Renewable energy sources in Bjelovarsko-Bilogorska County

Suvremene katastrofe zajedno s klimatskim promjenama navele su ljude na promišljanje i potragu za obnovljivim izvorima energije. Izvorima koji su čisti, lako dostupni i ekološki prihvatljivi. Cilj globalne politike, ali i hrvatske politike, je smanjiti emisiju stakleničkih plinova i uštediti energiju te ujedno i novac. Proizvodnja energije jedan je od najvećih problema današnjice. Cilj ovog rada je opisati obnovljive izvore energije, njihovu ulogu u suvremenoj industriji te njihov utjecaj na okoliš. Naglasak rada stavljen je na obnovljive izvore energije u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, posebno na njihovu zastupljenost i koliki je njihov potencijal.Contemporary disasters, along with climate change, have led people to think and search for renewable energy sources. Sources that are clean, easily accessible and environmentally friendly. The goal of both global and Croatian politics is to reduce greenhouse gas emissions and spare energy, as well as money. Today, energy production is one of the biggest problems. Purpose of this bachelor thesis is to describe renewable energy sources, their role in industry and their environmental impact. Emphasis is placed on renewable energy sources in Bjelovarsko-Bilogorska County. I will describe how much are renewable energy sources represented in Bjelovarsko-Bilogorska County and their potential

Neprepoznati konflikti između šumarstva, poljoprivrede i ekološke mreže: osnivanje prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada - analiza slučaja Dubrovačko-Neretvanska županija

The Government of Croatia, greatly opposed by the forestry professionals decided to ease forest and forest land in the amount of 21,949.828 ha throughout the country for the raising of perennial crops (vineyards and olive yards). Apart from being professionally unjustified, since the recent study of the Faculty of Agriculture on Pollution of Ground and Surface Waters Caused by Agriculture from 2014 stated that approximately 52% of the agriculture land in the Dubrovnik-Neretva County is not being used, these areas are greatly conflictual since they overlap with the ecological network sites: firstly, with the National Ecological Network proclaimed in 2007 and later with NATURA 2000 proclaimed after the admission of Croatia to the EU in July 2013. Conservation goals of the ecological network sites are, in a great number of cases, forest habitat types which will be clear-cut if the Government\u27s decisions are fully executed. However, since most of these decisions have not yet been implemented, there is still a chance to revoke them to preserve vast ecological network areas and thus avoid paying of substantial penalties to the EU due to the loss of habitat types - conservation goals (more than 1 %). By the utilization of the GIS and comparison of cadastral lots designated for easement with the ecological network areas from 2007 and 2013, the article analyses significant threats from the loss of vast ecological network areas and suggests means for avoiding of such a scenario.Odlukama Vlade RH u razdoblju 2004. - 2013. godine, čemu se šumarska struka od početka žestoko protivila , ustanovljeno je pravo služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada (vinograda i maslinika) na ukupnoj površini od 21.940,828 ha diljem države. Osim stručne neopravdanosti ovih odluka, budući da Studija o utjecaju poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda Agronomskog fakulteta u Zagrebu iz 2014. godine ukazuje na to da je na području DNŽ neiskorišteno oko 52% poljoprivrednog zemljišta, uvelike je konfliktno preklapanje površina namijenjenih za prenamjenu s područjima nacionalne ekološke mreže proglašene 2007. godine te kasnije ekološkom mrežom NATURA 2000 proglašenom nakon pristupa Hrvatske EU u srpnju 2013. godine. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže su u velikom broju slučajeva šumski stanišni tipovi koje se predmetnim odlukama kani iskrčiti radi podizanja višegodišnjih nasada. Međutim, budući da većina ovih odluka nije sprovedena u djelo, još uvijek postoji mogućnost njihovog poništenja, čime bi se sačuvala velika područja ekološke mreže i spriječilo plaćanje penala Europskoj uniji zbog gubitka stanišnih tipova - ciljeva očuvanja (više od 1%). Uz primjenu GIS alata te usporedbom kastastarskih čestica namijenjenih za prenamjenu s područjima ekološke mreže iz 2007. i 2013. godine, članak analizira značajne moguće opasnosti gubitka velikih područja ekološke mreže te predlaže mjere sprječavanja ovakvog scenarija

Neprepoznati konflikti između šumarstva, poljoprivrede i ekološke mreže: osnivanje prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada - analiza slučaja Dubrovačko-Neretvanska županija

The Government of Croatia, greatly opposed by the forestry professionals decided to ease forest and forest land in the amount of 21,949.828 ha throughout the country for the raising of perennial crops (vineyards and olive yards). Apart from being professionally unjustified, since the recent study of the Faculty of Agriculture on Pollution of Ground and Surface Waters Caused by Agriculture from 2014 stated that approximately 52% of the agriculture land in the Dubrovnik-Neretva County is not being used, these areas are greatly conflictual since they overlap with the ecological network sites: firstly, with the National Ecological Network proclaimed in 2007 and later with NATURA 2000 proclaimed after the admission of Croatia to the EU in July 2013. Conservation goals of the ecological network sites are, in a great number of cases, forest habitat types which will be clear-cut if the Government\u27s decisions are fully executed. However, since most of these decisions have not yet been implemented, there is still a chance to revoke them to preserve vast ecological network areas and thus avoid paying of substantial penalties to the EU due to the loss of habitat types - conservation goals (more than 1 %). By the utilization of the GIS and comparison of cadastral lots designated for easement with the ecological network areas from 2007 and 2013, the article analyses significant threats from the loss of vast ecological network areas and suggests means for avoiding of such a scenario.Odlukama Vlade RH u razdoblju 2004. - 2013. godine, čemu se šumarska struka od početka žestoko protivila , ustanovljeno je pravo služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada (vinograda i maslinika) na ukupnoj površini od 21.940,828 ha diljem države. Osim stručne neopravdanosti ovih odluka, budući da Studija o utjecaju poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda Agronomskog fakulteta u Zagrebu iz 2014. godine ukazuje na to da je na području DNŽ neiskorišteno oko 52% poljoprivrednog zemljišta, uvelike je konfliktno preklapanje površina namijenjenih za prenamjenu s područjima nacionalne ekološke mreže proglašene 2007. godine te kasnije ekološkom mrežom NATURA 2000 proglašenom nakon pristupa Hrvatske EU u srpnju 2013. godine. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže su u velikom broju slučajeva šumski stanišni tipovi koje se predmetnim odlukama kani iskrčiti radi podizanja višegodišnjih nasada. Međutim, budući da većina ovih odluka nije sprovedena u djelo, još uvijek postoji mogućnost njihovog poništenja, čime bi se sačuvala velika područja ekološke mreže i spriječilo plaćanje penala Europskoj uniji zbog gubitka stanišnih tipova - ciljeva očuvanja (više od 1%). Uz primjenu GIS alata te usporedbom kastastarskih čestica namijenjenih za prenamjenu s područjima ekološke mreže iz 2007. i 2013. godine, članak analizira značajne moguće opasnosti gubitka velikih područja ekološke mreže te predlaže mjere sprječavanja ovakvog scenarija

Readiness for Employment of Persons with Intellectual Disabilities

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (United Nations Development Programme - UNDP), Hrvatska, 2007. godine financirao je projekt The Right to Live in a Community: Social Inclusion and Persons with Disabiliities, dio kojega je i znanstveno istraživanje: Utvrđivanje spremnosti osoba s invaliditetom za zapošljavanje, dio kojega će biti prezentiran u ovom radu. Cilj je rada, na uzorku od 85 nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama iz sve četiri regije Republike Hrvatske, utvrditi samoprocjenu stabilnosti njihovih profesionalnih kompetencija, razinu poduzetih aktivnosti i percipiranih prepreka pri traženju zaposlenja, kao i samoprocjenu radnih i životnih vrijednosti. Za obradu Upitnikom o zapošljavanju za osobe s invaliditetom (Kiš-Glavaš, 2007.) prikupljenih podataka, korištene su statističke metode - regresijska analiza i izračunate korelacije. Rezultati pokazuju da se razina poduzetih aktivnosti s ciljem traženja posla kod ispitanika razlikuje u odnosu na dužinu njihove nezaposlenosti te da se samoprocijenjene radne, ali i općenito životne vrijednosti ispitanika, razlikuju u odnosu na razinu njihovog zadovoljstva statusom nezaposlene osobe. Također, uočeno je da se duže nezaposleni ispitanici nisu spremni dodatno osposobljavati, kao i osobe s više radnog staža (osim ako bi netko drugi snosio troškove njihovog osposobljavanja), kao i ispitanici zadovoljni svojim statusom nezaposlene osobe te ispitanici, prema njihovoj samoprocjeni, stabilnijih profesionalnih kompetencija. U zaključku su prezentirana neka rješenja kojima bi se, sukladno individualnim osobitostima, mogla povećati spremnost, a time i razina zapošljivosti osoba s intelektualnim teškoćama. To su primjena modela Zapošljavanja uz potporu s treningom na radnom mjestu i educiranjem poslodavaca i suradnika, kao i sustavno provođenje tranzicijskih programa u periodu nezaposlenosti.In 2007, United Nations Development Programme (UNDP) Croatia funded the project The Right to Live in a Community: Social Inclusion and Persons with Disabilities. This paper presents a section of the results from the study Determining the Readiness for Employment of Persons with Disabilities, which is part of the aforementioned project. A total of 85 unemployed persons with intellectual disabilities from all four regions of the Republic of Croatia participated in the study. The aim was to identify how the participants self-assess the permanence of their job competencies, the extent of actions taken to seek employment, perceived barriers, and how they self-assess their career and life values. The data were collected using the Employment Questionnaire for Persons with Disabilities (Kiš-Glavaš, 2007.), and were analysed using the statistical methods of regression analysis and correlation. The results showed that the extent of actions taken to seek employment varies depending on how long participants have been unemployed, and that self-assessed career and general life values vary depending on their level of satisfaction with being unemployed. The results also showed that the following groups of participants were not willing to undergo additional training: those who were unemployed for a longer period of time, persons with longer years of service (unless somebody else would pay for the training), persons who are satisfied with being unemployed and persons who assess themselves as having more permanent job competencies. We will conclude with presenting some solutions which, according to their individual characteristics, could increase the willingness for employment, and, in consequence, the employability of persons with intellectual disabilities. These solutions include the implementation of Supportive Employment model, with training at workplace and educating employers and co-workers. They also include systematic enforcement of transition programmes during unemployment periods

IZMEĐU ZAPADA I ISTOKA: POSEBNOST HRVATSKOGA MARTINSKOGA OTOČNOGA KULTA

Growing out of the traditions of the Antique civilisations, upon which a Slavism whose spirituality was realised on the Christian guidelines of the Western Church was consolidated, Croatia represents a unique civilisational, religious and culturological combination which, in order to survive, was obliged to have its own autochthonic means of expression. At times approved of, more frequently negated, it was, nonetheless, historically confirmed. In the whirlpools of history, the Croatian lands emerged, and prevailed, as the steadfast eastern European border of Roman Catholic Christianity, with the British Isles standing on the western European border. Geographically located at opposite ends of the spectrum, there is much that divides these two cultures, but, still, a number of things that link them.Na temelju provedenih istraživanja glede kulta i tradicije sv. Martina, najpopularnijega ranokršćanskog sveca na zapadu europskoga kontinenta, razvidno je da je hrvatski prostor odigrao ulogu istočnoga graničnog teritorija. Uvijek na vjetrometini vjerskih, političkih i kulturnih sukoba Istoka i Zapada, hrvatski je priobalni prostor, premda malen, od najranijih vremena uspio odrediti, učvrstiti i obraniti svoje interese koji su bili i interesi kršćanskoga Zapada. Kao što i britanski otok, krajnji europski Zapad, utemeljuje kršćanstvo na kultu sv. Martina, koji se nakon 6. stoljeća širi cijelim otokom, tako i hrvatski prostor dolaskom prvih benediktinaca prihvaća kult sv. Martina otprilike u isto vrijeme. Iako je veći dio hrvatske kršćanske povijesti utemeljen na latinskom jeziku i slavensko glagoljaško ozračje na specifičan je način obilježilo kult sv. Martina, posebice na hrvatskom primorskom prostoru, kult se ogleda u hodočasničkoj, spomeničkoj i književnoj tradiciji od koje se mnogo sačuvalo i do naših dana