METODOLOGIJA IZRADE MODELA GENERIRANJA KARAKTERISTIKA DOKUMENTACIJE

Metodologija izrade modela generiranje karakteristika dokumentacije obuhvaća izgradnju niza modela. Svaki model, za određeni nivo, daje određenu karakteristiku koja ugrađena u model višeg reda čini osnovicu modela odlaganja i čuvanja dokumentacije. Izborom materijalnog nositelja informacijskog sadržaja, na osnovi ovako dobivenih modela, stvara se osnova za izgradnju konačnog modela odlaganja, čuvanja i zaštite dokumentacije

UZORKOM DO KAPACITETA MATERIJALNOG NOSITELJA INFORMACIJSKOG SADRŽAJA*

Dokumentacija u suvremenim poslovnim sustavima može biti na različitim medijima ili na više medija istovremeno. Može imati različite oblike i tokove kalanja. Istraživanja Nolan Norton Instituta (1989.) pokazuju da poduzeća obuhvaćena istraživanjem troše 4 do 5% neto prihoda na informacijski sustav. Pokazano je da razvijeni informacijski sustavi obuhvaćaju oko 5% informacija poslovnih sustava. Od ovog postotka oko 1% informacija direktno je dostupno korisnicima računala, dok je oko 4% informacija trajno pohranjeno na magnetskim medijima i mikrofilmu. Ovo istraživanje je pokazalo da je glavni nositelj informacija poslovnih sustava papir. S obzirom na činjenicu da se papir kao materijalni nositelj informacija još uvijek vrlo mnogo koristi, javlja se i potreba istraživanja iskorišten]a kapaciteta dokumenta. Istraživanje obuhvaća informacijski sadržaj i oblik dokumenta. Na taj način dolazi se do spoznaje o mogućnosti racionalizacije i normizacije sadržaja i oblika dokumenta. Iz razumljivih razloga u ovakvim istraživanjima koristi se statistička metoda uzoraka

INFORMACIJSKI SADRŽAJ DOBITI I OPERATIVNOG NOVČANOG TIJEKA IZ GODIŠNJIH IZVJEŠTAJA -ANALIZA ZA HRVATSKA LISTANA DRUŠTVA

The main purpose of this research was to test the content of accounting information (earnings and operating cash flow) in the context of investors\u27 decisions at capital markets. The research is based on event study approach where return volatility index RVIit is used as measure of market reaction in the period of 10 days before and after publishing the accounting information. The research was done on the sample of companies from CROBEX 10, i.e. on the sample of 10 most traded companies from the Zagreb Stock Exchange in the period 2005-2009. As a general conclusion we can point out that accounting information (earnings and operating cash flow) from annual report has information content since the market reacts to published information with abnormal returns.Osnovni cilj ovog istraživanja je testiranje informacijskog sadržaja računovodstvenih informacija (dobiti i operativnog novčanog toka) u kontekstu ulagačkih odluka na tržištu kapitala. Istraživanje je bazirano na pristupu "studije događaja", gdje je indeks volatilnosti povrata dionica RVIit korišten za mjerenje reakcije tržišta u razdoblju od 10 dana prije i nakon na objave računovodstvenih informacija. Istraživanje je provedeno na uzorku kompanija iz indeksa CROBEX 10, tj. na uzorku 10 najtrgovanijih kompanija sa Zagrebačke burze u razdoblju od 2005 do 2009 godine. Kao opći zaključak istraživanja može se navesti da računovodstvene informacije iz godišnjih izvještaja (dobit i operativni novčani tok) imaju informacijski sadržaj jer tržište reagira na objavu informacija kroz abnormalne povrate

IMPACT OF THE COVID-19 PANDEMIC ON THE VALUE RELEVENCE OF EARNINGS AND CASH FLOWS

Studije vrijednosne važnosti ispituju važnost i pouzdanost računovodstvenih informacija te predstavljaju zaseban smjer računovodstvenih istraživanja. Vrijednosna važnost se može tumačiti kao stupanj statističke povezanosti između računovodstvenih informacija i cijena dionica koja se utvrđuje primjenom Feltham – Ohlson-ova (1995) modela. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je na sve sfere gospodarstva i ekonomije te se u tom kontekstu nameće pitanje kako je kriza utjecala na informacijski sadržaj i vrijednosnu važnost računovodstvenih informacija. Cilj ovog rada je analizirati vrijednosnu važnost računovodstvenih informacija te usporediti vrijednosnu važnost dobiti i novčanih tokova na uzorku kompanija koje su kotirale na hrvatskom tržištu kapitala u periodu 2016-2020 godine. Kroz rad će se utvrditi razlike u vrijednosnoj važnosti računovodstvene dobiti iskazane kroz račun dobiti i gubitka i novčanih tokova prikazanih u izvještaju o novčanim tokovima. Također, utvrdit će se i utjecaj krize uzrokovane pandemijom COVID-19 na vrijednosnu važnost. Kako bi se dobio bolji uvid u problematiku istraživanja vremenski period je podijeljen na razdoblje prije krize i razdoblje krize. Istraživanje je provedeno na uzorku kompanija koje su kotirale na hrvatskom tržištu kapitala te kojima se u promatranom periodu aktivno trgovalo. U godinama prije krize (razdoblje 2016-2018) uzorak obuhvaća ukupno 105 opservacija, a u kriznim godinama (razdoblje 2019-2020) uzorak se sastoji od 70 opservacija.Value relevance studies examine the importance and reliability of accounting information and represent a separate direction of accounting research. Value relevance can be interpreted as the degree of statistical connection between accounting information and stock prices, which is determined by applying the Feltham-Ohlson (1995) model. The crisis caused by the COVID-19 pandemic affected all spheres of the economy, and in this context the question that arises is how the crisis affected the information content and value relevance of accounting information.The aim of this paper is to analyze the value relevance of accounting information and to compare the value relevance of earnings and cash flows on a sample of companies listed on the Croatian capital market in the period 2016-2020. The work will determine the differences in the value relevance of earningspresented through the profit and loss account and the cash flows presented in the cash flow statement.Also, the impact of the crisis caused by the COVID-19 pandemic on value relevance will be determined. In order to get a better insight into the issues of the research, the time period is divided into the pre-crisis period and the crisis period.The research was conducted on a sample of companies that were listed on the Croatian capital market and that were actively traded in the observed period. In the years before the crisis (period 2016-2018), the sample includes a total of 105 observations, and in the crisis years (period 2019-2020), the sample consists of 70 observations

The reliability of the sea charts and nautical publications, influence of law

U radu se određuje pojam pouzdanosti pomorskih karata i navigacijskih publikacija u papirnatom ili elektroničkom obliku. Temeljnim odrednicama pouz-danosti valja držati točnost, pravodobnost i nedvojbenost informacijskim sadržajem prikazanih podataka. Definira se pojam životnog vijeka pomorskih karata i navigacijskih publikacija. U vezi s utjecajem na pouzdanost analizira se međunarodna i nacionalna pravna utemeljenost izrade pomorskih karata i navigacijskih publikacija.The paper deals with a new notion of realibility of paper or electronic sea charts and nautical publications. The basic elements of the realibility are exactness, timeliness and doubtlessness of the informational content. The authors defines a notion of charts and nautical publications life time. As the influence on the realibility international law and national law have been analysed

Chart data and IHO standards for paper charts

Pomorske karte su jedno od najvažnijih navigacijskih pomagala. Izrada papirnatih pomorskih karata temelji se na preporukama koje sadržavaju tehničke i upravne smjernice Međunarodne hidrografske organizacije. Hidrografski uredi u svijetu općenito nastoje standardizirati svoje pomorske karte i navigacijske publikacije prema standardima Međunarodne hidrografske organizacije, te osigurati točnost i pouzdanost prikazanih informacija. Međunarodna hidrografska organizacija vodi računa o standardizaciji generalnih elemenata kao što su veličina i oblik slova, jezik, standardizacija boja, pa sve do detaljnih prikaza hidrografskih i topografskih simbola i međunarodnih kratica. U radu se posebno analizira primjena standarda S-4 i publikacije INT-1.Navigational charts are one of the most important navigational aids. Construction of navigational paper charts is based on the recommendations containing technical and administrative guidance issued by the International Hydrographic Organization. Hydrographic offices worldwide tend to standardize their navigational charts and navigational publications in accordance with International Hydrographic Organization recommendations and ensure the accuracy and reliability of the information displayed. The International Hydrographic organization takes care of the standardization of general elements such as size and shape of letters, language, color standardization, up to detailed views of hydrographic and topographic symbols and international abbreviations. The paper analyzes in particular the application of S- 4 standard and INT-1 publication

Evaluation of genetic variability of the Black Slavonian pig breed

Istraživanje je provedeno na 50 svinja crne slavonske pasmine (CS). Cilj ovog istraživanja je utvrditi i analizirati genetsku varijabilnost iz 50 uzoraka crne slavonske pasmine svinja na temelju molekularno- genetskih analiza. Prema ISAG-FAO preporuci za genescan analizu korišten je set sljedećih mikrosatelitnih lokusa: S0026, S0155, S0005, Sw2410, Sw830, S0355, Sw24, Sw632, Swr1941, Sw9366, S0218, S0228, Sw240, Sw2406, Sw122, Sw857, 0097, Sw72, S0226, Sw911, S0002, Sw1067 i S0101. Prosječan broj alela za 23 analizirana mikrosatelitska markera unutar populacije crne slavonske svinje iznosio je 7,826. Vrijednost očekivane heterozigotnosti za analizirane mikrosatelitske markere iznosila je 0,685, dok je prosječna vrijednost uočene heterozigotnosti bila 0,625. Srednja PIC vrijednost iznosila je 0,647 što označava visoko informativne markere. Srednja vrijednost koeficijenta inbridinga iznosila je 0,098. Iz rezultata STRUCTURE analize jasno je uočljivo postojanje pretpostavljena tri genetska klastera. Dobiveni rezultati su u skladu s postavljenom hipotezom da unutar populacije crne slavonske svinje postoji određeni stupanj inbridinga i heterozigotnost lokusa.The study was conducted on 50 pigs of the Black Slavonian breed (CS). The aim of this study was to determine and analyze genetic variability from 50 samples of Black Slavonian breeds of pigs based on molecular genetic analysis.According to the ISAG-FAO recommendation for genescan analysis, a set of following microsatellite loops was used: S0026, S0155, S0005, Sw2410, Sw830, S0355, Sw24, Sw632, Swr1941, Sw9366, S0218, S0228, Sw240, Sw2406, Sw122, Sw857, , S0226, Sw911, S0002, Sw1067 and S0101. The average number of alleles for 23 analyzed microsatellite markers within the Black Slavonian pig population was 7.826. The value of the expected heterozygosity for the analyzed microsatellite markers was 0.685, while the average heterozygosity was 0.625. The average PIC value was 0.647, which indicates highly informative markers. The mean value of the inbriding coefficient was 0.098. The results of the STRUCTURE analysis clearly show the existence of three genetic clusters. The obtained results are in line with the hypothesis that within the populations of black Slavonian pigs there is a certain degree of inbriding and heterozygous locus

Genetic diversity and relationships of wild olive populations in Croatia

Kada istražujemo genetičku raznolikost masline moramo u vidu imati postojanje tri tipa maslina: divlje masline (oleaster), sjemenjaci (olivaster) i kultivirane masline. U ovom istraživanju prikupljeni su uzorci tri populacije divljih maslina s otoka Paga i Lastova, poluotoka Pelješca i 15 najčešćih hrvatskih kultivara. Provedena je analiza 12 mikrosatelitnih lokusa. Izračunati su različiti genetički parametri i upotrebljene različite statističke metode kao što su: informacijski sadržaj polimorfizma, prosječan broj alela po populaciji, alelno bogatstvo, broj privatnih alela, primijećena i očekivana heterozigotnost, koeficijent samooplodnje, genetska diferenciranost, izračun matrice genetičke udaljenosti, izrada NJ stabla, Bayesovska analiza skupina na temelju modela te faktorska analiza korespondencije. Jedinke u populaciji Pelješac određene su kao olivasteri, a ne kao prave divlje masline (oleasteri). Pravim divljim populacijama su se pokazale samo populacije Pag i Lastovo. Kultivari Piculja i Mrčakinja nisu kultivari, nego prave divlje masline koje zbog obilne i redovite cvatnje služe u maslinicima kao obilan izvor peluda tijekom sezone oprašivanja, signifikantan koeficijent samooplodnje (FIS) u populaciji Pag ukazuje da je ova divlja populacija, vjerojatno zbog smanjenja veličine, prošla kroz genetičko usko grlo (eng. bottleneck). Dobiveni rezultati naglašavaju potrebu očuvanja prirodnih populacija divljih maslina kao rezervata rijetkih i vrijednih alela u oplemenjivačkim programima.When we research the genetic diversity of olives, we have to keep in mind the existence of three types of olives: wild olives, feral forms and cultivated olives. In this study, the samples of three wild olive populations from the islands of Pag and Lastovo, the peninsula Pelješac and 15 most common Croatian cultivars were collected. An analysis of 12 microsatellite loci was performed. Various genetic parameters were calculated and different statistical methods were used such as: polymorphism information content, average number of alleles per population, allelic richness, number of private alleles, observed and expected heterozygosity, inbreeding coefficient, genetic differentiation, calculation of genetic distances, creation of NJ tree, Bayesian model-based cluster analysis and factorial correspondence analysis. The individuals of the population Pelješac were characterized as feral forms not as true wild olives (oleaster). Wild origin has only been confirmed to the populations Pag and Lastovo. The cultivars Piculja and Mrčakinja were not cultivars but true wild olives, which, due to their abundant and regular flowering, serve as an abundant source of pollen during pollination season in the olive groves. The significant FIS coefficient in the Pag population indicates that this wild population, probably due to a decrease in size, has undergone a genetic bottleneck. The obtained results underlined the need to conserve natural populations of wild olives as reserves of rare and valuable alleles in breeding programs

Genetic diversity and relationships of wild olive populations in Croatia

Kada istražujemo genetičku raznolikost masline moramo u vidu imati postojanje tri tipa maslina: divlje masline (oleaster), sjemenjaci (olivaster) i kultivirane masline. U ovom istraživanju prikupljeni su uzorci tri populacije divljih maslina s otoka Paga i Lastova, poluotoka Pelješca i 15 najčešćih hrvatskih kultivara. Provedena je analiza 12 mikrosatelitnih lokusa. Izračunati su različiti genetički parametri i upotrebljene različite statističke metode kao što su: informacijski sadržaj polimorfizma, prosječan broj alela po populaciji, alelno bogatstvo, broj privatnih alela, primijećena i očekivana heterozigotnost, koeficijent samooplodnje, genetska diferenciranost, izračun matrice genetičke udaljenosti, izrada NJ stabla, Bayesovska analiza skupina na temelju modela te faktorska analiza korespondencije. Jedinke u populaciji Pelješac određene su kao olivasteri, a ne kao prave divlje masline (oleasteri). Pravim divljim populacijama su se pokazale samo populacije Pag i Lastovo. Kultivari Piculja i Mrčakinja nisu kultivari, nego prave divlje masline koje zbog obilne i redovite cvatnje služe u maslinicima kao obilan izvor peluda tijekom sezone oprašivanja, signifikantan koeficijent samooplodnje (FIS) u populaciji Pag ukazuje da je ova divlja populacija, vjerojatno zbog smanjenja veličine, prošla kroz genetičko usko grlo (eng. bottleneck). Dobiveni rezultati naglašavaju potrebu očuvanja prirodnih populacija divljih maslina kao rezervata rijetkih i vrijednih alela u oplemenjivačkim programima.When we research the genetic diversity of olives, we have to keep in mind the existence of three types of olives: wild olives, feral forms and cultivated olives. In this study, the samples of three wild olive populations from the islands of Pag and Lastovo, the peninsula Pelješac and 15 most common Croatian cultivars were collected. An analysis of 12 microsatellite loci was performed. Various genetic parameters were calculated and different statistical methods were used such as: polymorphism information content, average number of alleles per population, allelic richness, number of private alleles, observed and expected heterozygosity, inbreeding coefficient, genetic differentiation, calculation of genetic distances, creation of NJ tree, Bayesian model-based cluster analysis and factorial correspondence analysis. The individuals of the population Pelješac were characterized as feral forms not as true wild olives (oleaster). Wild origin has only been confirmed to the populations Pag and Lastovo. The cultivars Piculja and Mrčakinja were not cultivars but true wild olives, which, due to their abundant and regular flowering, serve as an abundant source of pollen during pollination season in the olive groves. The significant FIS coefficient in the Pag population indicates that this wild population, probably due to a decrease in size, has undergone a genetic bottleneck. The obtained results underlined the need to conserve natural populations of wild olives as reserves of rare and valuable alleles in breeding programs