Statement About the Proposed Academic Titles for the Studies in the Field of Technical Science

V. Tomašić

Tomašić, V.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

mišljenja i komentariOèitovanje na prijedlog akademskih naziva za studijeu podruèju tehnièkih znanostiVesna TomašiæProdekanica za nastavu i znanostFakultet kemijskog inÞenjerstva i tehnologijePrema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (“Narodne novine” 12/03, 105/04 i 174/04) sveuèi-lišno obrazovanje obuhvaæa sljedeæe razine: preddiplomski studij,diplomski studij i poslijediplomski studij. Prema odredbama Zako-na akademski nazivi koji se stjeèu završetkom spomenutih sveuèi-lišnih studija su:– prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz na-znaku struke (po završetku preddiplomskog studija)– magistar struke (mag.) (po završetku diplomskog studija)– specijalist podruèja (spec.) (po završetku poslijediplomskog spe-cijalistièkog studija) i– doktor znanosti (dr. sc.), odnosno doktor umjetnosti (dr. art.)(po završetku poslijediplomskog doktorskog studija.Navedeni akademski nazivi propisani su Zakonom pod uvjetomda posebnim zakonom nije odreðeno drukèije. Oèigledno je da jetakvim Zakonom zanemarena dugogodišnja tradicija inÞenjerskogpoziva u Republici Hrvatskoj i narušen dignitet inÞenjerske profe-sije.Uprava Fakulteta kemijskog inÞenjerstva i tehnologije Sveuèilišta uZagrebu podrÞava i njeguje razlièite oblike suradnje s domaæim istranim strukovnim društvima i udrugama, kao što su Hrvatskodruštvo kemijskih inÞenjera i tehnologa, HDKI (http://www.hdki.hr/), Društvo diplomiranih inÞenjera i prijatelja kemijsko tehno-loškog studija Sveuèilišta u Zagrebu, AMACIZ – Almae MatrisAlumni Chemicae Ingeniarie Zagrebiensis (http://www.amaciz.hr/AMACIZ/), Hrvatski inÞenjerski savez, Europska federacija zakemijsko inÞenjerstvo, EFCE – European Federation of ChemicalEngineering (http://www.efce.info/), Svjetski savjet za kemijskoinÞenjerstvo, WCEC – World Chemical Engineering Council(http://www.chemengworld.org/). Prema tome, inÞenjerstvo jeopæe prihvaæeno ne samo u domaæim nego i u meðunarodnimokvirima. Stoga smatramo da je potrebno podrÞati nastojanja dase zadrÞi pojam inÞenjer kao dio akademskog naziva po završetkuodgovarajuæe razine studija. Postoje razlièiti razlozi koji idu u pri-log takvim nastojanjima. Prije svega to su tradicijski razlozi, ali ipostojeæe stanje u zemlji i svijetu.Poèeci inÞenjerske profesije u Hrvatskoj“U drugoj polovini 19. stoljeæa, kada se u Europi i svijetu razbuk-tao industrijski razvoj, i u Hrvatsku, u okviru Austro-Ugarske Mo-narhije, dospjeli su odjeci tehnološkog napretka. Svjesna da je zanapredak potrebno uloÞiti puno vlastitog truda, skupina rodoljub-nih i naprednih tehnièkih struènjaka zapoèela je veæ 1875. godinepripreme za okupljanje inÞenjera i arhitekata. Kada je konaènoondašnja Zemaljska vlada potvrdila pravila, konstituiran je “KlubinÞinirah i arhitektah” – 2. 3. 1878. Na taj naèin još 1878. godinerealizirana je vrijedna i dalekovidna ideja, koja je usmjerila naštehnièki i tehnološki razvoj prema progresu, ubrzavajuæi taj razvojkoliko god su to materijalne, pa i politièke prilike dopuštale. Uokviru “Kluba inÞinirah i arhitektah” (kasnije promijenjen naziv u“Savez inÞenjera i tehnièara Hrvatske”, sada “Hrvatski inÞenjerskisavez”) djelovali su tehnièki struènjaci raznih profila…”*U 1900. godini spominju se propisi “tièuæi se razredbe i ovlaštenjacivilnih tehnika za izvršivanje tehnièke prakse u Kraljevinah Hrvat-skoj i Slavoniji”, a pritom su navedeni “inÞinjeri, arhitekti, strojarskiinÞiniri, kulturni inÞiniri, geometri, rudri, elektrièari i kemièari”. UZakonu o ovlaštenim inÞenjerima donesenom 18. oÞujka 1937.god. u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u èlanku 2. pišesljedeæe: “Po strukama ovlašæeni inÞenjeri dijele se na: ovlašæenegraðevinske inÞenjere, ovlašæene inÞenjere za arhitekturu, ovla-šæene kulturnotehnièke inÞenjere, ovlašæene geodetsko-kulturno-tehnièke inÞenjere, ovlašæene mašinske inÞenjere, ovlaštene bro-darske inÞenjere, ovlašæene elektrotehnièke inÞenjere, ovlašæeneinÞenjere agronome, ovlašæene rudarske, rudarsko-meraèke i to-pionièke inÞenjere, ovlašæene inÞenjere za tehnièku kemiju itehnologiju, ovlašæene šumarske inÞenjere i ovlašæene inÞenjeregeodete”.Kakvo je trenutaèno stanje u Hrvatskoj i u svijetu?Velik broj tehnièkih fakulteta u zemlji i inozemstvu zadrÞao je po-jam inÞenjerstvo veæ u samom nazivu fakulteta. To posebno dolazido izraÞaja u engleskim nazivima fakulteta, kao što je prikazano utablici 1. Isto tako, pojam inÞenjerstvo pojavljuje se u nazivima no-vih studijskih programa, smjerova, modula i sl. pripremljenih uskladu s preporukama Bolonjske deklaracije. VaÞno je napome-nuti da Bolonjska deklaracija daje preporuke i smjernice (ali ne iobaveze) u cilju usklaðivanja i harmonizacije sustava visokogobrazovanja, ali ostavlja moguænost zadrÞavanja posebnosti, uzi-majuæi u obzir raznolikost kultura, jezika i nacionalnih obrazovnihsustava.U Republici Hrvatskoj trenutaèno djeluje Hrvatska komora arhi-tekata i inÞenjera u graditeljstvu, HKAIG. U Europi je 2003. go-dine zapoèeo proces osnivanja Europske inÞenjerske komore, ukoju æe se u kasnijim fazama udruÞivati nacionalne inÞenjerskekomore zemalja èlanica EU. Prvi korak u tom procesu je osnivanjeEuropskog saveza inÞenjerskih komora, ECEC – European Councilof Engineers Chambers (http://www.ecec.net). Slijedom prepo-ruka iz Europe trenutaèno se razmišlja o osnivanju Hrvatske inÞe-njerske komore.Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 55 (6) 271–273 (2006) 271* http://public.carnet.hr/metalurg/HMD/45_Obljetnica/45_obljetnica.htmDvije prièeN. RaosInstitut za medicinska istraÞivanja i medicinu rada, Zagreb“Znate, èim mi stigne Kemija u industriji odmah otvorim da vidimšto ste napisali”, veli mi stariji kolega kojeg veæ gotovo dvije godinenisam vidio. Priznah mu da i ja èesto s nestrpljenjem èekam što æese moga u ovoj rubrici pojaviti – jer pišem kad naðem dobru temu,a koji æe od pet-šest èlanaka koji stoje u prièuvi urednik izabrati,zagonetka je za mene kao i za svakog drugog èitatelja. Ali koleganije skrenuo razgovor na moje èlanke zato da me hvali: “Imamjednu temu za vas, morate svakako o tome pisati. Zamislite,èovjek je tek prešao tridesetu, nedavno je izabran za znanstvenogsuradnika, a veæ hoæe u savjetnike. Napravio mnoštvo radova, svemetodom copy-paste...” Iz daljnjeg razgovora shvatih da iza njega,mladog suradnika, stoji neki njegov ujak ili stric, koji ga promptnopripisuje na svoje radove, pa još neka tetka, ujna ili strina koja sje-di u komisiji za izbor u zvanja. A moj se kolega ljuti te ljuti: “Evo,veæ sam stigao skoro do šezdesete, a tek sam nedavno izabran usavjetnika.”Nije prošlo dugo kad èuh drugu prièu. Ýali mi se kolegica kako jejedva jedvice izabrana u više znanstveno zvanje iako ima gotovodvostruko više radova nego što se za to zvanje zahtijeva. I još, ononajgore: htjela bi se osamostaliti, imati svoju temu, svoj projekt – ašef joj ne da pa ne da.Što je zajednièko tim dvjema prièama?Najlakše bi se bilo opredijeliti za stranu mladih suradnika. Èovjekje vrijedan, marljiv i ambiciozan, ali što mu to vrijedi kad svojommarljivošæu i ambicioznošæu ugroÞava svoga šefa i ljuti jalne kole-ge. Nitko ne voli vrijedne ljude, osim ako ti vrijedni ljudi ne radenjemu u korist. “Utrošio sam toliko truda i muke”, misli si šef,“prvo da naðem suradnika, potom da ga nauèim i izuèim – a sad bise on htio osamostaliti i još biti bolji od mene.” Znanstveni novaknije “oruðe koje govori” što se kupuje na agori za sto drahmi, po-ruèio bih voditelju, a tko je proèitao barem jednu knjigu iz peda-gogije mogao je nauèiti da je konaèna svrha svakog obrazovanja iodgoja da uèitelj ili odgajatelj ukine sam sebe. Da sam svoju djecuodgojio kako valja najbolji mi je dokaz da me ona više ne trebaju,da su postali svoji ljudi.No ima i druga strana medalje. Marljiv, vrijedan, nièim optereæenmladi znanstvenik znade dobro slušati svoga voditelja, pa u jednojgodini s njime (i još dosta suradnika) objavi pet znanstvenih radova– upravo onoliko koliko je objavio Albert Einstein in anno mirabile1905. Ali koja razlika! Einstein je na svojih pet “èudesnih” radovabio jedini autor, a naš znanstveni novak posljednji, da ne kaÞemsporedni. Na rezultatima jednog od tih radova Einstein je doktori-rao, za drugi je dobio Nobelovu nagradu, a zbog dva rada u koji-ma je postavio opæu teoriju relativnosti, njegovo se ime proèulodiljem svijeta. Naš pak mladi znanstvenik nije od svih tih radovamogao skrpati ni magistarski rad a kamoli doktorsku disertaciju, paje unatoè svem svom trudu ostao ono što je i dotad bio – znanstve-ni novak sa završenim fakultetom.Obje prièe i oba viðenja vode do oèiglednog zakljuèka: Nije svakiznanstvenik Einstein. I nije. Za svladati tehniku koja se veæ radi u272 Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 55 (6) 271–273 (2006)U kontekstu navedenog zaèuðuje da se u okviru Ministarstva zna-nosti obrazovanja i športa trenutaèno radi na izradi novog Pravilni-ka o struènom nazivlju, a da o tome nisu na odgovarajuæ naèinobaviješteni èlanovi akademske i struène zajednice, niti je zatraÞe-no njihovo mišljenje, a nije informirana ni šira javnost. Primjerice,spominje se moguænost uvoðenja akademskog naziva bakalarej,umjesto sadašnjeg, takoðer neprikladnog, naziva prvostupnik/prvostupnica.Na temelju iznesenog te na osnovi analize prijedloga iznesenih naVijeæu tehnièkog podruèja Sveuèilišta u Zagrebu predlaÞemo dase posebnim zakonom za sveuèilišne studije propišu sljedeæi aka-demski nazivi:a) za preddiplomski studij:– sveuèilišni inÞenjer struke (primjerice sveuèilišni inÞenjer geo-dezije)b) za diplomski studij:– magistar struke, uz preporuku da se u nazivu struke zadrÞi po-jam inÞenjerstvo (primjerice magistar kemijskog inÞenjerstva, ma-gistar geoinÞenjerstva, itd.) ili– magistar inÞenjer za one struke u èijem nazivu se ne pojavljujepojam inÞenjerstvo (primjerice magistar inÞenjer geodezije).c) poslijediplomski studij:– specijalist struke (spec.) (primjerice specijalist ekoinÞenjerstva;uz napomenu da su veæ izdane dvije takve diplome na Sveuèilištuu Zagrebu) ili– akademski naziv specijalist moÞe se dodati predloÞenom nazivuza diplomski studij (primjerice magistar inÞenjer struke, specijalist)Akademski naziv doktora znanosti nije sporan.T a b l i c a 1 – Nazivi fakulteta iz podruèja tehnièkih znanosti nahrvatskom i engleskom jezikuHrvatski naziv Engleski nazivArhitektonski fakultet Faculty of ArchitectureFakultet kemijskoginÞenjerstva i tehnologijeFaculty of ChemicalEngineering and TechnologyGraðevinski fakultet Faculty of Civil EngineeringFakultet elektrotehnikei raèunarstvaFaculty of ElectricalEngineering and ComputingGeodetski fakultet Faculty of GeodesyGeotehnièki fakultet(VaraÞdin)Faculty of GeotechnicalEngineeringGrafièki fakultet Faculty of Graphic ArtsFakultet strojarstvai brodogradnjeFaculty of MechanicalEngineering and NavalArchitectureMetalurški fakultet Faculty of MetallurgyRudarsko-geološko-naftnifakultetFaculty of Mining, Geologyand Petroleum EngineeringTekstilno-tehnološki fakultet Faculty of Textile TechnologyFakultet prometnih znanosti Faculty of Transport andTraffic EngineeringZagreb, 25. 4. 2006.

Očitovanje na prijedlog akademskih naziva za studije u području tehničkih znanosti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia