Vjerodostojnost medijskih objava na javnome radiju

Zadaća javnih medija, tako i Hrvatskoga radija kao javnog radija, je točno, istinito, pošteno, uravnoteženo i nepristrano izvještavanje, ali i stvaranje ozračja razumijevanja problema i poticanja javnosti na akciju. Programske aktivnosti javnoga radija ne bi smjele biti podložne nikakvoj cenzuri, uređivačka neovisnost odabira i plasiranja vijesti trebala bi biti na prvome mjestu, a gledatelji i slušatelji oni koji će pratiti i ocjenjivati program. Sve to utječe na vjerodostojnost medija, na činjenicu da pojedini medij postaje i ostaje dostojan povjerenja svojih korisnika, medij kojemu se može vjerovati. Građani imaju pravo na punu i vjerodostojnu informaciju. Mediji trebaju znati poštuju li ih njihovi korisnici. Vrijednost novinarske profesije, a time i vjerodostojnost pojedinog medija, ogleda se i u provjeravanju svake informacija iz najmanje dva izvora, širenju tolerancije, izbjegavanju govora mržnje i stereotipa. Vrijednost novinarske profesije očituje se i u nepristranosti, odnosno potpunosti informacije, svođenju pogrešaka na najmanju moguću mjeru, čuvanju kulture dijaloga. Kulturan stav primatelja u korištenju medija je isto toliko važan kao i organizacijsko korištenje medija – pa je tako vjerodostojnost medija dimenzija zajedničkog povjerenja

Transgenic animals for production of therapeutic porteins

Proizvodnja terapeutskih proteina pomoću transgeničnih životinja započela je još 80-ih godina prošlog stoljeća, a vrlo je popularna i korištena tehnika i dan danas. Od transgeničnih životinja u tu svrhu najčešće se koriste miševi, koze i kokoši. Životinje se drže na izoliranim farmama ili u laboratoriju kako bi odredeni faktori poput bolesti i infekcija bili visoko kontrolirani. Postupak dobivanja transgeničnih životinja izrazito je delikatan i osjetljiv proces umetanja željenog transgena u genom životinje, kontroliranih križanja u svrhu dobivanja homozigotnih transgeničnih jedinki kao i process pročišćavanja dobivenog proteina. Popularna je proizvodnja proteina (antitijela i enzima) u mlijeku tj. bjelanjku jajeta zbog dobivanja velikih količina proteina, te modulacije posttranslacijskih modifikacija. Pročišćavanje proteina se kroz više koraka filtracija i afinitetne kromatografije, praćenih imunološkim mikrobiološkim i virusnim analizama. Konačna svrha proizvedenog terapeutskog proteina je primjena u medicinskog praksi. Stoga svaki rekombinantni protein mora proći klinička ispitivanja i evaluaciju. Danas je proizvodnja terapeutskih proteina i dalje vrlo skup proces, što predstavlja prepreku u bržem napredovanju kliničkih i ranijih faza razvoja proteina. Lijekove koji su na koncu uspjeli doći na tržište (ATryn, Kanuma) možemo smatrati pionirima koji će stvoriti utaban put za nova istraživanja i poboljšanja u polju proizvodnje terapeutskih proteina pomoću transgeničnih životinja.The production of therapeutic proteins in transgenic animals started in the 1980s and it is a very popular and widely used technique until today. Mouse, goats and chickens are mostly used as transgenic animals. These animals are kept in isolated farms or laboratories so that disease and infection could be controlled and minimised. The procedure of getting transgenic animals is a very delicate and sensitive process of implanting a desired transgene in the animal's genom, as well as the process of purification of that produced protein. A popular method of protein production (mostly antibodies and enzymes) is by directing it syintheis in the milk or the albumen (egg-white) of the egg of the transgenic animal. In that way large amounts of recombinant protein can be produced including the posttranslational modifications. The purification of the protein is done by many filtration steps and affinity chromatography paralleled with immunologic, microbiological and virus analysis. The final purpose of the produced therapeutic proteins is the use in the clinic. To achieve that, the protein has to pass clinical testing and evaluation. Even today, the production of a protein is an expensive process, which still presents an obstacle for faster development of new candidate proteins. Medication that have reach the market so far (e.g. Atryn, Kanuma) are considered pioneers which will pave the patht for new research and improvement of the field of therapeutic protein production in transgenic animal

Očitovanje na prijedlog akademskih naziva za studije u području tehničkih znanosti

Statement About the Proposed Academic Titles for the Studies in the Field of Technical Science

Direct twisted Galois stratification

The theory ACFA admits a primitive recursive quantifier elimination procedure. It is therefore primitive recursively decidable

Amphiphilic properties of dodecylammonium chloride/sodium 4-(1-pentylheptyl) benzenesulfonate aqueous mixtures and study of the catanionic complex

Surfactants are often used in supramolecular chemistry, due to their ability to self-organize. Surfactant molecules aggregate spontaneously and reversibly to adopt a defined intermolecular arrangement. In this work, general phase behavior, adsorption and association in aqueous mixtures of dodecylammonium chloride, DACl and sodium 4-(1-pentylheptyl)benzenesulfonate, NaDBS, were studied by a combination of techniques including surface tension and conductivity measurements, light scattering and optical microscopy. The strong synergistic properties of the system were brought out with the Regular Solution Theory.Various colloidal objects are observed in wide range of composition: conventional small vesicles, large giant multilamellar or multivesicular vesicles. An excess of NaDBS provides extremely large tubular and elongated multilamellar vesicles. The new catanionic 1:1 complex, dodecylammonium 4-(1-pentylheptyl) benzenesulfonate, formed in the equimolar conditions is a result of intramolecular charge neutralization. The thermal properties of this solid compound were examined by thermal polarizing microscopy, differential scanning calorimetry, and X-ray diffraction. The most probable ion-pair amphiphilic cluster of crystal smectic phase, at room temperature, consists of ionic groups formed in ordered layers with dodecyl chains packed into somewhat disordered layers, tilted to the layer plane

Identitet i kulturno pamćenje u Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747) Filipa Grabovca

This article deals with the textual construction of identity and the strategy of remembrance in Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga [The Flower of Conversation of Illyrian or Croatian people and language] (1747) by Filip Grabovac. Using the imagological analytical apparatus, the phenomenon of constituting confessional (Catholic) identity and (dominant Eastern Orthodox) alterity is discussed. The analysis focuses on textual construction or representation of confessional identities, or alterities, wherein numerous value-charged expressions are present. Given the importance of the sociohistorical context in imagological research, the paper takes into account not only the history of literature, but also the history of culture. In addition to imagological treatment, Grabovac’s text is also examined within the framework of cultural memory; discursive strategies of remembrance which maintain the constructed identity are analysed, firm reference points of memory and symbolic figures to which memory adheres are identified.Istraživački je interes usmjeren na tekstnu konstrukciju identiteta i strategije pamćenja u Grabovčevu Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747). Uz pomoć imagološke analitičke metode obrađuje se fenomen konstituiranja konfesionalnog (katoličkog) identiteta i (dominantno pravoslavnog) alteriteta. Istraživački je interes stoga fokusiran na tekstnu konstrukciju ili reprezentaciju konfesionalnih identiteta, odnosno alteriteta, u kojoj se mogu uočiti brojni aksiološki obojeni iskazi. Sukladno imagološkoj istraživačkoj paradigmi, istraživanje se, osim na književnopovijesne, oslanja i na kulturnopovijesne spoznaje. Uz imagološku analizu, Grabovčev se tekst promatra i u okviru teorija kulturnoga pamćenja, analiziraju se diskurzivne strategije pamćenja kojima se konstruirani identitet održava, izdvajaju se čvrste referentne točke pamćenja i simboličke figure na koje se pamćenje naslanja