4 research outputs found

    The first isolation and molecular characterization of Toxoplasma gondii from horses in Serbia

    Get PDF
    Background: Consumption of undercooked or insufficiently cured meat is a major risk factor for human infection with Toxoplasma gondii. Although horsemeat is typically consumed rare or undercooked, information on the risk of T. gondii from infected horse meat to humans is scarce. Here, we present the results of a study to determine the presence of T. gondii infection in slaughter horses in Serbia, and to attempt to isolate viable parasites. Methods: The study included horses from all regions of Serbia slaughtered at two abattoirs between June 2013 and June 2015. Blood sera were tested for the presence of specific IgG T. gondii antibodies by the modified agglutination test (MAT), and samples of trypsin-digested heart tissue were bioassayed in mice. Cyst-positive mouse brain homogenates were subjected to DNA extraction and T. gondii strains were genotyped using 15 microsatellite markers (MS). Results: A total of 105 slaughter horses were sampled. At the 1: 6 cut-off 48.6% of the examined horses were seropositive, with the highest titre being 1: 400. Viable parasites were isolated from two grade type mares; both parasite isolates (RS-Eq39 and RS-Eq40) were T. gondii type III, and both displayed an increased lethality for mice with successive passages. These are the first cases of isolation of T. gondii from horses in Serbia. When compared with a worldwide collection of 61 type III and type III-like strains, isolate RS-Eq39 showed a combination of MS lengths similar to a strain isolated from a duck in Iran, and isolate RS-Eq40 was identical in all markers to three strains isolated from a goat from Gabon, a sheep from France and a pig from Portugal. Interestingly, the source horses were one seronegative and one weakly seropositive. Conclusions: The isolation of viable T. gondii parasites from slaughter horses points to horsemeat as a potential source of human infection, but the fact that viable parasites were isolated from horses with only a serological trace of T. gondii infection presents further evidence that serology may not be adequate to assess the risk of toxoplasmosis from horsemeat consumption. Presence of T. gondii type III in Serbia sheds more light into the potential origin of this archetypal lineage in Europe

    Čimbenici povezani s fantomskom boli: prospektivna, troipolgodiÅ”nja studija

    Get PDF
    Fantomska bol čest je problem nakon amputacije ekstremiteta. Njezina prevalencija izrazito varira (41%-85%), Å”to može biti posljedica različitih populacija koje su sudjelovale u studijama, razine amputacije, nacrta studije, metode ocjene i različitih kriterija za fantomsku bol. Smatra se da se fantomska bol s vremenom smanjuje. Naime, njezina prevalencija uglavnom ostaje ista, ali se smanjuju trajanje i frekvencija napadaja. Mnogi se čimbenici dovode u vezu s tom boli, na primjer dob bolesnika, razlog amputacije, bol prije operacije, vrijeme proteklo od zahvata, bol u bataljku, dominantnost amputiranog gornjeg uda i koriÅ”tenje proteze. Povezanost s koriÅ”tenjem proteze osobito je važna sa stajaliÅ”ta rehabilitacije, ali i dalje ostaje kontroverzna. Naime, nije jasno utječe li upotreba proteze na doživljaj fantomske boli ili je obrnuto. Veza između ostalih navedenih parametara također je nejasna. Svrha ove prospektivne studije bila je analizirati prevalenciju fantomske boli te analizirati čimbenike povezane s njezinom pojavom, kao Å”to su dob, spol, mjesto amputacije, razlog i, razina amputacije, vrijeme proteklo od zahvata, koriÅ”tenje proteze i mogućnost svladavanja određene udaljenosti s protezom. Pacijenti koji su naručeni na amputaciju zbog periferne vaskularne bolesti sa Å”ećernom bolesti ili bez nje, ulkusom, infekcijom, karcinomom, traumom ili zbog kompleksnoga regionalnog bolnog sindroma pitani su žele li sudjelovati u ovoj studiji. Kriteriji su bili dob iznad 18 godina, mogućnost čitanja i pisanja, amputacijska razina kroz metakarpofalangealne ili metatarzofalanegalne zglobove ili proksimalnije. Bolesnici koji su već imali takav zahvat na istoj strani tijela nisu bili uključeni u studiju, ali i oni kod kojih je između amputacije i uključivanja u studiju proÅ”lo viÅ”e od pet dana. Pacijenti su ispunili upitnik pet dana nakon amputacije i tijekom praćenja u intervalima: Å”est mjeseci, jedna i pol godina, dvije i pol godine do najviÅ”e tri i pol godine nakon amputacije. Upitnik su ispunili bez obzira na to jesu li doživjeli fantomsku bol, nosili protezu i neovisno o njihovoj mogućnosti hodanja. Ovisno o mjestu amputacije ispunjavali su ili Groningen Questionnaire Problems after Leg Amputation (GQPLA) ili Groningen Questionnaire Problems after Arm Amputation (GQPAA). GQPLA-om je procjenjivana frekvencija napadaja fantomske boli (uvijek, nekoliko puta u satu, dnevno, tjedno, mjesečno, godiÅ”nje ili nikada imaju li protezu(da/ne), vrijeme njezine upotrebe (viÅ”e od osam sati dnevno, četiri do osam sati, manje od četiri sata dnevno, nekoliko puta tjedno, nikada) i duljinu hodne pruge s protezom (viÅ”e od jedan kilometar, 500 metara do kilometar, manje od 500 metara, manje od 100 metara). GQPAA sadržava ista pitanja, osim duljine hodne pruge, te dodatna pitanja o vrsti proteze (kozmetička, mehanička, mioelektrična). Fantomska bol definirana je kao sve bolne senzacije u amputiranom dijelu uda. Da bi proteza utjecala na fantomsku bol mora se nositi svakodnevno, te je kao kriterij bilo postavljeno njezino noÅ”enje viÅ”e od četiri sata na dan. Hodna pruga morala je svaki dan biti dulja od 500 metara. Smatralo se da su pacijenti koji svaki dan prehodaju toliko metara zapravo samostalni u unutarnjoj, ali i vanjskoj sredini. Zadnji datum praćenja za sve je bio isti tako da trajanje praćenja nije bilo jednako za sve sudionike u studiji. Od ukupno 225 pacijenata naručenih na amputaciju 134 ispunila su kriterije za uključivanje u studiju (120 s amputacijom donjih i 14 s amputacijom gornjih udova). Å est mjeseci nakon operacije joÅ” 37% pacijenata nije se pratilo zbog smrti, demencije, odbijanja da dalje sudjeluju u studiji ili se nisu javljali. Nitko od pacijenata s amputacijom gornjih udova nije imao ozljedu brahijalnog pleksusa. U ovoj prospektivnoj studiji rezultati su pokazali da je mogućnost za pojavu fantomske boli manja kod muÅ”karaca negoli kod žena, manja je ako su amputirani donji a ne gornji udovi, te da se, također, smanjuje s protokom vremena. Prevalencija je nakon amputacija donjih ekstremiteta bila 32% nakon Å”est mjeseci, 26% nakon godinu i pol, 23% nakon dvije i pol godine, te 27% nakon tri i pol godine. Prevalencija fantomske boli kod amputacije gornjih udova bila je mnogo veća i kretala se između 50% i 78%. Drugi rizični čimbenici, kao Å”to su dob, uzrok ili razina amputacije, noÅ”enje proteze i u slučaju amputacije na donjim ekstremitetima duljina hodne pruge, nisu pokazali povezanost s fantomskom boli. Prema podacima iz literature amputacije gornjih udova pokazuju manju prevalenciju fantomske boli negoli kod donjih. U nekoliko longitudinalnih studija provedenih o amputacijama na donjim udovima procijenjene su promjene u prevalenciji fantomske boli tijekom vremena. Jensen je naÅ”ao prevalenciju od 72% osmog dana, 65% nakon Å”est mjeseci i 59% nakon dvije godine. Prema Nikolajsenvoj studiji prevalencija je nakon Å”est mjeseci bila 73%, s tim da je ostala gotovo nepromijenjena nakon pet godina. Takva se razlika prema ovoj studiji možda može objasniti različitim kriterijima za fantomsku bol. Pod fantomskom boli autori ove studije razumijevali su njezinu pojavu nekoliko puta na dan ili čeŔće, a njezinu odsutnost ako se pojavljivala nekoliko puta na tjedan ili manje. Postoji nekoliko teorija koje objaÅ”njavaju fantomsku bol. Uvidom u funkcionalnu magnetsku rezonanciju i s obzirom na plasticitet mozga sugerira se da je fantomska bol vezana za kortikalne promjene u mozgu. Zasad nije poznato je li kortikalna reorganizacija ograničena samo na gornje udove ili se opaža i u području korteksa zaduženog za donje udove, iako se čini logičnim da je predviđena za sve udove. Ipak, s obzirom na mnogo veću zastupljenost ruke i Å”ake u motoričkom korteksu, također se čini logičnim da bi ta reorganizacija bila naglaÅ”enija nakon amputacije na rukama negoli na nogama. Utjecaj protoka vremena na kortikalnu reorganizaciju nije poznat. U ovoj se studiji pokazalo da je fantomska bol to rjeđa Å”to je viÅ”e vremena proteklo od amputacije. Uzročno-posljedična veza između koriÅ”tenja proteze i fantomske boli do sada nije razjaÅ”njena, a ova studija nije naÅ”la nikakvu povezanost između noÅ”enja proteze i fantomske boli. Može se zaključiti da rezultati ove studije pokazuju da su protektivni čimbenici za fantomsku bol muÅ”ki spol, amputacija donjeg ekstremiteta i vrijeme proteklo od amputacije. (Bosmans JC, Geertzen JHB, Post WJ, van der Schans CP, Dijkstra PU. Factors associated with fantom limb pain: a 3,5 years prospective study. Clin Rehab 2010;24:444-53.

    Which clinical variables have the most significant correlation with quality of life evaluated by SF-36 survey in Croatian cohort of patient with ankylosing spondylitis and psoriatic arthritis?

    Get PDF
    The aim of our study was to assess clinical variables with the best correlation to quality of life (QOL) assessed by medical outcome survey Short-Form 36 (SF-36) in patients with spondyloarthritides, including ankylosing spondylitis (AS) and psoriatic arthritis (PsA). We analyzed the cohort of 54 patients (22 patients with PsA and 32 patients with AS), who filled the Croatian version of SF-36. For each type of arthritis, patients were clinically evaluated using the extensive list of clinical variables categorized into subjective and objective group. For AS patients, subjective and objective variables (spinal mobility measurements, clinical assessment of spinal pain, patient assessments of disease activity and pain) correlated mainly with the physical functioning concept of SF-36. Patients assessments of fatigue correlated with the energy/fatigue subscale, whereas patient assessment of enthesial pain correlated with the pain subscale. Correlations between clinical variables and SF-36 concepts of PsA patients showed more diverse distribution than for AS. Objective variables (spinal mobility measurements, a 76-joint score, clinical assessment of spinal pain) correlated with concepts concerning physical health and pain. Several subjective patient assessments correlated with energy/fatigue, emotional well-being, pain and general health subscales. Both patient and physician assessment of PsA activity correlated with the role limitations due to emotional problems. Bath ankylosing spondylitis functional index (BASFI) had the strongest correlation with the physical functioning concept of SF-36 in both diseases. Our findings provide important information to help selecting the variables with strongest impact on QOL, for better planning the management strategies and achieving better rehabilitation results
    corecore