Neprepoznati konflikti između šumarstva, poljoprivrede i ekološke mreže: osnivanje prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada - analiza slučaja Dubrovačko-Neretvanska županija

Abstract

The Government of Croatia, greatly opposed by the forestry professionals decided to ease forest and forest land in the amount of 21,949.828 ha throughout the country for the raising of perennial crops (vineyards and olive yards). Apart from being professionally unjustified, since the recent study of the Faculty of Agriculture on Pollution of Ground and Surface Waters Caused by Agriculture from 2014 stated that approximately 52% of the agriculture land in the Dubrovnik-Neretva County is not being used, these areas are greatly conflictual since they overlap with the ecological network sites: firstly, with the National Ecological Network proclaimed in 2007 and later with NATURA 2000 proclaimed after the admission of Croatia to the EU in July 2013. Conservation goals of the ecological network sites are, in a great number of cases, forest habitat types which will be clear-cut if the Government\u27s decisions are fully executed. However, since most of these decisions have not yet been implemented, there is still a chance to revoke them to preserve vast ecological network areas and thus avoid paying of substantial penalties to the EU due to the loss of habitat types - conservation goals (more than 1 %). By the utilization of the GIS and comparison of cadastral lots designated for easement with the ecological network areas from 2007 and 2013, the article analyses significant threats from the loss of vast ecological network areas and suggests means for avoiding of such a scenario.Odlukama Vlade RH u razdoblju 2004. - 2013. godine, čemu se šumarska struka od početka žestoko protivila , ustanovljeno je pravo služnosti na šumi i šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada (vinograda i maslinika) na ukupnoj površini od 21.940,828 ha diljem države. Osim stručne neopravdanosti ovih odluka, budući da Studija o utjecaju poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda Agronomskog fakulteta u Zagrebu iz 2014. godine ukazuje na to da je na području DNŽ neiskorišteno oko 52% poljoprivrednog zemljišta, uvelike je konfliktno preklapanje površina namijenjenih za prenamjenu s područjima nacionalne ekološke mreže proglašene 2007. godine te kasnije ekološkom mrežom NATURA 2000 proglašenom nakon pristupa Hrvatske EU u srpnju 2013. godine. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže su u velikom broju slučajeva šumski stanišni tipovi koje se predmetnim odlukama kani iskrčiti radi podizanja višegodišnjih nasada. Međutim, budući da većina ovih odluka nije sprovedena u djelo, još uvijek postoji mogućnost njihovog poništenja, čime bi se sačuvala velika područja ekološke mreže i spriječilo plaćanje penala Europskoj uniji zbog gubitka stanišnih tipova - ciljeva očuvanja (više od 1%). Uz primjenu GIS alata te usporedbom kastastarskih čestica namijenjenih za prenamjenu s područjima ekološke mreže iz 2007. i 2013. godine, članak analizira značajne moguće opasnosti gubitka velikih područja ekološke mreže te predlaže mjere sprječavanja ovakvog scenarija