CONTRIBUTI PER LA FAMIGLIA DI OREFICI CAENAZZO DA KORČULA

Autor članka na osnovi zlatarskih žigova i povijesnih vrela cijeli niz predmeta iz nadžupske crkve sv. Vlaha u Velikom Stonu, pripisuje stonsko-korčulanskom zlataru Vicenzu Caenazzu, koji djeluje polovinom devetnaestog stoljeća, nastavljajući bogatu lokalnu zlatarsku tradiciju. Razglaba se i manifestacija provincijalizma u neostilskim kretanjima, kao i nestajanje lokalnih radionica pred nabujalom rijekom masovnih proizvoda iz bečkih i tršćanskih radionica.L\u27autore dell\u27articolo, sulla base dei punzoni d\u27oreficeria e delle fonti storiche, attribuisce tutta una serie di oggetti della chiesa sovraparrocchiale di S. Biagio a Veliki Ston all\u27orefice di Ston-Korčula Vicenzo Caenazzo, che fu attivo verso la metà del XVIII secolo, continuando la ricca tradizione dell\u27oreficeria locale. Si analizza anche la manifestazione di provincialismo rappresentata dai movimenti neostilistici, così come dalla scomparsa delle botteghe locali dinanzi all\u27avanzare impetuoso dei prodotti di massa delle botteghe viennesi e triestine

O nepoznatoj pjesmi o bokeljskom jedrenjaku

Pronalazak pjesme na hrvatskom jeziku o gradnji jedrenjaka „Pirro S“, u vlasništvu brodovlasničkog roda Sbutega iz Prčanja u Boki kotorskoj, potvrdio je još jednom tradiciju hrvatske pučke književnosti, prije svega sastavljanja prigodnica u povodu obilježavanja važnih događaja. Pjesma i pismo koji se obrađuju u ovom radu, po svemu sudeći, djelo su narodnjaka Nikole Ostojića (1803. – 1869.), jednoga od prvaka narodnog preporoda na otoku Korčuli. Pjesma o porinuću jedrenjaka „Pirro S“, sagledana u tradiciji hrvatskoga prigodnog pjesništva XIX. stoljeća, vrijedan je jezični spomen kontinuiteta hrvatske pisane riječi u prijelomnim vremenima hrvatske nacionalne integracije u Dalmaciji, nastavljajući se na tradiciju dubrovačkoga književnog kruga

O nepoznatoj pjesmi o bokeljskom jedrenjaku

Pronalazak pjesme na hrvatskom jeziku o gradnji jedrenjaka „Pirro S“, u vlasništvu brodovlasničkog roda Sbutega iz Prčanja u Boki kotorskoj, potvrdio je još jednom tradiciju hrvatske pučke književnosti, prije svega sastavljanja prigodnica u povodu obilježavanja važnih događaja. Pjesma i pismo koji se obrađuju u ovom radu, po svemu sudeći, djelo su narodnjaka Nikole Ostojića (1803. – 1869.), jednoga od prvaka narodnog preporoda na otoku Korčuli. Pjesma o porinuću jedrenjaka „Pirro S“, sagledana u tradiciji hrvatskoga prigodnog pjesništva XIX. stoljeća, vrijedan je jezični spomen kontinuiteta hrvatske pisane riječi u prijelomnim vremenima hrvatske nacionalne integracije u Dalmaciji, nastavljajući se na tradiciju dubrovačkoga književnog kruga