Benchmark for OpenGL ES 3.0 Devices

Tato práce se zabývá tvorbou aplikace pro měření výkonnosti grafických akcelerátorů podporujících standard OpenGL ES 3.0, a to formou realistického zobrazování 3D scén v reálném čase. Nejprve je popsána historie a nové funkce grafické knihovny OpenGL ES 3.0. Poté jsou stručně rozebrány vybrané algoritmy realistického zobrazování 3D scén v reálném čase, které lze díky novým funkcím v knihovně implementovat. Dále je popsán návrh testovací aplikace, a to včetně online databáze výsledků obsahující podrobné informace o zařízeních. Následuje popis implementace na platformách Android a Windows, včetně popisu testování na mobilních zařízeních po publikování aplikace v obchodu Google Play. Závěrem jsou zhodnoceny dosažené výsledky a je zmíněno možné budoucí pokračování projektu.This thesis deals with the development of benchmark application for the OpenGL ES 3.0 devices using the realistic real-time rendering of 3D scenes. The first part covers the history and new features of the OpenGL ES 3.0 graphics library. Next part briefly describes selected algorithms for the realistic real-time rendering of 3D scenes which can be implemented using the new features of the discussed library. The design of benchmark application is covered next, including the design of online result database containing detailed device specifications. The last part covers implementation on Android and Windows platforms and the testing on mobile devices after publishing the application on Google Play. Finally, the results and possibilites of further development are discussed.

THE ROLE OF MEDIA IN FAMILY UPBRINGING

Suvremeni mediji promijenili su današnji svijet u mnogim aspektima. Svijet je postao znatno manjim, a komunikacija je postala brza kao nikada do sada. Tradicionalne društvene veze i vrijednosti polako nestaju, a time i obiteljske vrijednosti koje su njegovane stoljećima. Uloge roditelja nisu iste kao i prije, a sve veći broj roditelja nailazi na mnoge prepreke uzrokovane medijskim djelovanjem i modernim načinom života. Odgojni stilovi često odlaze u krajnosti poput prevelike kontrole ili pak prevelikog popuštanja, a idealni tip odgoja, demokratsko-autoritativni, teško se postiže. Roditeljima je stoga nužna pomoć pri suzbijanju negativnih posljedica medija, a u tome im moraju pri ruci biti nastavnici i pedagozi. Cilj je rada pojasniti zašto je potrebno uvođenje medijskog odgoja i obrazovanjakako za djecutako i za roditelje

Retrospective Space Game for Two Players

Tato bakalářská práce se zabýva vývojem počítačové hry inspirované jednou z prvních počítačových her vůbec - Spacewar!. První část popisuje počítačové hry a s nimi spojenou historii, současný stav, jejich žánry a hry retrospektivní. Druhá část se věnuje hardwarově akcelerované počítačové grafice, zaměřuje se na její historii a rozebírá grafické knihovny, především knihovnu OpenGL. Další část práce se věnuje návrhu vyvíjené hry, řeší pohyb objektů, kolize mezi nimi, efekty pomocí částicových systémů, ovládání pro dva hráče na jednom počítači a základní grafické uživatelské rozhraní. Následuje popis implementace v jazyce C++ s využitím knihovny OpenGL a rozšiřující knihovny SDL za použití objektového návrhu. Závěrečná část je věnována testování výsledné aplikace včetně analýzy hodnocení uživatelů.This bachelor's thesis describes the development of a computer game inspired by one of the first computer games ever - Spacewar!. The first part describes computer games and associated history, current status, their genres and retrospective games. The second part deals with hardware-accelerated computer graphics, focused on its history and discusses the graphics libraries, especially OpenGL. Next part is devoted to design of the developed game, addressing the movement of objects, collisions between them, effects using particle systems, controls for two players on one computer and a basic graphics user interface. Next chapter covers implementation in C++ language using OpenGL and SDL libraries and object oriented design. The final section is devoted to testing the resulting application, including analysis of user ratings.

The Meiji Restoration and Modernization of Japan until 1889

Šogunat je osnovan 1185. godine kao vojna i feudalna struktura, a njegove značajke su: vladavina šoguna uz pomoć vazala daimyoa, decentralizirana vlast, autonomija feudalaca, slabost šogunske pozicije. Na vlast 1600. godine dolazi klan Tokugawa gdje se Japan izolira od svijeta, a to će trajati dva i pol stoljeća. Ekonomska stagnacija, nemogućnost društvenog napredovanja, nezadovoljstvo poraženih daimyoa su bili samo neki od problema. Fatalni trenutak za šogunat je dolazak američkih brodova 1853. godine gdje komodor Perry prisilno otvara japanske luke, prijeteći bombardiranjem i invazijom. Razdoblje Bakumatsu (1853.-1868.) je bilo obilježeno neravnopravnim sporazumima između Japana i Zapada, zbog čega se javilo protuzapadnjačko raspoloženje. Nakon neuspjeha protuzapadnjačke politike, protušogunatske snage, okupljene oko cara, surađuju sa zapadnim silama, nabavljajući oružje i unajmljujući vojne i ekonomske stručnjake. Sukob između prošogunatskih i procarskih snaga je rezultirao Meiji restauracijom, kojom se car Meiji proglašava jedinim vladarom u Japanu, ukidajući pri tome šogunat. Nakon Boshinskog rata u kojem su prošogunatske snage u potpunosti poražene, nova Meiji vlada se okrenula modernizaciji Japana. Tijekom 1870-ih je modernizacija bila izrazito nagla i revolucionarna, ukidajući stare šogunatske institucije i običaje te proglašavajući sve društvene slojevima jednakima. Omogućen je razvoj tržišnog kapitalizma te je dopušteno seljacima da posjeduju zemlju. Samuraji, koji su bili najveći gubitnici u Meiji revoluciji, prihvatili su svoj novi položaj u društvu kao državni službenici, a dok su oni radikalniji dizali pobune, gdje je najpoznatija pobuna u Satsumi 1877. godine. Meiji vlada se tijekom 1880-ih okrenula izgradnji nacionalnog identiteta, pri tome napuštajući liberalna i demokratska gledanja, a okrenuvši se konzervatizmu, nacionalizmu, kolektivizmu, konformizmu i šovinizmu. Obrazovanje se smatralo najvažnijim sredstvom indoktrinacije gdje se djecu podučavalo kako je glavni smisao života služiti caru. Modernizacija je iziskivala veliki trošak zbog čega je u početku japansko gospodarstvo 1870-ih i 1880-ih bilo pod velikim pritiskom, ali 1890-ih Japan doživljava ekonomski rast. Donošenjem ustava 1889. godine završava razdoblje Meiji revolucije i tranzicije iz zaostale zemlje u moderniziranu zemlju, a u mislima Meiji političara je bila što više vojno i ekonomski razviti Japan, kako bi se država mogla oduprijeti stranim silama

Japan - Sengoku period

Sengoku period je bilo povijesno razdoblje Japana koje je obuhvaćalo 16. stoljeće. To je razdoblje bilo označeno socijalnim i političkim nemirima, neprestanim ratovima između klanova te mijenjanjem cjelokupne političke karte Japana. Stabilnost i mir na kraju donosi klan Tokugawa koji će se održati do sredine 19. stoljeća

Stvaranje japanske imperijalne države

Tokugawa šogunat, osnovan 1603. godine, izolacionističkom je politikom uspio u dva i pol stoljeća vladavine u potpunosti etnički i vjerski homogenizirati Japan, ali zadržao je feudalni ustroj i decentralizaciju, pri čemu su tozama daimyoi i niži samuraji predstavljali najveći problem. Vladavina šogunata došla je u krizu 1853. godine kada Amerikanci, ali i ostale zemlje, prisiljavaju Japan na otvaranje i stvaraju u Japancima osjećaj straha i paranoje. Okupljeni oko cara, tozama daimyoi i niži samuraji izveli su Meiji restauraciju i poveli Boshinski rat 1868. godine te svrgnuli šogunat. Uslijedila je pomno osmišljena kampanja stvaranja nove japanske nacije, koja će počivati na modernim idejama i zapadnjačkoj kulturi, pri čemu će se zadržati japanski korijeni. Ubrzana industrijalizacija, modernizacija države i društva te sveopća odgojno-obrazovna kampanja japanskog stanovništva bili su nametnuti odozgo, sve u svrhu beskompromisnog služenja caru i odupiranju „barbarskim“ državama

The Meiji Restoration and Modernization of Japan until 1889

Šogunat je osnovan 1185. godine kao vojna i feudalna struktura, a njegove značajke su: vladavina šoguna uz pomoć vazala daimyoa, decentralizirana vlast, autonomija feudalaca, slabost šogunske pozicije. Na vlast 1600. godine dolazi klan Tokugawa gdje se Japan izolira od svijeta, a to će trajati dva i pol stoljeća. Ekonomska stagnacija, nemogućnost društvenog napredovanja, nezadovoljstvo poraženih daimyoa su bili samo neki od problema. Fatalni trenutak za šogunat je dolazak američkih brodova 1853. godine gdje komodor Perry prisilno otvara japanske luke, prijeteći bombardiranjem i invazijom. Razdoblje Bakumatsu (1853.-1868.) je bilo obilježeno neravnopravnim sporazumima između Japana i Zapada, zbog čega se javilo protuzapadnjačko raspoloženje. Nakon neuspjeha protuzapadnjačke politike, protušogunatske snage, okupljene oko cara, surađuju sa zapadnim silama, nabavljajući oružje i unajmljujući vojne i ekonomske stručnjake. Sukob između prošogunatskih i procarskih snaga je rezultirao Meiji restauracijom, kojom se car Meiji proglašava jedinim vladarom u Japanu, ukidajući pri tome šogunat. Nakon Boshinskog rata u kojem su prošogunatske snage u potpunosti poražene, nova Meiji vlada se okrenula modernizaciji Japana. Tijekom 1870-ih je modernizacija bila izrazito nagla i revolucionarna, ukidajući stare šogunatske institucije i običaje te proglašavajući sve društvene slojevima jednakima. Omogućen je razvoj tržišnog kapitalizma te je dopušteno seljacima da posjeduju zemlju. Samuraji, koji su bili najveći gubitnici u Meiji revoluciji, prihvatili su svoj novi položaj u društvu kao državni službenici, a dok su oni radikalniji dizali pobune, gdje je najpoznatija pobuna u Satsumi 1877. godine. Meiji vlada se tijekom 1880-ih okrenula izgradnji nacionalnog identiteta, pri tome napuštajući liberalna i demokratska gledanja, a okrenuvši se konzervatizmu, nacionalizmu, kolektivizmu, konformizmu i šovinizmu. Obrazovanje se smatralo najvažnijim sredstvom indoktrinacije gdje se djecu podučavalo kako je glavni smisao života služiti caru. Modernizacija je iziskivala veliki trošak zbog čega je u početku japansko gospodarstvo 1870-ih i 1880-ih bilo pod velikim pritiskom, ali 1890-ih Japan doživljava ekonomski rast. Donošenjem ustava 1889. godine završava razdoblje Meiji revolucije i tranzicije iz zaostale zemlje u moderniziranu zemlju, a u mislima Meiji političara je bila što više vojno i ekonomski razviti Japan, kako bi se država mogla oduprijeti stranim silama

Japan in the Sengoku period

Razdoblje Sengoku je povijesno razdoblje Japana koje je trajalo od početka Oninskog rata 1467. do proglašenja Tokugawe Ieyasua šogunom 1603. godine. Razdoblje je obilježeno neprekidnim međusobnim ratovima feudalaca za stjecanjem zemlje i bogatstva. Uzroci velike decentralizacije zemlje i autonomije feudalaca mogu se pronaći u prijašnjim razdobljima tijekom vladavine Kamakure (1185.-1333.) i Ashikaga šogunata (1336.-1573.). Kamakura šogunat postavio je civilne upravitelje provincija shugoe, a kako bi oni tijekom slabog Ashikaga šogunata postali vojni upravitelji, samoprozvani daimyoi. Borbe su trajale tijekom čitavog 16. stoljeća na svim područjima Japana te nisu imale međusobne utjecaje zbog dimenzije prostora. Građanski rat istaknuo je nekoliko poznatih vojskovođa kao što su Takeda Shingen, Uesugi Kenshin i Hojo Ujimasu, ali nijedan nije imao geografski strateški položaj niti snage za osvajanjem cijelog Japana. Japan je doživio brojne evolucije na području ratovanja, proizvodnje i administracije, ali i involucije na području društva. Japan se tada po prvi puta susreće s Europljanima i kršćanstvom, ali najvažnije s vatrenim oružjem. Geografski položaj priobalnog puta Tokaido, koji se proteže južnom obalom Japana od Kyota do Tokija, pokazao se presudnim jer upravo iz tog područja proizašli su trojica velikih ujedinitelja. Oda Nobunaga je započeo s ujedinjenjem, ali je u izdaji spriječen. Toyotomi Hideyoshi proveo je ujedinjenje, a Tokugawa Ieyasu završio i obnovio šogunat pod svojim imenom