Population of wild boars (Sus scrofa Linnaeus, 1758) in Croatia

Divlje svinja (Sus scrofa L.) je vrsta iz reda papkara, koja živi nomadskim životom. Ženke ove vrste žive u čoporu skupa sa mladima, na čelu kojeg se uvijek nalazi najstarija ženka, dok odrasli mužjaci žive usamljeničkim načinom života. Najsnažniji mužjak dolazi do krda isključivo u vrijeme parenja, a nakon kojeg ponovno odlazi živjeti samostalno. U jednom leglu se javlja najviše pet mladih. Ova vrsta je svežder, hrani se hranom biljnog i životinjskog porijekla, pa čak i strvinom. Divlja svinja je u Hrvatskoj autohtona vrsta, čija brojnost populacije varira tijekom godina. Na brojnost ove vrste utječe nekoliko čimbenika, ali najvažniji je čovjek. Ljudi love divlje svinje zbog mesa, trofeja, ali i zbog štete koju ova vrsta uzrokuje na poljoprivrednim površinama. Tijekom suše divlje svinje dolaze do održavanih površina u potrazi za hranom, te na taj način uzrokuju novčane gubitke poljoprivrednicima. U zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj su se pojavili hibridi nastali križanjem divljih i domaćih svinja. Ovi hibridi su fenotipom sličniji divljim svinjama, ali imaju više mladih, daju potomstvo tokom cijele godine i slabije su otporni na virusne i parazitske bolesti.Wild boar (Sus scrofa L.) is a species from the order of ungulates, which lives a nomadic life. Females of this species live in the pack along with the youth, led by the eldest female, while adult males live solitary way of life. The strongest male comes in a pack only during mating season, after whitch he goes back tu live independently. There is a maximum of five youth in one litter. This species is omnivorous, feeding on food of plant and animal origin, and even carrion. Wild boar is a native species in Croatia, whose population number variates over the years. There are several factors that influence on the abundance of this species, but the most important one is the man. People hunt wild boars fot meat and trophies, but also because of the damage caused by this species in agricultural areas. During the drought wild boars arrive in cultivable areas in search for food, thus causing financial losses to farmers. In the last twenty years hybrids created by pairing wild boars and domestic pigs appeared in Croatia. These hybrids have similar phenotype to wild boars, but they have more youth, give progeny throughout the year, and are less resistant to viral and parasitic diseases

Mojave Applied Ecology Notes Summer 2008

Soil climate project, rare plant monitoring, JFS update, granivory and Sahara mustar

Regionalism in Literature of Croatian Realism

U radu se problematizira pojava regionalizma u hrvatskoj realističkoj književnosti. Naglasak je na analizi izabranih djela hrvatskih realističkih pisca i njihovom odnosu prema društvenoj stvarnosti sredine koje opisuju. Razmatra se literarni prikaz sljedećih hrvatskih regija u kontekstu društvene, ekonomske i političke situacije hrvatskog društva u drugoj polovici 19. st.: Slavonije, Hrvatskog zagorja, Istre i Hrvatskog primorja te Like. Zastupljeni pisci su: Josip Kozarac, Ksaver Šandor Gjalski, Ante Kovacic, Eugen Kumicic, Vjenceslav Novak i Jure Turic

The Love as a Topic in Croatian Literature

Tema ovog završnog rada je ljubav kao motiv u hrvatskoj književnosti realizma na izabranim primjerima. Hrvatski realizam kao književna epoha javlja se u devetnaestom stoljeću, te se udaljava od poetika prethodnih razdoblja na način da u književnosti istražuje realno i stvarno.. U ovom radu koristit ću se izabranim djelom Augusta Šenoe i Josipa Kozarca. August Šenoa najvažnija je osoba hrvatske književnosti u 19. stoljeću. Za ovaj rad koristit ću njegov povijesni roman Zlatarovo zlato u kojem proučavam motiv ljubavi. Drugo djelo koje ću uzeti za pisanje ovog rada je pripovijetka Tena, Vinkovčanina Josipa Kozarca. Cilj ovog završnog rada je proučiti ljubavne teme u književnosti realizma

Methodical Approaches to August Šenoa's Literary Work

August Šenoa jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća pa stoga ne iznenađuje velik broj njegovih djela u nastavnim planovima i programima za osnovnu i srednju školu. U osnovnoj i srednjoj školi obrađuju se i njegove pjesme (Budi svoj!), Povjestice, romani (Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, Čuvaj se senjske ruke), pripovijetke, feljtoni i programski tekstovi. Od Šenoina velikog opusa izabrana su najpoznatija djela koja se u osnovnoj školi obrađuju kao lektirna djela, dok se u srednjoj školi obrađuju i njegove pjesme, feljtoni, pripovijetke i romani za lektiru. U metodičkoj literaturi najviše pozornosti dano je Povjesticama (prvom Šenoinu djelu s kojim se djeca susreću u svom školovanju) te romanima Prosjak Luka i Zlatarovo zlato i zbog toga će se ovaj rad temeljiti na dosadašnjim metodičkim pristupima navedenim djelima te autoričinim prijedlozima, odnosno novim metodičkim pristupima. Prvo će biti riječi o navedenim djelima u metodičkoj literaturi, zatim u živoj nastavi te prijedlozi za bolji rad. Osim toga u radu će biti dan i prijedlog interpretacije djela za koje autorica smatra da bi se trebalo obraditi u obveznoj nastavi (pripovijetka Karamfil s pjesnikova groba). Zbog važnosti Šenoinih djela za razumijevanje književnosti druge polovice 19. stoljeća potrebno je usavršavati metodičke pristupe kako bi učenici što više sudjelovali na nastavi i došli do vlastitih zaključaka o navedenim djelima

An unusual cause of haemoptysis: hepatobronchial fistula

Haemoptysis is a common clinical problem but a non-specific symptom and can occur in about 100 different clinical conditions. Diagnosing aetiology is not always straight forward. Authors present a case of Hepatobronchial fistula (HBF) which initially diagnosed as tuberculosis due to its atypical presentation and rarity of HBF

Methodical Approaches to August Šenoa's Literary Work

August Šenoa jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća pa stoga ne iznenađuje velik broj njegovih djela u nastavnim planovima i programima za osnovnu i srednju školu. U osnovnoj i srednjoj školi obrađuju se i njegove pjesme (Budi svoj!), Povjestice, romani (Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Prosjak Luka, Čuvaj se senjske ruke), pripovijetke, feljtoni i programski tekstovi. Od Šenoina velikog opusa izabrana su najpoznatija djela koja se u osnovnoj školi obrađuju kao lektirna djela, dok se u srednjoj školi obrađuju i njegove pjesme, feljtoni, pripovijetke i romani za lektiru. U metodičkoj literaturi najviše pozornosti dano je Povjesticama (prvom Šenoinu djelu s kojim se djeca susreću u svom školovanju) te romanima Prosjak Luka i Zlatarovo zlato i zbog toga će se ovaj rad temeljiti na dosadašnjim metodičkim pristupima navedenim djelima te autoričinim prijedlozima, odnosno novim metodičkim pristupima. Prvo će biti riječi o navedenim djelima u metodičkoj literaturi, zatim u živoj nastavi te prijedlozi za bolji rad. Osim toga u radu će biti dan i prijedlog interpretacije djela za koje autorica smatra da bi se trebalo obraditi u obveznoj nastavi (pripovijetka Karamfil s pjesnikova groba). Zbog važnosti Šenoinih djela za razumijevanje književnosti druge polovice 19. stoljeća potrebno je usavršavati metodičke pristupe kako bi učenici što više sudjelovali na nastavi i došli do vlastitih zaključaka o navedenim djelima

Population of wild boars (Sus scrofa Linnaeus, 1758) in Croatia

Divlje svinja (Sus scrofa L.) je vrsta iz reda papkara, koja živi nomadskim životom. Ženke ove vrste žive u čoporu skupa sa mladima, na čelu kojeg se uvijek nalazi najstarija ženka, dok odrasli mužjaci žive usamljeničkim načinom života. Najsnažniji mužjak dolazi do krda isključivo u vrijeme parenja, a nakon kojeg ponovno odlazi živjeti samostalno. U jednom leglu se javlja najviše pet mladih. Ova vrsta je svežder, hrani se hranom biljnog i životinjskog porijekla, pa čak i strvinom. Divlja svinja je u Hrvatskoj autohtona vrsta, čija brojnost populacije varira tijekom godina. Na brojnost ove vrste utječe nekoliko čimbenika, ali najvažniji je čovjek. Ljudi love divlje svinje zbog mesa, trofeja, ali i zbog štete koju ova vrsta uzrokuje na poljoprivrednim površinama. Tijekom suše divlje svinje dolaze do održavanih površina u potrazi za hranom, te na taj način uzrokuju novčane gubitke poljoprivrednicima. U zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj su se pojavili hibridi nastali križanjem divljih i domaćih svinja. Ovi hibridi su fenotipom sličniji divljim svinjama, ali imaju više mladih, daju potomstvo tokom cijele godine i slabije su otporni na virusne i parazitske bolesti.Wild boar (Sus scrofa L.) is a species from the order of ungulates, which lives a nomadic life. Females of this species live in the pack along with the youth, led by the eldest female, while adult males live solitary way of life. The strongest male comes in a pack only during mating season, after whitch he goes back tu live independently. There is a maximum of five youth in one litter. This species is omnivorous, feeding on food of plant and animal origin, and even carrion. Wild boar is a native species in Croatia, whose population number variates over the years. There are several factors that influence on the abundance of this species, but the most important one is the man. People hunt wild boars fot meat and trophies, but also because of the damage caused by this species in agricultural areas. During the drought wild boars arrive in cultivable areas in search for food, thus causing financial losses to farmers. In the last twenty years hybrids created by pairing wild boars and domestic pigs appeared in Croatia. These hybrids have similar phenotype to wild boars, but they have more youth, give progeny throughout the year, and are less resistant to viral and parasitic diseases

Population of wild boars (Sus scrofa Linnaeus, 1758) in Croatia

Divlje svinja (Sus scrofa L.) je vrsta iz reda papkara, koja živi nomadskim životom. Ženke ove vrste žive u čoporu skupa sa mladima, na čelu kojeg se uvijek nalazi najstarija ženka, dok odrasli mužjaci žive usamljeničkim načinom života. Najsnažniji mužjak dolazi do krda isključivo u vrijeme parenja, a nakon kojeg ponovno odlazi živjeti samostalno. U jednom leglu se javlja najviše pet mladih. Ova vrsta je svežder, hrani se hranom biljnog i životinjskog porijekla, pa čak i strvinom. Divlja svinja je u Hrvatskoj autohtona vrsta, čija brojnost populacije varira tijekom godina. Na brojnost ove vrste utječe nekoliko čimbenika, ali najvažniji je čovjek. Ljudi love divlje svinje zbog mesa, trofeja, ali i zbog štete koju ova vrsta uzrokuje na poljoprivrednim površinama. Tijekom suše divlje svinje dolaze do održavanih površina u potrazi za hranom, te na taj način uzrokuju novčane gubitke poljoprivrednicima. U zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj su se pojavili hibridi nastali križanjem divljih i domaćih svinja. Ovi hibridi su fenotipom sličniji divljim svinjama, ali imaju više mladih, daju potomstvo tokom cijele godine i slabije su otporni na virusne i parazitske bolesti.Wild boar (Sus scrofa L.) is a species from the order of ungulates, which lives a nomadic life. Females of this species live in the pack along with the youth, led by the eldest female, while adult males live solitary way of life. The strongest male comes in a pack only during mating season, after whitch he goes back tu live independently. There is a maximum of five youth in one litter. This species is omnivorous, feeding on food of plant and animal origin, and even carrion. Wild boar is a native species in Croatia, whose population number variates over the years. There are several factors that influence on the abundance of this species, but the most important one is the man. People hunt wild boars fot meat and trophies, but also because of the damage caused by this species in agricultural areas. During the drought wild boars arrive in cultivable areas in search for food, thus causing financial losses to farmers. In the last twenty years hybrids created by pairing wild boars and domestic pigs appeared in Croatia. These hybrids have similar phenotype to wild boars, but they have more youth, give progeny throughout the year, and are less resistant to viral and parasitic diseases