacijenata). Najčešće su nastali tijekom pada u igri, s bicikla, kreveta i sl. Dominantna strana za nastanak prijeloma bila je lijeva (26 pacijenata). U liječenju suprakondilarnih prijeloma dominira repozicija uz imobilizaciju (30 pacijenata), potom repozicija s vanjskom fiksacijom (10 pacijenata), a otvorena repozicija i unutarnja fiksacija primijenjene su tek kod 3 pacijenta