Violations by Party Members in the City Committee Files of the Communist Party of Croatia in Karlovac, 1946–1953

This paper deals with violations by members of Communist Party of Croatia in Karlovac from 1946 to 1953. Several topics will be presented, which include mischievous behavior and issues connected to alcoholism; religion; misappropriation, theft, and embezzlement; and work in coal mines. First goal of this paper is to identify what the violations members were sanctioned for. The second goal is to showcase personal stories of people who were sanctioned to see what in fact happened and what kinds of behavior were sanctioned. The archival material used consists of records of the city committee, basic party organizations, and the Register of Sanctioned Party Members

Anita Buhin i Tina Filipović (ur.): Kontinuiteti i inovacije; zbornik odabranih radova s četvrtog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi – Kontinuiteti i inovacije

Prikaz zbornika radova "Kontinuiteti i inovacije" urednica Anite Buhin i Tine Filipović, nastalog od radova prezentiranih na četvrtom znanstvenom skupu "Socijalizam na klupi - kontinuiteti i inovacije"

Anita Buhin i Tina Filipović (ur.): Kontinuiteti i inovacije; zbornik odabranih radova s četvrtog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi – Kontinuiteti i inovacije

Prikaz zbornika radova "Kontinuiteti i inovacije" urednica Anite Buhin i Tine Filipović, nastalog od radova prezentiranih na četvrtom znanstvenom skupu "Socijalizam na klupi - kontinuiteti i inovacije"

Marxist theories of crisis from Karl Marx to Andrew Kliman

Diplomski rad se bavi pregledom marksističkih teorija krize. Nastojalo se pružiti odgovor na dva istraživačka pitanja: što marksistički autori smatraju da su uzroci kriza u kapitalizmu te da li će ekonomske krize biti uzrok sloma kapitalizma? U prvome dijelu predstavljeni su radovi Friedricha Engelsa i Karla Marxa. Za Engelsa se pokazalo kako je on vidio uzrok kriza u hiperprodukciji i neravnoteži tržišta, to jest odnosa ponude i potražnje. Karl Marx je isto započeo svoj teorijski rad uočavanjem hiperprodukcije i neravnoteže odnosa na tržištu, ali je on u Kapitalu razvio sagledavanje krize u dva teorijska obrasca reprodukcijske sheme i teoriju pada profitne stope. Iz prethodno dviju navedenih teorijskih koncepata razvila su se dva teorijska pravca u marksističkim teorijama kriza: teorija nerazmjernosti i nedovoljne potrošnje, a usporedno s njima i kritika imperijalizma i monopolističkog kapitalizma. Jedan od zaključaka jest da su krize u srži kapitalističkog sustava te da su hiperprodukcija i neravnomjernost ponude i potražnje izrazi proturječnosti sustava, ali za sada ne postoji efikasan način predviđanja izbijanja kriza. Drugi zaključak jest da kod predstavljenih autora, osobito suvremenih iz prijelaza 20. u 21. stoljeće jest u potrazi alternativnog sustava kapitalizma temeljenog na kooperaciji i suradnji naspram konkurencije i privatnog vlasništva djelovanjem političke akcije masa. Kako će se ostvariti alternativa i kako će ona izgledati ostaje otvoreno.This paper deals with the overview of Marxist crisis theories. An attempt was made to provide an answer to two research questions: what do Marxist authors consider to be the causes of crises in capitalism and will economic crises be the cause of the collapse of capitalism? The first part presents the works of Friedrich Engels and Karl Marx. For Engels, it turned out that he saw the cause of crises in overproduction and imbalance of the market, that is, the relationship between supply and demand. Karl Marx also began his theoretical work by observing hyperproduction and imbalance of relations on the market, but in Capital he developed the perception of the crisis in two theoretical patterns of the reproduction scheme and the theory of the fall in the rate of profit. From the previously mentioned two theoretical concepts, two theoretical trends in Marxist theories of crises have developed: the theory of disproportionality and insufficient consumption, and parallel to them, the criticism of imperialism and monopoly capitalism. One of the conclusions is that crises are at the core of the capitalist system and that hyperproduction and imbalance of supply and demand are expressed contradictions of the system, but for now there is no effective way of predicting the outbreak of a crisis. The second conclusion is that the presented authors, especially contemporary ones from the turn of the 20th to the 21st century, are looking for an alternative system of capitalism based on cooperation and cooperation versus competition and private ownership through the action of political action masses. How the alternative will be realized and what it will look like remains open

Comparison of Central library of Slovenians and Central library of Ukrainians and Rusyns

Knjižnice kao kulturne i obrazovne ustanove su otvorene svim korisnicima. Neke od knjižnica su specijalizirane za obavljanje određenih zadaća koje odgovaraju određenoj vrsti korisnika, a u to se ubrajaju i središnje knjižnice nacionalnih manjina koje djeluju na području Republike Hrvatske. Knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj su službeno osnovane 1991. godine i to odlukom Vladinog ureda za nacionalne manjine i Razvojne službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK). Cilj ovog diplomskog rada je istražiti i usporediti rad Središnje knjižnice Slovenaca koja djeluje u sastavu Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac te Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca koja djeluju u sastavu Knjižnica grada Zagreba. Ove dvije knjižnice odabrane su za usporedbu jer su obje knjižnice u sastavu narodnih knjižnica a usto su knjižnice slavenskih nacionalnih manjima u Hrvatskoj. Metoda korištena u diplomskom radu jest intervju s voditeljicama navedenih Središnjih knjižnica nacionalnih manjina. U intervjuima je postavljen osnovni set pitanja za obje knjižnice i zaseban za knjižnicu Rusina i Ukrajinaca koji se tiče okolnosti rada uzevši u obzir izbijanja nedavnog rata u Ukrajini. Zasebno pitanje je postavljeno i za karlovačku knjižnicu o mjerama koje su poduzete za izbjeglice iz Ukrajine.Libraries as cultural and educational institutions are open to all users. Some of the libraries are specialized in performing certain tasks that correspond to a certain type of user, and this includes the central libraries of national minorities operating in the territory of the Republic of Croatia. Libraries of national minorities in the Republic of Croatia were officially founded in 1991. by the decision of the Government Office for National Minorities and the Development Service of the National and University Library in Zagreb (NSK). The aim of this diploma thesis is to investigate and compare the work of the Central Library of Slovenes, which operates as part of the City Library "Ivan Goran Kovačić" Karlovac, and the Central Library of Rusyns and Ukrainians, which operates as part of the Libraries of the City of Zagreb. These two libraries were chosen for comparison because both libraries are part of national libraries and are also libraries of Slavic national minorities in Croatia. The method used in the diploma thesis is an interview with the heads of the mentioned Central Libraries of National Minorities. In the interviews, a basic set of questions was asked for both libraries and a separate one for the library of Rusyns and Ukrainians concerning the working conditions, taking into account the outbreak of the recent war in Ukraine. A separate question was also asked about the Karlovac library about the measures taken for refugees from Ukraine

Marxist theories of crisis from Karl Marx to Andrew Kliman

Diplomski rad se bavi pregledom marksističkih teorija krize. Nastojalo se pružiti odgovor na dva istraživačka pitanja: što marksistički autori smatraju da su uzroci kriza u kapitalizmu te da li će ekonomske krize biti uzrok sloma kapitalizma? U prvome dijelu predstavljeni su radovi Friedricha Engelsa i Karla Marxa. Za Engelsa se pokazalo kako je on vidio uzrok kriza u hiperprodukciji i neravnoteži tržišta, to jest odnosa ponude i potražnje. Karl Marx je isto započeo svoj teorijski rad uočavanjem hiperprodukcije i neravnoteže odnosa na tržištu, ali je on u Kapitalu razvio sagledavanje krize u dva teorijska obrasca reprodukcijske sheme i teoriju pada profitne stope. Iz prethodno dviju navedenih teorijskih koncepata razvila su se dva teorijska pravca u marksističkim teorijama kriza: teorija nerazmjernosti i nedovoljne potrošnje, a usporedno s njima i kritika imperijalizma i monopolističkog kapitalizma. Jedan od zaključaka jest da su krize u srži kapitalističkog sustava te da su hiperprodukcija i neravnomjernost ponude i potražnje izrazi proturječnosti sustava, ali za sada ne postoji efikasan način predviđanja izbijanja kriza. Drugi zaključak jest da kod predstavljenih autora, osobito suvremenih iz prijelaza 20. u 21. stoljeće jest u potrazi alternativnog sustava kapitalizma temeljenog na kooperaciji i suradnji naspram konkurencije i privatnog vlasništva djelovanjem političke akcije masa. Kako će se ostvariti alternativa i kako će ona izgledati ostaje otvoreno.This paper deals with the overview of Marxist crisis theories. An attempt was made to provide an answer to two research questions: what do Marxist authors consider to be the causes of crises in capitalism and will economic crises be the cause of the collapse of capitalism? The first part presents the works of Friedrich Engels and Karl Marx. For Engels, it turned out that he saw the cause of crises in overproduction and imbalance of the market, that is, the relationship between supply and demand. Karl Marx also began his theoretical work by observing hyperproduction and imbalance of relations on the market, but in Capital he developed the perception of the crisis in two theoretical patterns of the reproduction scheme and the theory of the fall in the rate of profit. From the previously mentioned two theoretical concepts, two theoretical trends in Marxist theories of crises have developed: the theory of disproportionality and insufficient consumption, and parallel to them, the criticism of imperialism and monopoly capitalism. One of the conclusions is that crises are at the core of the capitalist system and that hyperproduction and imbalance of supply and demand are expressed contradictions of the system, but for now there is no effective way of predicting the outbreak of a crisis. The second conclusion is that the presented authors, especially contemporary ones from the turn of the 20th to the 21st century, are looking for an alternative system of capitalism based on cooperation and cooperation versus competition and private ownership through the action of political action masses. How the alternative will be realized and what it will look like remains open

Политика и идеология в дневниковых записях Бранкa Хорватa (1948 - 1951)

Ovaj rad bavi se dvjema temama: političkim životom Branka Horvata za vrijeme studiranja ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i promjenama u njegovom ideološkom diskursu. Osnovni izvor su Horvatovi dnevnički zapisi koji su nastali u periodu od 1948 – 1951. godine. Trogodišnji raspon zapisa je uzet kao okosnica analize jer obuhvaća period Horvatovog studiranja i stasanja kao mladog intelektualca, a ujedno jer je to period političkih sukoba Jugoslavije i SSSR-a. Iz analize Dnevnika želi se prikazati kako je sukob Tito – Staljin utjecao na politički život mladoga Horvata, ali i na njegove ideološke postavke. Uz Dnevnik upotrijebljeni su i dokumenti koji su nastali od strane partijskih organa na Ekonomskom fakultetu, Sveučilištu u Zagrebu i Kontrolnih partijskih komisija. U prikazu ideoloških stavova korištena su i tri Horvatova studentska rada koja se bave pitanjima politike, ekonomije i ideologije.This paper deals with two topic: political life of Branko Horvat during his student life as a student of economics on the Faculty of Economics in Zagreb and transformations in his ideological discourse. Main source that was analyzed were Horvat's diary notes which were written in period from 1948. do 1951. The three year span of diary notes was taken as a outline for analsis because it covers a period of Horvat studying years in which he was maturing as a young intellectual, but also because it was a period of political conflict between Yugoslavia and Soviet Union. From analyzing the diary the main goal is to show how conflict Tito – Stalin affected Horvat's political life, but also how it affected his ideological postulates. Besides diary, in this paper were also used documents that were created by party organs on Faculty of Economics, University of Zagreb, and Control commisions. In representation of ideological postulates three Horvats student papers were used which deal with political, economical and ideological topics.Это работа обработает две темы: политическую жизнь Бранка Хорвата в течению изучения на Экономическом факультете в Загребе и с преобразованием его идеологического дискурса. Главный источник который проанализировал был Хорватов дневник, который он писал в периоде 1948. до 1951. года. Трехлетний пролет дневника принимали как схему за анализу потому что он покрывает период Хорватових студенческих лётов и него вызревания как молодого интеллектуала, но и потому что это был период политических конфликтов Юугославии и Советского Союза. Исходя из анализа дневника, главная цель - показать как конфликт Тито-Сталина повлиял на политическую жизнь Хорвата, а также на его идеологические постулаты. Помимо дневника, в работе также использовались документы, созданные партийными органами на Экономическом факультете Загребского университета и контрольных комиссий. В представлении идеологических постулатов были использованы три студенческие работы Хорвата, посвященные политической, экономической и идеологической тематике