Krivonoga jelina vaš Clnara curvipes (Patch) (Aphidide, Homoptera) nova štetočina dugoigličave jele u Srbiji

During 2001 and 2002 in Novi Sad, the presence of Cinara curvipes (Patch) was observed on several Abies concolor trees and on individual branches of Cedrus atlantica. The finding is very interesting as this species is widely distributed in USA, Canada and Mexico. It is new in the aphid fauna of Serbia and Serbia is the second European country in which it has been identified.Tokom 2001. i 2002. godine u Novom Sadu na više stabala Abies concolor i pojedinim granama Cedrus atlantica utvrđeno je prisustvo Cinara curvipes (Patch). Nalaz je veoma zanimljiv pošto se radi o vrsti široko rasprostranjenoj u SAD-u, Kanadi i Meksiku koja je nedavno introdukovana u Evropu i nova je za afidofaunu naše zemlje. Srbija je druga evropska zemlja u kojoj je utvrđena

Utjecaj hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata na visinu biljaka hrasta lužnjaka ovisno o načinu podmlađivanja

SummaryOak lace bug Corythucha arcuata represents a new pest of oaks in Europe, introduced from North America in year 2000. Damage is caused by adults and larvae that feed on the underside of leaves. The paper presents the results of investigation of impact of Corythucha arcuata on pedunculate oak growth. The two variant experiment was established in 2019 and included the evaluation of the effect of oak lace bug on the height of the seedlings (i) grown under the shade of the adult trees after the intermediate felling and (ii) seedlings grown unshaded after the final felling. Both variants included eight plots of which four were treated with the insecticide thiamethoxam, while other four were untreated. Assessment of the intensity of the attack was performed in June, July and August in 2019, 2020 and 2021, while the height of the plants was measured at the end of the vegetation period in 2019, 2020 and 2021.The results indicate significant decrease in the intensity of the attack on seedlings grown unshaded by the old trees. After first year, there was no difference in average height of the treated and untreated seedlings grown after the intermediate felling, while the difference was evident after second and third year. Such results indicate cumulative effect of the oak lace bug attack on the seedlings of the penduculate oak. On the other hand, during whole experiment, the differences between treated and untreated plant average height after the final felling were not evident.SažetakHrastova mrežasta stjenica Corythucha arcuata novi je štetnik hrastova u Europi, unešena je 2000. godine iz Sjeverne Amerike. Štete uzrokuju imago i ličinke koje se hrane sišući biljne sokove s donje strane lišća. U radu je analiziran utjecaj hrastove mrežaste stjenice na rast mladih hrastovih biljaka. Pokus je postavljen u ožujku 2019. u dvije varijante, od kojih je prva bila praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka hrasta lužnjaka na površini sa završenom oplodnom sječom, odnosno u sjeni djela stare šume koji ostaje za dovršnu sječu, a druga je bio praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka koji je rastao na otvorenom prostoru (Slika1,2). U obje varijante pokusa na četiri pokusne površine je uporabljen insekticid tiametoksam radi suzbijanja hrastove stjenice, a preostale četiri nisu tretirane, već su bile izložene napadu stjenice. Procjene intenziteta napada hrastove stjenice provedene su krajem lipnja, srpnja i kolovoza 2019., 2020. i 2021. godine. Mjerenje visine tretiranih i netretiranih biljaka u obje varijante pokusa obavljeno je na kraju vegetacije 2019, 2020 i 2021. godine.Istraživanja su pokazala znatno manji intenzitet napada hrastove stjenice na podmladak hrasta koji je rastao na čistini u odnosu na podmladak ispod starih stabala hrasta lužnjaka (Slika 3). U prvoj godini nije bilo značajnih razlika u prosječnoj visini tretiranih i netretiranih mladica u sjeni, ali su značajne razlike uočene nakon dvije i tri godine, što ukazuje na kumulativni učinak napada stjenice na visinu hrastovog podmlatka (Slike 6,7,8). Tijekom trogodišnjeg istraživanja nisu utvrđene značajne razlike u prosječnoj visini biljaka između tretiranih i netretiranih pokusnih ploha na otvorenom, što je rezultat značajno slabijeg napada stjenica na čistini. Podmladak hrasta lužnjaka na čistini je puno viši od podmlatka u sjeni starih hrastova, što je izravan utjecaj svjetla na biljake. To ukazuje da je s obzirom na manji intenzitet napada hrastove stjenice i brži rast biljaka pri punoj svjetlosti, povoljnije izvršiti obnovu na čistini ili je potrebno obaviti dovršnu sječu prije pojave hrastovog podmlatka. Podmladak hrasta lužnjaka koji se razvija ispod stabala stare sastojine nakon oplodne sječe potrebno je zaštititi od stjenice dok je u sjeni

New invasive species of aphids (hemiptera, aphididae) in Serbia and Montenegro

Three new invasive species of aphids have been found in Serbia: Chaitophorus populifolli Essig, Myzocallis walshii (Monell) and Trichosiphonaphis polygonifoliae (Shinji) and two have been found in Montenegro: Aphis illinoisensis Shimer and Tinocallis kahawaluokalani (Kirkaldy). A. illinoisensis is a pest of the grapevine, T. polygonifoliae, feeds on a decorative shrub (Lonicera) and the other three feed on trees (Populus, Quercus and Lagerostroemia). Three of the species are American aphids and two are of Asian origin. Their morphology, illustrated by original drawings and data on the biology and distribution are given

PRILOG POZNAVANJU BIOLOGIJE JASENOVE PIPE (Stereonychus fraxini De Geer)

One of the most harmful defoliating insects on ash species in Southeast Europe is the ash weevil (Stereonychus fraxini De Geer). Frequent occurrence of ash weevil outbreaks initiated research of the biology of this insect. The aim was to study the less known parts of insect biology, such as time of the insects development in natural conditions, fertility and fecundity of females, the duration of the embryonic, larval and pupal development, the amount of food consumed by larvae and adults. Research of insect development in nature conditions were carried out during 2008 and 2009 in the forests Branjevina near the town Odžaci in Serbia. This research was carried out by observation on 15 permanently labeled lower branches, every 6–9 days. Growing of insects in order to determine fertility and fecundity of females, the duration of developmental stages and the amount of food consumed by larvae and adults was carried out in a building with outdoor conditions.Results are showing that overwintered adults become active from the beginning of the second decade of March until beginning of April. Female fertility was ranged from 30 to 104 eggs, and total fecundity from 58 to 109 eggs. Embryonic development was in range from 9 to 11 days. First larvae were found on leaves in the second decade of April, and the last are observed at the end of June. Ash weevil larvae undergo three larval stages. The entire larval stage development lasts 16–20 days. Larvae consumed average 3.3 cm2 of narrow – leaved ash leaves. Pupal stage lasts from 6 to 8 days. Adults of new generation occur in the same year from the beginning of the second decade of May to the beginning of July, and immediately after eclosion starts with additional feeding for overwintering and each adult feeds on average 2.5 cm2 of narrow leaved ash leaves.Jasenova pipa (Stereonychus fraxini De Geer) je jedan od najznačajnijih defolijatora koji se javlja na jasenima u jugoistočnoj Europi. Biologija jasenove pipe istraživana je u razdoblju 2007–2009. godina u sastojini poljskog jasena u šumi Branjevina kod Odžaka u Srbiji, laboratoriju i uzgojem insekata u objektu sa zidovima pokrivenim mrežom s vanjskim uvjetima.U šumi Branjevina je na 15 stalno obilježenih donjih grana različitih stabala poljskog jasena, dužine oko jedan metar, u 2008. i 2009. godini praćeno i zabilježeno vrijeme aktiviranja prezimjelih kornjaša (njihov broj i aktivnost), broj ličinki, kukuljica i kornjaša nove generacije. U cilju određivanja fertiliteta i fekunditeta ženki, odmah je po aktiviranju iz mahovine stavljeno u kutije na odvojen uzgoj 20 parova mužjaka i ženki. Tijekom uzgoja utvrđen je broj jaja koja su ženke odložile, a nakon uginuća ženki napravljena je njihova disekcija radi utvrđivanja broj jaja zaostalih u ovarijima. Trajanje embrionalnog razvoja utvrđeno je na uzorku od 100 jaja. Pojedinačnim uzgojem 40 ličinki utvrđen je broj stupnjeva, trajanje razvoja pojedinih stupnjeva i ukupno trajanje razvoja ličinki. Količina hrane koju ličinke konzumiraju, određena je kao razlika izmjerene površine neoštećenog i oštećenog lišća aparatom za mjerenje površine lišća. Uzgojem 50 predlutaka i lutaka utvrđeno je trajanje stadija predlutke i lutke. Uzgojem 25 imaga nove generacije utvrđeno je trajanje dopunske prehrane za prezimljavanje i površina oštećenja na lišću od kornjaša, koja je utvrđena kao razlika izmjerene površine ostećenog i neoštećenog lišća.Istraživanjima je zaključeno da se prezimjeli kornjaši aktiviraju u razdoblju od početka druge dekade ožujka do početka travnja (Grafikoni 1 i 2). Period kopulacije trajao je od kraja ožujka ili početka travnja do prve dekade svibnja s kulminacijom sredinom travnja. Fertilitet ženki kretao se od 30 do 104 jaja (prosječno oko 67), a fekunditet od 58 do 109 jaja (prosječno oko 76). Embrionalni razvoj trajao je 9–11 dana. U prirodi su se prve ličinke javile u drugoj dekadi travnja, a posljednje ličinke zabilježene su na lišću krajem lipnja (Grafikoni 3 i 4). Najveći broj ličinki bio je na granama krajem travnja i početkom svibnja. Stadij ličinke traje 16–20 dana. U prosjeku jedna ličinka tijekom razvoja obrsti 3,3 cm² lista poljskog jasena. Po završenom razvoju ličinke prave kokone od početka svibnja do kraja lipnja (Grafikoni 5 i 6). U kokonima ličinke prelaze u stadij predkukuljice koji traje 2 dana, a zatim u stadij kukuljice koji je trajao 6–8 dana. Imaga nove generacije su se javljala od početka druge dekade svibnja do početka srpnja i odmah po ekloziji počinju s dopunskom prehranom za prezimljavanje koja traje 9–13 dana, a pritom imaga prosječno obrste 2,5 cm² lista poljskog jasena. Zaključeno je da jasenova pipa ima jednu generaciju godišnje. Na osnovi prikupljenih podataka sačinjen je kalendar razvoja Jasenovog surlaša (Tablica 2)

Fiziološki odgovor dvije familije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na kombinaciju stresa – suša i defolijatori

Pedunculate oak (Quercus robur L.) is economically and ecologically one of the most important tree species in lowland forests of Southeastern Europe, and it is endangered by numerous biotic and abiotic factors. In this study, we investigated the effect of drought and herbivore attack of gypsy moth (Lymantria dispar L.) on two families of young oak seedlings subjected to the following treatments: drought (D); gypsy moth (GM); both drought and gypsy moth (D+GM) and control (Ø) for a period of 15 days followed by a 7-day recovery period. During both treatment and recovery, physiological parameters - net photosynthesis (A), transpiration (E), stomatal conductance (gs), sub-stomatal CO2 concentration (Ci), water use efficiency (WUE), nitrate reductase activity (NRA) and chlorophyll content (Chl) were measured. Our results showed significant effects of stress factors on physiological processes in oak seedlings which could have potential impact on forest regeneration. Also, differences in the reaction between investigated families indicated the need for breeding and selection of more resistant progenies and provenances of pedunculate oak.Hrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od ekonomski i ekološki najznačajnijih drvenastih vrsta u jugoistočnoj Europi, čiji je opstanak znakovito ugrožen promjenama okoliša koje se najčešće očituju u poremećaju vodnog režima i napadima kukaca. Imajući u vidu činjenicu da oba negativna čimbenika dovode do poremećaja fizioloških procesa u biljkama i da često utječu na biljke zajedno, cilj ovoga pokusa bio je ispitati utjecaj pojedinačnog i zajedničkog djelovanja suše i napada kukaca na fiziologiju hrasta lužnjaka i mogućnost različite reakcije uvjetovane porijeklom sadnica.U ovom smo radu ispitivali utjecaj suše i napada gubara (Lymantria dispar) na klijance hrasta lužnjaka porijeklom iz dvije familije polusrodnika koji su bili naklijani u kontroliranim uvjetima i potom izloženi sljedećim tretmanima: suša ( D); gubar (GM); suša i gubar (D+GM) te kontrola (Ø) u trajanju od 15 dana, nakon čega je slijedio oporavak biljaka u trajanju od 7 dana. Krajem tretmana i nakon oporavka, izvršena su mjerenja fizioloških parametara – stopa neto fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), stopa provodljivosti puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (Ci), učinkovitosti korištenja vode (WUE), aktivnosti nitrat-reduktaze (NRA) i sadržaja klorofila.Rezultati mjerenja fizioloških parametara prilikom induciranog Kod tretiranih klijanaca A opala je za 42-61% u odnosu na kontrolni tretman (Graf 1) a u isto vrijeme, zabilježen je porast Ci u svim tretmanima, što ukazuje na metaboličku limitiranost fotosinteze, osobito ako se uzme u obzir da nije zabilježeno signifikantno smanjenje provodljivosti puči u svim tretmanima. Inducirani stres je različito utjecao na aktivnost nitrat-reduktaze koja je bila smanjena samo kod familije 2 u svim tretmanima. Period oporavka biljaka (Graf 2) nije doveo do povećanja intenziteta fotosinteze kod ispitivanih sijanaca hrastova u obje familije, ali je zabilježena razlika u pogledu razine njene limitiranosti. Kod familije 2 limitiranost je bila uvjetovana zatvorenošću puči (smanjena vrijednost gs), dok je kod familije 7 ona i dalje bila metaboličke prirode (visoke vrijednosti Ci). Oporavak je uvjetovao povećanje razine aktivnosti nitrat-reduktaze, što ukazuje na postepeni oporavak biljaka. Analiza varijance utjecaja tretmana, familije i perioda oporavka (Tablica 1) pokazala je znakoviti utjecaj porijekla sjemena na sve ispitivane parametre osim intenziteta neto fotosinteze (p>0.001), dok je utjecaj tretmana bio signifikantan kod svih ispitivanih parametara (p>0.001) Period oporavka je imao signifikantan utjecaj (p<0.001) samo za E, NRA i WUE.Dobiveni su rezultati pokazali značajan utjecaj stresa na fiziološke procese u klijancima hrasta lužnjaka, posebice na intenzitet neto fotosinteze, dok je oporavak pokazao različitu reakciju ispitivanih familija unatoč i dalje smanjenom intenzitetu neto fotosinteze. Dobiveni rezultati ukazuju i na značaj porijekla sjemena, odnosno utjecaj njegove genetske pozadine na reakciju ispitivanih familija glede njihove reakcije i oporavka od stresa. To ukazuje na mogućnost korištenja fizioloških parametara u procesu selekcije reproduktivnog materijala hrasta lužnjaka na otpornost prema stresnim čimbenicima poput suše ili napada defolijatora

Aktuelna istraživanja i inovacije u zaštiti bilja

Aktuelna istraživanja u zaštiti bilja, najlakše je sagledati kroz tekuće projekte, koje finansira Ministarstvo za nauku i životnu sredinu i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede-Uprava za zastitu bilja i Pokrajinski sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj. Međutim, u finansiranju nekih projekata učestvuju gradske i opštinske uprave. Svega dva projekta možemo okarakterisati kao međunarodna, što govori o našoj zatvorenosti i izolovanosti unutar institucija u kojima rade specijalisti zaštite bilja bez obzira na titule i zvanja. Osiromašena privreda i nezainteresovanost za ulaganje samo su jedna od posledica opšteg trenda

Prva nadba uši Cinara curvipes (Patch, 1912)(Homoptera, Aphididae) v Sloveniji in njen morebitni gospodarski pomen

Prva nadba uši Cinara curvipes (Patch, 1912)(Homoptera, Aphididae) v Sloveniji in njen morebitni gospodarski pome

Biljne vaši roda Chaitophorus na topolama u Srbiji

In the area of cultivation of poplars in Serbia, in recent years it has been increasing numbers of plant lice. Due to the increasing number of lice on plants, there were recordings of numerous and various plant injuries like chlorosis, deformation of leaves, forming of gals and leaf nests. It resulted with reduced development of plants, health status and in some cases caused the decay of entire plants. Researches were conducted in the period from 1997 to 2011. Five aphid species from genus Chaitophorus, were determined on poplars in Serbia. These species were Chaitophorus leucomelas Koch, 1854, Chaitophorus nassonowi Mordvilko, 1894, Chaitophorus populeti Panzer, 1801, Chaitophorus populialbae Boyer de Fonscolombe, 1841 and Chaitophorus populifolii Essig, 1912. Most affected were the clones of black and white poplars. Also, the paper provides basic morphological and biological characteristics of the identified species. .Tokom istraživanja entomofaune biljnih vaši na topolama, koja su obavljena u periodu od 1997. do danas, utvrđeno je pet vrsta vaši roda Chaitophorus. Rod Chaitophorus je najbrojniji na topolama u Srbiji. Biljne vaši ovog roda predstavljaju ekonomski najznačajnije štetočine u rasadnicima i mladim zasadima topola. U radu su date osnovne morfološke karakteristike, biologija, biljke domaćini i štetnost vrsta.