Rizik za pad pacijenata s amputacijom udova na Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC-a Zagreb

Introduction. Patient falls are a significant clinical problem, as the fall can result in disability and, in some cases, death. The fall affects the patients’ quality of life, prolongs hospitalization, and increases the cost of treatment. Falls are the result of interaction between various factors. In the hospital setting, falls are considered adverse events. Aim. To determine the number of patients’ falls at the Clinical Institute for Rehabilitation and Orthopedic Aids of the University Hospital Centre Zagreb (UHC Zagreb) between September 1, 2019, and February 29, 2020. Methods. The data was extracted after the event from the Hospital Information System (Nursing records) and then processed. The study included 212 patients with limb amputations (both sexes) who were hospitalized in the Clinical Institute for Rehabilitation and Orthopedic Aids. Results. The results showed that patients with limb amputations have a risk for falls when doing rehabilitation for their primary diagnosis. Of the 212 patients admitted, 209 were at risk of falling according to the Morse Falls Scale, but of the total number of patients, only 2 fell. Conclusion. Patients with limb amputations have a higher risk of falls. The retrospective study shows that despite the increased risk of falls, the actual number of falls is very small. This shows that the medical staff are doing excellent work.Uvod. Pad pacijenta predstavlja znatan klinički problem, jer kao posljedica pada može nastupiti invalidnost, a u nekim slučajevima i smrtni ishod. Pad utječe na kvalitetu života pacijenata, uzrokuje produljenje boravka u bolnici te povećava troškova liječenja. Pad nastaje kao posljedica interakcije brojnih čimbenika. U bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pad spada u neželjene događaje. Cilj. Utvrditi broj padova pacijenata unutar Kliničkog zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC-a Zagreb u periodu od 1. rujna 2019. do 29. veljače 2020. Metode. Podaci su uzeti retrogradno iz BIS sustava (sestrinska dokumentacija) te su obrađeni. Istraživanje je uključivalo 212 pacijenata s amputacijom udova (oba spola) koji su u navedenom periodu hospitalizirani u Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala. Rezultati. Rezultati su pokazali da pacijenti s amputacijom udova prilikom dolaska na rehabilitaciju zbog svoje primarne dijagnoze imaju rizik za pad. Od 212 zaprimljenih pacijenata 209 ih je imalo rizik za pad prema Morse skali, a od ukupnog broja pacijenata samo su dva pacijenta pala. Zaključak. Pacijenti s amputacijom udova imaju povećani rizik za pad. Retrospektivno istraživanje pokazuje da je usprkos povećanom riziku za pad broj padova u pacijenata malen. To ukazuje na kvalitetan rad svih zdravstvenih djelatnika

Structural, ecological and biogeographical attributes of European vegetation alliances

The first comprehensive phytosociological classification of all vegetation types in Europe (EuroVegChecklist; Applied Vegetation Science, 2016, 19, 3–264) contained brief descriptions of each type. However, these descriptions were not standardized and mentioned only the most distinct features of each vegetation type. The practical application of the vegetation classification system could be enhanced if users had the option to select sets of vegetation types based on various combinations of structural, ecological, and biogeographical attributes. Based on a literature review and expert knowledge, we created a new database that assigns standardized categorical attributes of 12 variables to each of the 1106 alliances dominated by vascular plants defined in EuroVegChecklist. These variables include dominant life form, phenological optimum, substrate moisture, substrate reaction, salinity, nutrient status, soil organic matter, vegetation region, elevational vegetation belt, azonality, successional status and naturalness. The new database has the potential to enhance the usefulness of phytosociological classification for researchers and practitioners and to help understand this classification to non-specialists

Distribution maps of vegetation alliances in Europe

Aim: The first comprehensive checklist of European phytosociological alliances, orders and classes (EuroVegChecklist) was published by Mucina et al. (2016, Applied Vegetation Science, 19 (Suppl. 1), 3–264). However, this checklist did not contain detailed information on the distribution of individual vegetation types. Here we provide the first maps of all alliances in Europe. Location: Europe, Greenland, Canary Islands, Madeira, Azores, Cyprus and the Caucasus countries. Methods: We collected data on the occurrence of phytosociological alliances in European countries and regions from literature and vegetation-plot databases. We interpreted and complemented these data using the expert knowledge of an international team of vegetation scientists and matched all the previously reported alliance names and concepts with those of the EuroVegChecklist. We then mapped the occurrence of the EuroVegChecklist alliances in 82 territorial units corresponding to countries, large islands, archipelagos and peninsulas. We subdivided the mainland parts of large or biogeographically heterogeneous countries based on the European biogeographical regions. Specialized alliances of coastal habitats were mapped only for the coastal section of each territorial unit. Results: Distribution maps were prepared for 1,105 alliances of vascular-plant dominated vegetation reported in the EuroVegChecklist. For each territorial unit, three levels of occurrence probability were plotted on the maps: (a) verified occurrence; (b) uncertain occurrence; and (c) absence. The maps of individual alliances were complemented by summary maps of the number of alliances and the alliance–area relationship. Distribution data are also provided in a spreadsheet. Conclusions: The new map series represents the first attempt to characterize the distribution of all vegetation types at the alliance level across Europe. There are still many knowledge gaps, partly due to a lack of data for some regions and partly due to uncertainties in the definition of some alliances. The maps presented here provide a basis for future research aimed at filling these gaps

Prevencija pada u bolnici

Pad pacijenta predstavlja značajan klinički problem, gdje kao posljedica moţe nastupiti invalidnost, u nekim slučajevima i letalan ishod. Utječe na kvalitetu ţivota bolesnika, uzrokuje produljenje boravka u bolnici i povećanje troškova liječenja. Pad nastaje kao posljedica interakcije brojnih čimbenika koje moţemo podijeliti u dvije kategorije: vanjske i unutarnje čimbenike. U bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pad spada u neţeljene dogaĎaje, pokazatelj je sigurnosti pacijenta, te indikator kvalitete zdravstvene skrbi u bolnici. U radu su prikazani rezultati istraţivanja kojima je cilj bio utvrditi broj padova bolesnika unutar Kliničkog zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, KBC-a Zagreb u vremenskom periodu od 6 mjeseci. Ţeljeli smo utvrditi koji su faktori rizika za pad bolesnika koji su boravili u Kliničkom zavodu, procjenjuje li se Morse skala prilikom prijema bolesnika u Klinički zavod te sukladno bodovnoj vrijednosti piše li se plan zdravstvene njege – Visok rizik za pad. TakoĎer, ţeljeli smo utvrditi koji su uzroci i posljedice za bolesnike koji su pali unutar Kliničkog zavoda te jesu li isti prijavljeni kao neţeljeni dogaĎaj Odjelu za osiguranje i unaprjeĎenje kvalitete zdravstvene njege. Istraţivanje je provedeno u vremenu od 1.09.2019. do 29.02.2020. godine u Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, KBC-a Zagreb. Podaci su uzeti iz BIS sustava (sestrinska dokumentacija), te su retrogradno obraĎivani. Istraţivanje je uključivalo 212 osoba s amputacijom (oba spola) koji su u navedenom periodu hospitalizirani u Kliničkom zavodu. Rezultati istraţivanja su pokazali da osobe s amputacijom prilikom dolaska na rehabilitaciju radi svoje primarne dijagnoze, a to je amputacija, imaju visok rizik za pad. Od 212 zaprimljenih pacijenata njih 209 imalo je procijenjen visok rizik za pad, a samo 3 pacijenta umjeren rizik za pad. Od toga se kod dvoje pacijenata dogodio pad. S obzirom na te podatke dolazimo do zaključka kako je prevencija pada bolesnika obveza svakog zdravstvenog djelatnika, posebice medicinskih sestara/ tehničara, koji provode najviše vremena uz bolesnika

Prevencija pada u bolnici

Pad pacijenta predstavlja značajan klinički problem, gdje kao posljedica moţe nastupiti invalidnost, u nekim slučajevima i letalan ishod. Utječe na kvalitetu ţivota bolesnika, uzrokuje produljenje boravka u bolnici i povećanje troškova liječenja. Pad nastaje kao posljedica interakcije brojnih čimbenika koje moţemo podijeliti u dvije kategorije: vanjske i unutarnje čimbenike. U bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pad spada u neţeljene dogaĎaje, pokazatelj je sigurnosti pacijenta, te indikator kvalitete zdravstvene skrbi u bolnici. U radu su prikazani rezultati istraţivanja kojima je cilj bio utvrditi broj padova bolesnika unutar Kliničkog zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, KBC-a Zagreb u vremenskom periodu od 6 mjeseci. Ţeljeli smo utvrditi koji su faktori rizika za pad bolesnika koji su boravili u Kliničkom zavodu, procjenjuje li se Morse skala prilikom prijema bolesnika u Klinički zavod te sukladno bodovnoj vrijednosti piše li se plan zdravstvene njege – Visok rizik za pad. TakoĎer, ţeljeli smo utvrditi koji su uzroci i posljedice za bolesnike koji su pali unutar Kliničkog zavoda te jesu li isti prijavljeni kao neţeljeni dogaĎaj Odjelu za osiguranje i unaprjeĎenje kvalitete zdravstvene njege. Istraţivanje je provedeno u vremenu od 1.09.2019. do 29.02.2020. godine u Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, KBC-a Zagreb. Podaci su uzeti iz BIS sustava (sestrinska dokumentacija), te su retrogradno obraĎivani. Istraţivanje je uključivalo 212 osoba s amputacijom (oba spola) koji su u navedenom periodu hospitalizirani u Kliničkom zavodu. Rezultati istraţivanja su pokazali da osobe s amputacijom prilikom dolaska na rehabilitaciju radi svoje primarne dijagnoze, a to je amputacija, imaju visok rizik za pad. Od 212 zaprimljenih pacijenata njih 209 imalo je procijenjen visok rizik za pad, a samo 3 pacijenta umjeren rizik za pad. Od toga se kod dvoje pacijenata dogodio pad. S obzirom na te podatke dolazimo do zaključka kako je prevencija pada bolesnika obveza svakog zdravstvenog djelatnika, posebice medicinskih sestara/ tehničara, koji provode najviše vremena uz bolesnika