Are social networking sites information sources? Informational purposes of high-school students in using SNSs

Although social networking sites such as Facebook or Twitter are widely used by teenagers, to date, research has focused on their social uses. This research sought to investigate the ways in which high school students (15–19 years) use such sites in order to find information. It highlights the importance of considering how young people may use social networking sites for everyday life information as well as for academic and school-oriented information. Findings from a web-based survey of students from the UK, France, Thailand and Denmark show that social networking sites are information sources for most teenagers, especially for information related to social activities. Although academic information seeking was not among the most common reasons for using them, the findings indicate that they are used by many students for such purposes, as well as for everyday life information seeking

Teenagers on YouTube: from non-formal information practices to information culture?

International audienc

Efektivitas Penggunaan Multimedia Tutorial di Youtube terhadap Kemampuan Menulis Artikel Ilmiah

Teachers can utilize multimedia tutorials on YouTube as a supportive learning medium. These multimedia tutorials have a positive effectiveness in improving the ability to write scientific articles. This media also facilitates students' understanding in composing scientific articles. The research aims to determine the presence and magnitude of the influence of multimedia tutorials on YouTube on the ability to write scientific articles, as well as the differences compared to conventional media (print media). The research adopts method  a quasi-experimental design, and nonprobability sampling technique is used to determine the sample. The research findings indicate that multimedia tutorials on YouTube are more effective than print media in teaching scientific article writing. The results show that the average score for writing articles using multimedia tutorials on YouTube is 85.20%, while using print media is 75.93%. Furthermore, the obtained significance value is 0.000, which is smaller than 0.05. In conclusion, there is a significant influence of multimedia tutorials on YouTube on the ability to write scientific articles students at pascasarjana UHAMKA. AbstrakPengajar dapat memanfaatkan multimedia tutorial di YouTube sebagai media penunjang pembelajaran. Multimedia tutorial ini memiliki efektivitas positif dalam peningkatan kemampuan menulis artikel ilmiah. Media ini juga mempermudah pemahaman mahasiswa dalam menyusun artikel ilmiah. Tujuan penelitian ingin mengetahui ada atau tidak adanya pengaruh multimedia tutorial materi di Youtube terhadap kemampuan menulis artikel ilmiah serta perbedaannya dengan menggunakan media konvensional (media cetak). Penelitian ini menggunakan metode quasi eksperimen. Teknik Nonprobability sampling digunakan dalam penentuan sampel. Didapati hasil penelitian yaitu multimedia tutorial materi di YouTube lebih efektif dibandingkan dengan media cetak pada materi penulisan artikel ilmiah. diperoleh hasil menulis artikel antara menggunakan multimedia tutorial materi di YouTube dengan rata-rata sebesar 85.20%, sedangkan menggunakan media cetak sebesar 75.93%. Diperoleh juga nilai sig 0,000 lebih kecil dari 0,05. Simpulan yang diambil yaitu adanya pengaruh multimedia tutorial materi di Youtube terhadap kemampuan menulis artikel ilmiah mahasiswa pascasarjana UHAMKA.

Everyday life as an evolving context of information behaviour

The purpose of this paper is to elaborate the nature of everyday life as a context of information behaviour by examining how researchers have approached this issue. To this end, particular attention is directed to how they have characterized everyday life as a constellation of work-related and non-work constituents. Evolutionary concept analysis was conducted by focusing on 40 studies on the topic. It is examined how the conceptualizations of everyday life and the relationships between work-related and non-work constituents have been evolved since the 1990s. The analysis is based on the comparison of the similarities and differences between the characterizations of the above constituents. Early conceptualizations of everyday life as a context of information behaviour were largely based on Savolainen's model for everyday life information seeking. Later studies have proposed a more holistic approach to everyday life in times when the boundaries between work-related and free-time activities have become blurred, due to the growing use of networked information technologies and telecommuting. Since the late 1990s, the understanding about the nature of everyday life as a context of information behaviour has become more nuanced; thanks to a more detailed identification of the overlaps of work-related and non-work constituents. As the study is based on a sample of studies examining the relationships of work-related and non-work constituents, the findings cannot be generalized to concern the contextual nature of everyday life as a whole. The study pioneers by offering an in-depth analysis of the nature of everyday life as a context of information behaviour.acceptedVersionPeer reviewe

Responding to Concerns About Online Radicalization in U.K. Schools Through a Radicalization Critical Digital Literacy Approach

© 2016 Taylor & Francis Group, LLC. This article discusses the two main strategies commonly used to safeguard children and young people online; namely, Internet filtering and digital literacy education. In recent U.K. government guidance, both are identified as means to prevent online radicalization in schools. However, despite the inadequacies of filtering, more attention is usually paid to technical solutions than to pedagogic ones. In this article, a critical digital literacy approach is proposed to allow students to explore and discuss the types of controversial issues they may encounter outside school within a supportive environment. Such an approach can allow schools to meet their responsibility to help young people to develop appropriate skills to engage with the Internet as it actually is, not as we might like it to be

Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama

Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, (3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji  su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav   ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine

Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama

Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, (3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji  su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav   ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine

Diagnosing information space from the perspective of human information behaviour

Cel/teza: Artykuł stanowi propozycję dookreślenia i skonkretyzowania specyficznej, indywidualnej przestrzeni informacyjnej, stanowiącej kontekst, tło oraz miejsce dla zachowań informacyjnych człowieka podejmowanych w infosferze. Jest również próbą przedstawienia wyselekcjonowanych i najczęściej podejmowanych w informatologii sposobów i możliwości badania tych aktywności informacyjnych, które występują zawsze w pewnym kontekście, w pewnej sytuacji lub na pewnej płaszczyźnie, a także są generowane poprzez określone lub często nieuchwytne uwarunkowania i czynniki. Koncepcja/metodyka badań: Zastosowano podejście jakościowe, a także metody analizy i krytyki piśmiennictwa oraz analizy koncepcyjnej i tematycznej. Jakościowa analiza treści dotyczyła wybranych, reprezentatywnych publikacji z lat 2012–2022. Wyniki i wnioski: Zdefiniowano kluczowe komponenty subiektywnej przestrzeni informacyjnej usytuowanej w różnych i metaforycznie stosowanych badaniach geografii informacyjnych. Zwrócono uwagę na istotność badań tego zagadnienia w obszarze zachowań informacyjnych za pomocą interdyscyplinarnej optyki oraz różnych triangulacji metod i technik badawczych. Ograniczenia badań: Przedstawione badania stanowią swego rodzaju rekonesans i wymagają dalszych eksploracji. Głównym ich ograniczeniem było wzięcie pod uwagę wyłącznie wybranych określeń związanych z information space i tylko w kontekście zachowań informacyjnych. Oryginalność/wartość poznawcza: Poprzez analizę najnowszych trendów w badaniach przestrzeni informacyjnej wykazano, że obszar ten stanowi ogromny potencjał do eksplorowania specyfiki i wieloaspektowości zachowań informacyjnych człowieka, ich różnorodnych komponentów, osobliwości, niejednolitego kontekstu, uzależnionego od optyki oraz uwarunkowań przestrzennych, hybrydowych (cyberprzestrzeń, internet) oraz wyobrażonych (horyzonty informacyjne i reprezentacje mentalne), rozumianych jako ramy tych zachowań