Victorian era in England (1837 - 1901) - social life, culture and art

Viktorijansko doba, kako mu sama riječ kaže, razdoblje je engleske i svjetske povijesti obilježeno vladavinom kraljice Viktorije, najdugovječnijeg od svih engleskih monarha. Najprihvaćenije vremensko određenje ovog razdoblja poklapa se s godinama vladavine kraljice Viktorije, odnosno od 1837. do 1901. godine. Za vrijeme njene šezdeset i četverogodišnje vladavine, koju povijest popularno pamti pod nazivom“viktorijansko doba“, na engleskoj se političkoj sceni na vlasti izmjenjuju dvije struje, konzervativci (torijevci) i liberali (vigovci). Iz njihovih redova dolaze četvorica istaknutih britanskih premijera koji, uz kraljicu Viktoriju, daju snažan pečat britanskoj politici tog doba. To su sir Robert Peel, vikont od Palmerstona, William Ewart Gladstone i Benjamin Disraeli. Unutrašnja politika britanskih premijera usmjerena je na provođenje brojnih socijalnih reformi kao i rješavanje irskog pitanja, dok je vanjska politika usmjerena na održavanje položaja vodeće pomorske i kolonijalne sile. Viktorijansko doba vrijeme je snažne ekspanzije engleskog gospodarstva i ekonomije. Zahvaljujući iskorištavanju brojnih tehnoloških inovacija, industrijska proizvodnja strelovito raste, a engleska ekonomija tog doba slovi za uvjerljivo najjaču na svijetu. Snažna industrijalizacija za posljedicu ima velike društvene promjene. Svakako najznačajnije su nagli porast broja stanovništva, snažna urbanizacija i sve istaknutije socijalne nejednakosti, odnosno društveno raslojavanje. Tijekom cijeloga ovog razdoblja radi se na popravljanju položaja najugroženijih skupina stanovništva, žena, djece, ali i radnika. U viktorijansko doba dolazi do unaprjeđenja zdravstva što za posljedicu ima poboljšanje životnih uvjeta stanovništva. Veliko se značenje pridaje slobodnom vremenu, a u okviru njega dolazi do snažnog razvoja i popularizacije brojnih sportova, osobito nogometa. Isto tako, dolazi do značajnog razvoja tiska, a čitanje postaje sve popularnije među širokim slojevima stanovništva. Najpoznatiji književnik viktorijanskog doba je Charles Dickens, a znanstvenik Charles Darwin sa svojim djelom Podrijetlo vrsta. Najveći umjetnički uspjesi postignuti su u arhitekturi i slikarstvu koje je obilježeno djelovanjem slikarske skupine prerafaelita. Najveće arhitektonsko dostignuće viktorijanskog doba je Kristalna palača u Londonu

Fine Arts of Ancient Greece

Likovna umjetnost vrlo je važan aspekt proučavanja povijesti budući da iz nje saznajemo uistinu mnogo toga o svakodnevnom životu nekog naroda, njegovim vjerovanjima i njegovoj povijesti. Likovna umjetnost stare Grčke zauzima posebno mjesto u povijesti ne samo umjetnosti nego i povijesti općenito. Grčka je civilizacija udarila temelje današnjoj tzv. zapadnoj civilizaciji i umjetnost je svakako dio toga – i danas gotovo na svakom koraku možemo primijetiti umjetnička djela, bilo slikarska, kiparska ili arhitektonska, nastala pod očiglednim utjecajem starogrčke umjetnosti. Današnji je doživljaj te umjetnosti ipak malo drugačiji od originala. Velika većina ljudi će na njen spomen zamisliti bijeli mramor i djela kojima se divimo i vizualno su nam privlačna. Stvarnost je bila ipak nešto drugačija ili, bolje rečeno, šarenija, a njihova djela su Grcima imala veću sakralnu nego umjetničku, estetsku ulogu. Viziju grčke umjetnosti kakvu danas imamo dugujemo, naravno, proteku vremena, ali ponajviše i Rimljanima bez čije bi uistinu impresivne produkcije kopija grčkih originala danas o starogrčkoj umjetnosti znali upola manje, ako ne i manje

Victorian era in England (1837 - 1901) - social life, culture and art

Viktorijansko doba, kako mu sama riječ kaže, razdoblje je engleske i svjetske povijesti obilježeno vladavinom kraljice Viktorije, najdugovječnijeg od svih engleskih monarha. Najprihvaćenije vremensko određenje ovog razdoblja poklapa se s godinama vladavine kraljice Viktorije, odnosno od 1837. do 1901. godine. Za vrijeme njene šezdeset i četverogodišnje vladavine, koju povijest popularno pamti pod nazivom“viktorijansko doba“, na engleskoj se političkoj sceni na vlasti izmjenjuju dvije struje, konzervativci (torijevci) i liberali (vigovci). Iz njihovih redova dolaze četvorica istaknutih britanskih premijera koji, uz kraljicu Viktoriju, daju snažan pečat britanskoj politici tog doba. To su sir Robert Peel, vikont od Palmerstona, William Ewart Gladstone i Benjamin Disraeli. Unutrašnja politika britanskih premijera usmjerena je na provođenje brojnih socijalnih reformi kao i rješavanje irskog pitanja, dok je vanjska politika usmjerena na održavanje položaja vodeće pomorske i kolonijalne sile. Viktorijansko doba vrijeme je snažne ekspanzije engleskog gospodarstva i ekonomije. Zahvaljujući iskorištavanju brojnih tehnoloških inovacija, industrijska proizvodnja strelovito raste, a engleska ekonomija tog doba slovi za uvjerljivo najjaču na svijetu. Snažna industrijalizacija za posljedicu ima velike društvene promjene. Svakako najznačajnije su nagli porast broja stanovništva, snažna urbanizacija i sve istaknutije socijalne nejednakosti, odnosno društveno raslojavanje. Tijekom cijeloga ovog razdoblja radi se na popravljanju položaja najugroženijih skupina stanovništva, žena, djece, ali i radnika. U viktorijansko doba dolazi do unaprjeđenja zdravstva što za posljedicu ima poboljšanje životnih uvjeta stanovništva. Veliko se značenje pridaje slobodnom vremenu, a u okviru njega dolazi do snažnog razvoja i popularizacije brojnih sportova, osobito nogometa. Isto tako, dolazi do značajnog razvoja tiska, a čitanje postaje sve popularnije među širokim slojevima stanovništva. Najpoznatiji književnik viktorijanskog doba je Charles Dickens, a znanstvenik Charles Darwin sa svojim djelom Podrijetlo vrsta. Najveći umjetnički uspjesi postignuti su u arhitekturi i slikarstvu koje je obilježeno djelovanjem slikarske skupine prerafaelita. Najveće arhitektonsko dostignuće viktorijanskog doba je Kristalna palača u Londonu

Fine Arts of Ancient Greece

Likovna umjetnost vrlo je važan aspekt proučavanja povijesti budući da iz nje saznajemo uistinu mnogo toga o svakodnevnom životu nekog naroda, njegovim vjerovanjima i njegovoj povijesti. Likovna umjetnost stare Grčke zauzima posebno mjesto u povijesti ne samo umjetnosti nego i povijesti općenito. Grčka je civilizacija udarila temelje današnjoj tzv. zapadnoj civilizaciji i umjetnost je svakako dio toga – i danas gotovo na svakom koraku možemo primijetiti umjetnička djela, bilo slikarska, kiparska ili arhitektonska, nastala pod očiglednim utjecajem starogrčke umjetnosti. Današnji je doživljaj te umjetnosti ipak malo drugačiji od originala. Velika većina ljudi će na njen spomen zamisliti bijeli mramor i djela kojima se divimo i vizualno su nam privlačna. Stvarnost je bila ipak nešto drugačija ili, bolje rečeno, šarenija, a njihova djela su Grcima imala veću sakralnu nego umjetničku, estetsku ulogu. Viziju grčke umjetnosti kakvu danas imamo dugujemo, naravno, proteku vremena, ali ponajviše i Rimljanima bez čije bi uistinu impresivne produkcije kopija grčkih originala danas o starogrčkoj umjetnosti znali upola manje, ako ne i manje

Nogometni rat

„Nogometni rat“ je naziv kojim se u literaturi označava ratni sukob između El Salvadora i Hondurasa 1969. godine. Premda nogomet nije bio uzrok ratu ovih dviju susjednih srednjoameričkih država, on je bio dobar povod kojeg su vojni režimi obje zemlje iskoristili za pokretanje vojnih trupa. Neupitno je da su uzroci ovog rata ozbiljne političke, ekonomske i socijalne prirode te se tiču problema salvadorskih imigranata u Hondurasu. Dakle, kvalifikacijske utakmice za odlazak na svjetsko nogometno prvenstvo u Meksiku 1970. godine samo su zaoštrile ionako nestabilne odnose između dvaju susjeda te isprovocirale rat. Rat je započeo 14. srpnja 1969. godine te je službeno trajao samo četiri dana pa je u povijesti ostao zapamćen i pod nazivom „100-satni rat“. U njemu je živote izgubilo između 2 500 do 6 000 ljudi. Zaustavljen je intervencijom Organizacije američkih država (OAS), ali je ostavio neizbrisive tragove na gospodarske i društvene prilike u ionako politički nestabilnim i siromašnim državama

The skill of handling a ball in preschool age

Predmet ovog istraživanja bio je provjera metrijskih karakteristika motoričkih testova za ispitivanje vještine baratanja loptom iz TGMD baterije. Biotičko motoričko znanje baratanja loptom provjereno je s tri testa i to: vođenje lopte rukom u mjestu, udaranje lopte nogom i hvatanje lopte s dvije ruke. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 djece od čega je 15 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 do 7 godina. Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljavajuće vrijednosti metrijskih karakteristika testova te potvrdili njihovu mogućnost korištenja za daljnja istraživanja. Dobiveni rezultati upućuju na postojanje statistički značajne razlike u testu udaranja lopte nogom u korist dječaka.The subject of this research was the verification of the metric characteristics of the motor tests for examining ball handling skills from the TGMD battery. Biotic motor skills in handling the ball were checked with three tests: guiding the ball with the hand in place, kicking the ball with the foot and catching the ball with two hands. The research was conducted on a sample of 30 children, of which 15 are girls and 15 are boys aged 5 to 7 years. The results of the research showed satisfactory values of the metric characteristics of the tests and confirmed their possibility of use for further research. The obtained results point to the existence of a statistically significant difference in the test of kicking the ball in favor of boys

Fine Arts of Ancient Greece

Likovna umjetnost vrlo je važan aspekt proučavanja povijesti budući da iz nje saznajemo uistinu mnogo toga o svakodnevnom životu nekog naroda, njegovim vjerovanjima i njegovoj povijesti. Likovna umjetnost stare Grčke zauzima posebno mjesto u povijesti ne samo umjetnosti nego i povijesti općenito. Grčka je civilizacija udarila temelje današnjoj tzv. zapadnoj civilizaciji i umjetnost je svakako dio toga – i danas gotovo na svakom koraku možemo primijetiti umjetnička djela, bilo slikarska, kiparska ili arhitektonska, nastala pod očiglednim utjecajem starogrčke umjetnosti. Današnji je doživljaj te umjetnosti ipak malo drugačiji od originala. Velika većina ljudi će na njen spomen zamisliti bijeli mramor i djela kojima se divimo i vizualno su nam privlačna. Stvarnost je bila ipak nešto drugačija ili, bolje rečeno, šarenija, a njihova djela su Grcima imala veću sakralnu nego umjetničku, estetsku ulogu. Viziju grčke umjetnosti kakvu danas imamo dugujemo, naravno, proteku vremena, ali ponajviše i Rimljanima bez čije bi uistinu impresivne produkcije kopija grčkih originala danas o starogrčkoj umjetnosti znali upola manje, ako ne i manje

Victorian era in England (1837 - 1901) - social life, culture and art

Viktorijansko doba, kako mu sama riječ kaže, razdoblje je engleske i svjetske povijesti obilježeno vladavinom kraljice Viktorije, najdugovječnijeg od svih engleskih monarha. Najprihvaćenije vremensko određenje ovog razdoblja poklapa se s godinama vladavine kraljice Viktorije, odnosno od 1837. do 1901. godine. Za vrijeme njene šezdeset i četverogodišnje vladavine, koju povijest popularno pamti pod nazivom“viktorijansko doba“, na engleskoj se političkoj sceni na vlasti izmjenjuju dvije struje, konzervativci (torijevci) i liberali (vigovci). Iz njihovih redova dolaze četvorica istaknutih britanskih premijera koji, uz kraljicu Viktoriju, daju snažan pečat britanskoj politici tog doba. To su sir Robert Peel, vikont od Palmerstona, William Ewart Gladstone i Benjamin Disraeli. Unutrašnja politika britanskih premijera usmjerena je na provođenje brojnih socijalnih reformi kao i rješavanje irskog pitanja, dok je vanjska politika usmjerena na održavanje položaja vodeće pomorske i kolonijalne sile. Viktorijansko doba vrijeme je snažne ekspanzije engleskog gospodarstva i ekonomije. Zahvaljujući iskorištavanju brojnih tehnoloških inovacija, industrijska proizvodnja strelovito raste, a engleska ekonomija tog doba slovi za uvjerljivo najjaču na svijetu. Snažna industrijalizacija za posljedicu ima velike društvene promjene. Svakako najznačajnije su nagli porast broja stanovništva, snažna urbanizacija i sve istaknutije socijalne nejednakosti, odnosno društveno raslojavanje. Tijekom cijeloga ovog razdoblja radi se na popravljanju položaja najugroženijih skupina stanovništva, žena, djece, ali i radnika. U viktorijansko doba dolazi do unaprjeđenja zdravstva što za posljedicu ima poboljšanje životnih uvjeta stanovništva. Veliko se značenje pridaje slobodnom vremenu, a u okviru njega dolazi do snažnog razvoja i popularizacije brojnih sportova, osobito nogometa. Isto tako, dolazi do značajnog razvoja tiska, a čitanje postaje sve popularnije među širokim slojevima stanovništva. Najpoznatiji književnik viktorijanskog doba je Charles Dickens, a znanstvenik Charles Darwin sa svojim djelom Podrijetlo vrsta. Najveći umjetnički uspjesi postignuti su u arhitekturi i slikarstvu koje je obilježeno djelovanjem slikarske skupine prerafaelita. Najveće arhitektonsko dostignuće viktorijanskog doba je Kristalna palača u Londonu

The skill of handling a ball in preschool age

Predmet ovog istraživanja bio je provjera metrijskih karakteristika motoričkih testova za ispitivanje vještine baratanja loptom iz TGMD baterije. Biotičko motoričko znanje baratanja loptom provjereno je s tri testa i to: vođenje lopte rukom u mjestu, udaranje lopte nogom i hvatanje lopte s dvije ruke. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 djece od čega je 15 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 do 7 godina. Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljavajuće vrijednosti metrijskih karakteristika testova te potvrdili njihovu mogućnost korištenja za daljnja istraživanja. Dobiveni rezultati upućuju na postojanje statistički značajne razlike u testu udaranja lopte nogom u korist dječaka.The subject of this research was the verification of the metric characteristics of the motor tests for examining ball handling skills from the TGMD battery. Biotic motor skills in handling the ball were checked with three tests: guiding the ball with the hand in place, kicking the ball with the foot and catching the ball with two hands. The research was conducted on a sample of 30 children, of which 15 are girls and 15 are boys aged 5 to 7 years. The results of the research showed satisfactory values of the metric characteristics of the tests and confirmed their possibility of use for further research. The obtained results point to the existence of a statistically significant difference in the test of kicking the ball in favor of boys

The skill of handling a ball in preschool age

Predmet ovog istraživanja bio je provjera metrijskih karakteristika motoričkih testova za ispitivanje vještine baratanja loptom iz TGMD baterije. Biotičko motoričko znanje baratanja loptom provjereno je s tri testa i to: vođenje lopte rukom u mjestu, udaranje lopte nogom i hvatanje lopte s dvije ruke. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 djece od čega je 15 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 do 7 godina. Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljavajuće vrijednosti metrijskih karakteristika testova te potvrdili njihovu mogućnost korištenja za daljnja istraživanja. Dobiveni rezultati upućuju na postojanje statistički značajne razlike u testu udaranja lopte nogom u korist dječaka.The subject of this research was the verification of the metric characteristics of the motor tests for examining ball handling skills from the TGMD battery. Biotic motor skills in handling the ball were checked with three tests: guiding the ball with the hand in place, kicking the ball with the foot and catching the ball with two hands. The research was conducted on a sample of 30 children, of which 15 are girls and 15 are boys aged 5 to 7 years. The results of the research showed satisfactory values of the metric characteristics of the tests and confirmed their possibility of use for further research. The obtained results point to the existence of a statistically significant difference in the test of kicking the ball in favor of boys