Information literacy in the education system: research overview

Informacijska pismenost je u današnje vrijeme mnogo više od samog pristupa informaciji i pretraživanja po Webu, ona također mora uključivati i kritičko promišljanje. U radu se donosi pregled relevantnih istraživanja o informacijskoj pismenosti u obrazovnom sustavu. Uz sama istraživanja također se navode primjeri dobre prakse podučavanja informacijske pismenosti. Cilj rada je prikazati istraživanja koja se bave inplementacijom koncepta informacijske pismenosti u nastavne programe i procese unutar obrazovnih ustanova Prvi dio rada pojašnjava pojam informacijske pismenosti te donosi teorijske okvire koncepta kroz relevantne modele koji su usko povezani s obrazovanjem. Drugi dio rada se odnosi na pregled domaćih i stranih istraživanja kroz tri razine obrazovanja. Primarna, sekundarna i akademska razina pokazuju različite potrebe i načine podučavanja informacijske pismenosti. Osim samih učenika i studenata, pregled istraživanja je obuhvatio možda i najvažnije sudionike tog procesa a to su knjižničari. Rezultati istraživanja upućuju na izvjestan nedostatak vještina i znanja o pravilnom postavljanju upita pretraživanja, prepoznavanju točnih od netočnih informacija, interpretiranje rezultata, te u skladu s etikom njihovo predstavljanje. Dosadašnja iskustva govore o pojedinačnim aktivnostima održavanja izbornih kolegija, modula unutar obveznih kolegija, radionica, različitih programa i projekata. Knjižničari u suradnji s nastavnicima trebaju kreirati modele informacijskog opismenjavanja te postati važna karika u informacijskom opismenjavanjuInformation literacy today is much more than just accessing information and searching the Web, it must also involve critical reflection. The paper provides an overview of relevant research on information literacy in the education system. The research itself also provides examples of good information literacy teaching practices. The aim of this paper is to present the research that deals with the implementation of the concept of information literacy in curricula and processes within educational institutions. The second part deals with the overview of domestic and foreign research through three levels of education. The primary, secondary and academic levels show different needs and ways of teaching information literacy. In addition to the students themselves, the survey review covered perhaps the most important participants in the process, namely librarians. The results indicate a certain lack of skills and knowledge on how to correctly place search queries, identify true from false information, interpret the results, and present them in accordance with ethics. Past experience speaks about individual elective courses, modules within compulsory courses, workshops, various programs and projects. Librarians, in collaboration with teachers, should create models of information literacy and become an important link in information literacy

Four Passages to Information Use Related Phenomena in Bachelor Theses at the Finnish Universities of Applied Sciences

Peer reviewe

Information horizons as a method of human information behaviour research

U radu se opisuju značajke i važnost koncepta informacijskih horizonata, koji je 1999. godine predložila Diane Sonnenwald sa svrhom istraživanja informacijskoga ponašanja. Teorijska osnova modela informacijskih horizonata razvija okvir istraživanja, traženja, filtriranja, korištenja i diseminacije informacija. Različiti izvori mogu biti uključeni u informacijske horizonte pojedinaca, primjerice kolege, predmetni stručnjaci, knjižničari, dokumenti, mediji, mrežne stranice, knjige, alati za pretraživanje, eksperimenti te promatranje okoline. Teorija informacijskih horizonata predlaže kako su određene vrste podataka, koje inače nisu bile uključivane u istraživanja informacijskoga ponašanja, važne za povećanje razumijevanja informacijskoga ponašanja, a ovi podatci uključuju donesene odluke i poduzete radnje tijekom procesa traženja informacija, kada i zašto osobe pristupaju informacijskim izvorima i kanalima (ili zašto im ne pristupaju), odnose i međusobnu povezanost informacijskih izvora, osobne preferencije i vrednovanje informacijskih izvora te utjecaj konteksta i situacija na proces traženja informacija. Sonnenwald predlaže metodologiju ispitivanja informacijskih horizonata koja uključuje polustrukturirane intervjue uz korištenje metode kritičnoga događaja te metodu skiciranja mapa. Koncept informacijskih horizonata omogućava istraživanje informacijskih potreba srednjoškolaca, studenata preddiplomskoga i diplomskoga studija, starijih odraslih osoba te stručnjaka određenih profesija, što pruža mogućnost informacijskim ustanovama prilagoditi svoje usluge i zbirke stvarnim potrebama korisnika.This paper presents features and importance of the concept of information horizons, which was proposed in 1999 by Diane Sonnenwald with purpose of exploration human information behaviour. Theoretical framework of information horizons model develops a framework of searching, seeking, filtering, using and disseminating information. For a particular individual, a variety of information resources may be included within their information horizon, for example, they may include colleagues, subject experts, librarians, documents, media, websites, books, information retrieval tools, experiments and observation in the world. The framework suggests that certain types of data, which have not been traditionally included in studies of information behaviour, are important. These data include when and why people access (or why they do not access) informaton resources and channels, relationships and interconnectedness among information resources, individual preferences and evaluation of information resources and the impact of contexts and situations on the information seeking process. Sonnenwald proposes the methodology of investigating information horizons which consists of semi-structured interviews using the critical incident technique and map drawing technique. Concept of information horizons enables investigating information needs of high school students, undergraduate and graduate college students, elderly and professionals, which allows information institutions to adjust their services and collections according to their users’ actual needs

Workplace Information Needs of Engineering and Technology Graduates: A Case Study on Two Continents

In this research category, work-in-progress study, the authors conducted eleven semi-structured interviews of employers (five from the United States and six from Sweden), in order to determine the information literacy skills and habits needed by engineering and technology graduates. The authors found similar information needs at both the Swedish and American corporations. They found that, while the core information literacy principles of identifying an information need, locating, accessing, evaluating, integrating, and documenting are valuable skills for students to have, they need to be translated to accommodate the socially constructed information landscapes of each corporation and the more fluid and subtle requirements of workplace information problems. Librarians and engineering educators need to construct more authentic information environments in their courses and design projects, so students will be better prepared to navigate corporate information spaces and culture

Bibliografija radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka

Cilj. U radu se donosi bibliografija znanstvenih i stručnih radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka iz triju grana informacijskih i komunikacijskih znanosti – arhivistike i dokumentalistike, knjižničarstva i muzeologije. Rad ima za cilj dati kvantitativni i kvalitativni uvid u hrvatsku znanstvenu i stručnu produkciju iz navedenoga područja, te ukazati na njegovu važnost u etabliranju informacijskih znanosti u nas. Metodologija. U svrhu pronalaska relevantnih radova o temi, pretraženi su domaći izvori (Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske i katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb), strane bibliografske, citatne i baze punog teksta u području društvenih znanosti dostupne preko Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, te tražilica znanstvene literature Google Scholar. U nastojanju da bibliografija bude što cjelovitija, pretraženi su i popisi literature u identificiranim radovima, pa je bibliografija tako rađena i de visu. Učinjena je i kvantitativna i kvalitativna analiza prikupljenih bibliografskih jedinica, kao i njihova analiza prema autorstvu, vrsti radova i jeziku. Rezultati. Kvantitativna analiza je pokazala da su se prvi radovi pojavili već početkom pedesetih godina 20. stoljeća te da se već tada promišljalo o obrazovanju informacijskih stručnjaka. Taj se interes intenzivirao sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća te od tada nije jenjavao već je, štoviše, rastao. Najveći je broj radova objavljen u prvom desetljeću 21. stoljeća. Razloge vjerojatno treba tražiti ne samo u naglom razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija već i u uvođenju Bolonjskog procesa na hrvatska visoka učilišta, čemu su se nastavni kurikulum i obrazovanje informacijskih stručnjaka trebali prilagoditi. Kvalitativna analiza pokazala je da je toj problematici i posvećen najveći broj radova. Više od polovine radova napisano je u koautorstvu dvoje ili više autora, što ukazuje na dobru profesionalnu suradnju hrvatske stručne i znanstvene zajednice koja se bavi problematikom obrazovanja informacijskih stručnjaka. Relativno velik broj radova izloženih na inozemnim skupovima, kao i značajan broj radova na engleskom jeziku, ukazuje na važan doprinos hrvatskih autora razumijevanju ove problematike i na globalnoj razini. Originalnost/Vrijednost. Vrijednost rada je u tome što tematska bibliografija ovoga tipa do sada nije postojala. Rad je ujedno poticaj novim generacijama znanstvenika i stručnjaka na daljnje promišljanje o obrazovanju informacijskih stručnjaka i o nužnosti njihova kontinuiranog stručnog usavršavanja i prilagodbe novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama