Functionality of Croatian digital heritage collections

Digitalna informacijska tehnologija danas više nego ikad utječe na informacijske i kulturne djelatnosti. U trenutku kada suvremeno izdavaštvo potresa kriza, ona pruža mogućnost istraživanja novih tržišta, iskorištavanja novih alata i mogućnosti te uštedu resursa. Jedno od područja koje je također prepoznalo prednosti suvremenih tehnologija jest i kulturni sektor. Sve je više baštinskih projekata, kako na institucijskoj tako i na državnoj pa i međunarodnoj razini, usmjereno na digitalizaciju i suvremene tehnologije. Rad prikazuje trenutno stanje digitalnih baštinskih projekata u Hrvatskoj i svijetu, fokusirajući se na korisnički orijentirana istraživanja, funkcionalnost i upotrebljivost takvih projekata. Analizirana je legislativna osnova digitalnih zbirki u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj, zatim opisani kriteriji vrednovanja zbirki iz korisničke perspektive, modeli izgradnje zbirki usmjereni na kriterij funkcionalnosti te primjeri vrednovanja u svijetu. Također, predstavljena su dva istraživanja funkcionalnosti hrvatskih baštinskih digitalnih zbirki – istraživanje funkcionalnosti deset odabranih hrvatskih baštinskih zbirki na temelju komparativnih prednosti elektroničkih publikacija i istraživanje funkcionalnosti digitalne knjižnice Edicija

Students’ copyright protection in institutional repoistories

The issue of copyright,especially with the advent of new tecnologies,is the provocative question in the scientific and academic community. Despite the copyright regulations similar to most of the countries in the world, the problem of unauthorized exploitation of works is growing. In terms of solving the above problems, a lot is said about the theoretical and legal solutions, but practical options that are free and easily accessible are often forgot

Internet i računala u narodnim knjižnicama: pilot istraživanje u istočnoj Hrvatskoj

U radu se predstavljaju i analiziraju rezultati istraživanja kojemu je bio cilj utvrditi kako hrvatske narodne knjižnice organiziraju računalne usluge i pružaju pristup internetu za svoje korisnike. U anketiranju koje je provedeno u razdoblju od studenoga 2011. do veljače 2012. godine sudjelovalo je 25 ravnatelja narodnih knjižnica s područja istočne Hrvatske. Rezultati su istraživanja potvrdili polazne pretpostavke i pokazali da su hrvatske narodne knjižnice svjesne svoje uloge u osiguravanju slobodnog pristupa računalima i internetu ali isto tako i da manje od 20% ispitanih knjižnica osposobljava svoje korisnike za odgovorno korištenje računala i interneta, iako se ispitanici u većini slažu kako narodne knjižnice trebaju provoditi informacijsko i informatičko opismenjavanje za svoje korisnike. Iako bi pristup internetu trebao biti besplatan, u trećini se ispitanih knjižnica korištenje interneta ipak naplaćuje, a iznenađuje i podatak da u gotovo polovici ispitanih knjižnica pravo korištenja računala imaju samo članovi knjižnice. Dobiveni podaci mogu pomoći narodnim knjižnicama u vrednovanju i unapređivanju temeljnih računalnih usluga za korisnike, a korištena metodologija može poslužiti kao polazište i poticaj za buduća slična istraživanja šireg obuhvata

Internet and computers in public libraries : pilot study in eastern Croatia

U radu se predstavljaju i analiziraju rezultati istraživanja kojemu je bio cilj utvrditi kako hrvatske narodne knjižnice organiziraju računalne usluge i pružaju pristup internetu za svoje korisnike. U anketiranju koje je provedeno u razdoblju od studenoga 2011. do veljače 2012. godine sudjelovalo je 25 ravnatelja narodnih knjižnica s područja istočne Hrvatske. Rezultati su istraživanja potvrdili polazne pretpostavke i pokazali da su hrvatske narodne knjižnice svjesne svoje uloge u osiguravanju slobodnog pristupa računalima i internetu ali isto tako i da manje od 20% ispitanih knjižnica osposobljava svoje korisnike za odgovorno korištenje računala i interneta, iako se ispitanici u većini slažu kako narodne knjižnice trebaju provoditi informacijsko i informatičko opismenjavanje za svoje korisnike. Iako bi pristup internetu trebao biti besplatan, u trećini se ispitanih knjižnica korištenje interneta ipak naplaćuje, a iznenađuje i podatak da u gotovo polovici ispitanih knjižnica pravo korištenja računala imaju samo članovi knjižnice. Dobiveni podaci mogu pomoći narodnim knjižnicama u vrednovanju i unapređivanju temeljnih računalnih usluga za korisnike, a korištena metodologija može poslužiti kao polazište i poticaj za buduća slična istraživanja šireg obuhvata.The paper presents and analyses the results of the study whose aim was to establish how Croatian public libraries organize public access to computers and Internet. In the survey which was carried out from November 2011 to February 2012 twenty-five library managers in the region of eastern Croatia filled out a questionnaire. The results of the study confirmed hypotheses from which the authors set off. It was shown that Croatian public libraries are aware of their important role in providing free public access to computers and the Internet. Also, although respondents agree that public libraries should offer information and computer literacy training for their users, less than 20% of respondents trains their users for responsible use of computers and Internet. Surprisingly, it was also found that about a third of analysed libraries has introduced a fee for computer/Internet use. Moreover, in almost half of the libraries which responded to the study access to computers is reserved only for library members. Results of the study can help public libraries in the evaluation and improvement of these services to their users and the methodology can serve as a starting point and incentive for similar future research which should aim to expand the sample

Metrijski pokazatelji kao kriterij vrednovanja znanstvene djelatnosti – pregled svjetske prakse

Bibliometrija i scientometrija kao tradicionalne metrijske metode vrednovanja znanstvene produktivnosti i znanstvenoga rada već su desetljećima jedan od glavnih alata kvantitativnog vrednovanja produktivnosti kako pojedinih znanstvenika i časopisa u kojima objavljuju, tako i ustanova, zemalja i čitavih znanstvenih disciplina. Sve se češće govori o altmetrijskim metodama kao novom vidu vrednovanja produktivnosti, popraćenih razvojem interneta i društvenog umrežavanja. Također, kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda pokazala se kao najučinkovitija. Rad ima za cilj istražiti pružanje usluga metrijskih analiza u svijetu, s posebnim naglaskom na europsku praksu. Predstavljena je pravna osnova različitih zemalja, mjerodavnost pojedinih ustanova, uključenost knjižničara i informacijskih stručnjaka u izradu analiza, edukacija stručnjaka i korisnika te primjeri iz prakse

Bibliometrijske usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Prezentacija u sklopu pozvanog predavanja za studente Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijek

Functionality of Croatian digital heritage collections

Digitalna informacijska tehnologija danas više nego ikad utječe na informacijske i kulturne djelatnosti. U trenutku kada suvremeno izdavaštvo potresa kriza, ona pruža mogućnost istraživanja novih tržišta, iskorištavanja novih alata i mogućnosti te uštedu resursa. Jedno od područja koje je također prepoznalo prednosti suvremenih tehnologija jest i kulturni sektor. Sve je više baštinskih projekata, kako na institucijskoj tako i na državnoj pa i međunarodnoj razini, usmjereno na digitalizaciju i suvremene tehnologije. Rad prikazuje trenutno stanje digitalnih baštinskih projekata u Hrvatskoj i svijetu, fokusirajući se na korisnički orijentirana istraživanja, funkcionalnost i upotrebljivost takvih projekata. Analizirana je legislativna osnova digitalnih zbirki u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj, zatim opisani kriteriji vrednovanja zbirki iz korisničke perspektive, modeli izgradnje zbirki usmjereni na kriterij funkcionalnosti te primjeri vrednovanja u svijetu. Također, predstavljena su dva istraživanja funkcionalnosti hrvatskih baštinskih digitalnih zbirki – istraživanje funkcionalnosti deset odabranih hrvatskih baštinskih zbirki na temelju komparativnih prednosti elektroničkih publikacija i istraživanje funkcionalnosti digitalne knjižnice Edicija