Utjecaj debljine TiCN prevlake na otpornost abrazijskom trošenju visokolegiranih alatnih čelika za hladni rad

U radu je opisan PACVD postupak prevlačenja i mogućnost povećanja otpornosti na abrazijsko trošenje visokolegiranih alatnih čelika za hladni rad. Korištena je TiCN prevlaka koja se nanosila na osnovni materijal izrađen od čelika Böhler K110 (EN X155CrVMo12-1), odnosno Böhler K390PM dobiven metalurgijom praha. Opisan je postupak ispitivanja otpornosti na abrazijsko trošenje metodom “suhi pijesak/gumeni kotač“ kako bi se utvrdio utjecaj debljine prevlake na otpornost abrazijskom trošenju. Uz ispitivanja otpornosti na abrazijsko trošenje, ispitavala se i debljina nanesenih prevlaka kalotestom, odnosno adhezivnost prevlake na tvrdomjeru Rockwell C. Tragovi trošenja na ispitnim uzorcima su analizirani na stereomikroskopu i skenirajućem elektronskom mikroskopu. Ispitivanja su pokazala dobru adhezivnost TiCN prevlake na oba osnovna materijala, kao i bolju otpornost na abrazijsko trošenje deblje prevlake u odnosu na tanju za isti osnovni materijal

Abrazijsko trošenje alatnih čelika

Upotreba reznih alata potječe od samih početaka ljudske civilizacije. Prvi korišteni alati bili su kamena sjekira, kameni nož te svi ostali predmeti koje je čovjek koristio u svakodnevnom životu. Prije 5000 godina započinje upotreba alata izrađenog od meteoritskog željeza. Kasnijim kontaktom u vatri takvog željeza sa sredstvom za pougljičavanje nastaju prvi alati od čelika. Alat predstavlja svako sredstvo kojim čovjek olakšava ili omogućava izvršenje željene radnje bilo neposredno, snagom ruke, bilo posredno snagom nekog stroja. Završni rad podjeljen je na dva dijela. Prvi dio rada je teorijski dok je drugi dio eksperimentalan. U eksperimentalnom dijelu rada potrebno je usporediti otpornost na abrazijsko trošenje tvrdog metala i alatnog čelika. U radu su korištena tri uzorka: dva su laboratorijska (u daljnjem tekstu: U1 i U2) i jedan industrijski uzorak (u daljnjem tekstu: U3) Uzorak U1 i U2 poznatog su kemijskog sastava kao i uzorak U

Adhezijsko trošenje glatke cijevi topničkih oružja

U radu je opisan razvoj topničkog naoružanja, njihova namjena i osnovne konstrukcijske značajke cijevi i projektila namjenjenog gibanju kroz glatku cijev. Proučeni su mehanizmi trošenja cijevi i posljedice trošenja cijevi na balističke značajke oružja. U radu se istražuje otpornost materijala cijevi na adhezijsko trošenje. Ispitani uzorci su od čelika za poboljšavanje 36Cr\NiMo4, 35CrMo4 i C45. čelici su poboljšani, poboljšani i nitrirani, te poboljšani i tvrdo kromirani. Ispitivanje je odrañeno na ureñaju za ispitivanje otpornosti na adhezijsko trošenje, a pokazatelj otpornosti je faktor trenja µ postignut na dodirnoj površini izmeñu uzorka i ispitnog prstena. Dobiveni rezultati su kvantitativni pokazatelji otpornosti ispitivanih čelika na trošenje adhezijom

Trošenje noža za kosilicu

U današnje vrijeme ne može se zamisliti rad u vrtu, voćnjaku ili vinogradu bez strojeva koji olakšavaju i ubrzavaju posao. Najvažniji strojevi u vrtu uglavnom su kosilice, kopačice, prskalice te usitnjivači granja i korova. Kod košnje travnjaka, cilj je da taj travnjak bude što ljepše uređen, te naravno, pokošen, što se postiže kosilicama, kod kojih je najvažniji dio cjelokupne opreme nož. Što je nož, odnosno oštrica, bolje kvalitete i bolje naoštrena, te što sami nož obuhvaća veću površinu reza, omogućava se brža i lakša košnja, a time i ljepši izgled travnjaka nakon košnje. U uvodnom dijelu ovog završnog rada prikazane su vrste kosilica, vrste i podvrste noževa za kosilice, najčešći problemi koji se javljaju kod noževa, te su navedeni materijali noža kojima se može obavit košnja. U eksperimentalnom dijelu određen je kemijski sastav noža, ispitani su tragovi trošenja na nožu, određena je mikrostruktura te je pomoću Vickersove metode izmjerena tvrdoća sredine i ruba noža. U zaključku je predloženo kako bi se mogla poboljšati svojstva noža, čime mu se produžuje vijek trajanja

Trošenje lanaca motornih pila lančanica

Svaki alat u svom radu ima problem sa trošenjem pa tako i lanac motorne pile lančanice. Danas ne postoji materijal koji je otporan na trošenje u svim mogućim radnim uvjetima, međutim određenim postupcima oplemenjivanja i prevlačenja reznih površina možemo povisiti otpornost na trošenje. U uvodnom dijelu završnog rada općenito se opisuje motorna pila lančanica i njezine komponente. Opisani su pojedini dijelovi motorne pile i objašnjena funkcija istih. Zatim su navedeni materijali izrade lanaca motornih pila te opisani načini trošenja elemenata lanca. U drugom dijelu rada provedeno je ispitivanje reznih elemenata lanaca u cilju određivanja tragova trošenja na reznim i bočnim površinama, kemijska analiza, određivanje tvrdoće po Vickersu (HV) i mikrostruktura

Otpornost čelika X155CrVMo12-1 na abrazivnu eroziju česticama

U ovom radu opisana je problematika trošenja alatnog čelika abrazivnom erozijom česticama. U prvom je dijelu opisana abrazivna erozija česticama te parametri koji utječu na erozijsko trošenje. Zatim je dan teorijski pregled toplinskih obrada kojima se u praksi najčešće podvrgavaju visokolegirani alatni čelici za hladni rad, s posebnim naglaskom na utjecaj tih toplinskih obrada na otpornost na trošenje. U eksperimentalnom dijelu opisano je tribološko ispitivanje čelika X155CrVMo12-1 (AISI D2) abrazivnom erozijom česticama s kutem upada čestica od 30°. Ispitni uzorci su kaljeni sa dvije različite temprature austenitizacije, popušteni na dvjema različitim temperaturama popuštanja te je polovica uzoraka bila podvrgnuta dubokom hlađenju, dok druga polovica nije. Tako je dobiveno osam različitih skupina uzoraka. Statističkom obradom rezultata dobivenih ispitivanjem pokušalo se utvrditi na koji način različiti parametri toplinske obrade utječu na otpornost na trošenje

Tribološka analiza materijala cijevi jurišne puške

U cijevi svakog vatrenog oružja dolazi do vrlo složenih i intenzivnih mehaničkih, toplinskih i kemijskih procesa prilikom paljbe. Materijal cijevi izložen je djelovanju višestrukih mehanizama trošenja materijala, poglavito njezin unutrašnji dio ili kanal cijevi, koji je u izravnom dodiru s projektilom. U radu su proučeni mehanizmi trošenja cijevi i posljedice istrošenosti cijevi na balističke značajke jurišne puške. Istraživanje prikazano u ovome radu provedeno je na čeliku za poboljšanje 32CrMoV12-10, namijenjenom za izradu cijevi naoružanja. Čelik je nabavljen od dva različita proizvođača, a u radu se nastoji ispitati podudarnost njihove tribološke otpornosti. Stoga su ispitni uzorci razvrstani u dvije skupine: čelik 1 i čelik 2. Svi uzorci su u poboljšanom stanju. Kod ispitivanja otpornosti na trošenje abrazijom i erozijom česticama, ukupno su ispitana po dva uzorka za svaku grupu čelika po jednom mehanizmu trošenja, s tri ponovljena mjerenja. U oba slučaja, mjeren je gubitak mase uzorka kao kvantitativni pokazatelj za usporedbu otpornosti ispitnih uzoraka. Pri ispitivanju otpornosti na adhezijsko trošenje, ispitan je po jedan uzorak svake grupe u tri ciklusa (na mjedenom i čeličnom prstenu). Pokazatelj otpornosti je faktor trenja µ postignut na dodirnoj površini između uzorka i ispitnog prstena. Prije samih ispitivanja, čelicima je snimljena metalografska struktura te je izmjerena tvrdoća. Dobiveni rezultati prikazani su tablično i u obliku dijagrama

Tooth Wear Related Signs in the Croatian Navy Employees

Svrha: U ovom se istraživanju željelo odrediti stupanj trošenja zuba kod pripadnika Hrvatske ratne mornarice te procijeniti oralne znakove i demografske čimbenike povezane s tim procesom. Materijali i postupci: Uzorak se sastojao od 1092 pripadnika Hrvatske ratne mornarice u dobi od 20 do 60 godina (srednja dob 37,06±7,85) i to 985 muškaraca i 107 žena. Mjerenje iznosa trošenja zuba temeljilo se na relativnom stupnju nalaza brusnih faseta (ljestvica 0 – 4). Ukupno trošenje zuba (iznos zbroja svih brusnih faseta) i indeks trošenja zuba (prosječan godišnji porast zbroja svih faseta korigiran za postotak zuba koji nedostaju) korelirani su s demografskim podacima, hipertrofijom žvačnih mišića i njihovom napetošću nakon buđenja, pomičnošću zuba, lineom albom, impresijama na jeziku, bukalnim ranicama, nekarijesnim cerviksnim lezijama (NKCL-om), brojem zuba i anamnestičkim podatkom o bruksizmu kako bi se odredile specifične povezanosti tih varijabli s trošenjem zuba. Rezultati: Postotak zuba s okluzijskim trošenjem bio je od 21,66 posto u najmlađoj dobnoj skupini do 52,45 posto u najstarijoj. Ukupno trošenje zuba bilo je najjače izraženo kod ispitanika u najstarijoj dobnoj skupini, a najmanje kod najmlađih. Linearna multipla regresijska analiza pokazala je da je povećano trošenje zuba bilo značajno povezano s NKCL-om (β=0,55, p<0,001), impresijama na jeziku (β=0,17, p<0,001), muškim spolom (β=-0,105, p<0,001), mišićnom napetošću (β=0,103, p<0,05) i hipertrofijom mišića (β=0.063, p<0.05). Koeficijent determinacije (R2) modela iznosio je 0,49. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da su NKCL, impresije na jeziku, napetost mišića, muški spol i hipertrofija mišića potencijalni čimbenici koji pokazuju najveću povezanost s trošenjem zuba. Nije pronađena znatna povezanost između indeksa trošenja zuba i linee albe, pomičnsti zuba, bukalnih ranica i anamnestičkog podatka o bruksiranju.Objective: The objective of this study was to determine the severity of tooth wear in a sample of Croatian navy employees and to evaluate oral signs and demographic factors related to it. Materials and Methods: The sample included 1092 navy employees aged 20 to 60 years (mean age 37.06±7.85), 985 men and 107 women. The tooth wear severity measurements were based on the relative degree of faceting (0-4 scale). The tooth wear score (the sum of all facets scores) and tooth wear index (average annual growth of sum of ratings corrected for the percent of missing teeth) were correlated to demographic data, masticatory muscles hypertrophy, masticatory muscles tension upon awakening, tooth mobility, linea alba, tongue indentations, traumatic ulcers, noncarious cervical lesions (NCCL), number of teeth and self-reported bruxism in order to determine the specific correlates of tooth wear. Results: The percentage of teeth with occlusal wear ranged from 21.66% in the youngest age group to 52.45% in the oldest age group. The tooth wear score was highest in 40-60-year-old subjects, and lowest in 20-30-year-old subjects. The stepwise multiple linear regression analysis showed that increased tooth wear was significantly associated with NCCL (ß=0.55, p<0.001), tongue indentations (ß=0.17, p<0.001), male gender (ß=- 105, p<0.001), muscle tension (ß=0.103, p<0.05), and muscle hypertrophy (ß=0.063, p<0.05). The R² of the model was 0.49. Conclusion: The results of this study suggest that NCCL, tongue indentations, muscle tension, male gender and muscle hypertrophy are potential factors that may influence or predict tooth wear. There was no significant relationship or association between tooth wear index and linea alba, tooth mobility, traumatic ulcers and self report of bruxism

Analiza dotrajalosti bregaste osovine četverotaktnog motora s unutarnjim izgaranjem

U radu je analizirana dotrajalost i oštećenje bregaste osovine četverotaktnog motora s unutarnjim izgaranjem, koji su doveli do nepravilnog rada motora. Bregasta osovina je jedan od najvažnijih dijelova motora, a naziv joj dolazi od brijegova, uzduž cijele površine, koji otvaraju i zatvaraju ventile. Trajanje otvorenosti, brzine otvaranja i zatvaranja, te hod ventila određeni su oblikom brijegova. U modernim konstrukcijama motora, bregasta osovina je najčešće smještena u glavi motora, iznad cilindara. Pogon bregaste osovine uglavnom se prenosi zupčastim remenom. Nepravilan rad bregaste osovine može dovesti do ozbiljnih kvarova i nepravilnog rada motora, što je bio slučaj na konkretnom primjeru koji se analizira. Analizom elemenata i oštećenja tribosustava, pokušat će se dati odgovor na pitanje što je dovelo do oštećenja bregaste osovine (brijegovi i rukavci ležajeva), te koji mehanizam trošenja je prisutan. U sklopu eksperimentalnog dijela ispitana je tvrdoća pripremljenih uzoraka, te je provedena elektronska mikroskopija i analiza kemijskog sastava uzoraka

Analiza materijala valjaka za mjerenje kočne sile

U ovom radu objašnjeno je čemu služe valjci za ispitivanje kočne sile te način na koji se mjeri sila kočenja i uvjeti koji trebaju biti ispunjeni. Nakon određenog vremena eksploatacije samih valjaka dolazi do otpadanja prevlake te takvi valjci više nisu dobri za upotrebu i daju pogrešne rezultate.Prevlaka je potrebna na valjcima iz razloga što ona osigurava dovoljno visok faktor trenja između pneumatika i valjka koji po zakonu ne smije biti manji od 0,5. Otpadanjem dijelova prevlake sa valjka javljaju se područja gdje se postižu niski faktori trenja, te time ni izmjerena kočna sila nije dosljedna i pojavljuju se skokovi u mjerenju. U eksperimentalnom dijelu rada otkriven je uzrok otpadanja prevlake te analizirani uvjeti rada i mehanizmi trošenja prevlake. Navedeni su primjeri obnove od strane dvije tvrtke, te ponuđena rješenja i načini obnove kako bi se osigurala dogotrajnost prevlake i time produljilo vrijeme eksploatacije samih valjaka