Uloga silicija (Si) u povećanju otpornosti pšenice na sušu

Global warming reduces surface water and dries out soils thus affecting wheat production by decreasing its grain yield and quality. Therefore, for ensuring global food security it is important to enhance drought tolerance in wheat. In this context, the alleviating effects of Silicon (Si) on drought stress has been observed in wheat. It has been reported that Si is also involved in physiological functions of wheat where it may improve antioxidant defense. Accordingly, Si fertilization could provide a relatively cheap method of improving wheat drought tolerance although Si is the second most abundant element, it is not readily available for uptake by plants. This study provides an overview of the currently available information on Si-mediated defense responses under drought stress.Globalno zatopljenje smanjuje površinsku vodu i isušuje tlo što utječe na proizvodnju pšenice smanjujući urod i kvalitetu zrna. Stoga je za osiguranje svjetske proizvodnje hrane važno povećati otpornost pšenice na sušu. U tom kontekstu, ublažavajući učinci silicija (Si) na sušni stres zabilježeni su u pšenici. Zabilježeno je da je Si također uključen u fiziološke procese u pšenici gdje može poboljšati antioksidacijsku obranu. U skladu s tim, gnojidba silicijem mogla bi pružiti relativno jeftinu metodu poboljšanja tolerancije pšenice na sušu, iako je silicij drugi najzastupljeniji element, nije lako dostupan za unos u biljke. Ovaj pregledni rad daje uvid u trenutno dostupne informacije o Si-posredovanim obrambenim odgovorima na sušni stres

Infruence of interrow spacing on soybean grain yield on family farm "Duvnjak Jurica"

U ovom radu opisan je provedeni pokus utjecaja međurednog razmaka na prinos soje. Pokus je postavljen na parceli OPG-a „Duvnjak“ koja se nalazi u mjestu Koška. Posijana je sorta Sanda (Poljoprivredni institut Osijek) na četiri različita međuredna razmaka. Obrada tla, gnojidba i zaštita jednaka je bila za svaki međuredni razmak, dok je u soji međurednog razmaka 50 i 70 cm obavljena kultivacija. Stanje usjeva praćeno je i zapisivano tijekom cijele vegetacije. Nakon žetve obavljeno je vaganje i analiza čime je utvrđeno da je soja međurednog razmaka 25 cm imala najviši prinos.In this work was described influence of row interspace on soy income. Experiment is set on lots at OPG Duvnjak which is located in Koška. Soy sort Sanda was sown on four different row interspaces. Soil treatment, fertilization and protection was the same for every lot. But on lots with row interspace of 50 and 70 cm was done cultivation. Crop status was followed and written during the whole vegetation. After the harvest was done weighing and analysis which gave the results that say that soy with 25 cm row interspace had highest income

Morfo-fiziološki i hormonski odgovor različitih sorti ozime pšenice na sušni stres u fazi klijanja i klijanaca

Drought stress can have a significant influence on the reduction of wheat (Triticum aestivum L.) growth and development. This study investigated morpho-physiological, abscisic (ABA) and salicylic (SA) acids\u27 responses of six winter wheat varieties (Rujana, Silvija, Fifi, Bubnjar, Anđelka and Pepeljuga) during the germination and seedling stage. Plants were exposed to 10 and 20% polyethylene glycol (PEG) solution for seven days. Certain morphophysiological changes were observed under stress condition in comparison to controls, such as a reduction of germination energy (GE), shoot length, relative water content (RWC), increase of root growth, depending on varieties and stress intensity. ABA was increased in all cultivars confirming stress status of the plants. SA showed a tendency to decrease depending on the concentration of PEG and was positively correlated with shoot length and shoot dry weight. In the varieties Rujana, Anđelka, Fifi and Bubnjar a less significant decrease in germination energy was recorded, compared to Pepeljuga and Silvija.Sušni stres može značajno utjecati na smanjenje rasta i razvoja pšenice. U ovom radu istraživan je morfo-fiziološki odgovor, te odgovor abscizinske (ABA) i salicilne (SA) kiseline šest sorti ozime pšenice (Rujana, Silvija, Fifi, Bubnjar, Anđelka i Pepeljuga) tijekom klijanja i faze klijanaca. Biljke su izložene 10 i 20% otopini polietilen glikola (PEG) tijekom sedam dana. Od morfo-fizioloških parametara zabilježeno je značajno smanjenje energije klijanja, smanjenje duljine izdanka, smanjenje relativnog sadržaja vode, pojačani rast korijena ovisno o stupnju stresa u odnosu na kontrolne uvjete i sorti pšenice. Koncentracija ABA je povećana u svim sortama što potvrđuje prisutnost stresa u biljkama. SA je pokazala tendenciju smanjenja ovisno o koncentraciji PEG-a i bila je u pozitivnoj korelaciji s duljinom izdanka i suhom masom izdanka. Kod sorti Pepeljuga i Silvija zabilježeno je značajno smanjenje energije klijanja u odnosu na sorte Rujana, Anđelka, Fifi i Bubnjar

Infruence of interrow spacing on soybean grain yield on family farm "Duvnjak Jurica"

U ovom radu opisan je provedeni pokus utjecaja međurednog razmaka na prinos soje. Pokus je postavljen na parceli OPG-a „Duvnjak“ koja se nalazi u mjestu Koška. Posijana je sorta Sanda (Poljoprivredni institut Osijek) na četiri različita međuredna razmaka. Obrada tla, gnojidba i zaštita jednaka je bila za svaki međuredni razmak, dok je u soji međurednog razmaka 50 i 70 cm obavljena kultivacija. Stanje usjeva praćeno je i zapisivano tijekom cijele vegetacije. Nakon žetve obavljeno je vaganje i analiza čime je utvrđeno da je soja međurednog razmaka 25 cm imala najviši prinos.In this work was described influence of row interspace on soy income. Experiment is set on lots at OPG Duvnjak which is located in Koška. Soy sort Sanda was sown on four different row interspaces. Soil treatment, fertilization and protection was the same for every lot. But on lots with row interspace of 50 and 70 cm was done cultivation. Crop status was followed and written during the whole vegetation. After the harvest was done weighing and analysis which gave the results that say that soy with 25 cm row interspace had highest income

WHEAT PRODUCTION ON OPG "ERCEG" IN YEAR 2014/15

U ovom radu opisana je proizvodnja ozime pšenice u vegetacijskoj godini 2014/15. na OPG-u „ERCEG“ koje se nalazi u mjestu Koška (nedaleko od Osijeka). Posijane su dvije sorte pšenice Katarina i Spanjka (sorte Poljoprivrednog instituta u Osijeku) na površini od 65 ha. Pravilna agrotehnika i povoljne vremenske prilike pogodovale su ostvarivanju visokog prinosa uz visoku kvalitetu zrna. Visoki prinosi su opravdali sva ulaganja u proizvodnju, te je proizvodnja što je i najvažnije bila ekonomski isplativa

Infruence of interrow spacing on soybean grain yield on family farm "Duvnjak Jurica"

U ovom radu opisan je provedeni pokus utjecaja međurednog razmaka na prinos soje. Pokus je postavljen na parceli OPG-a „Duvnjak“ koja se nalazi u mjestu Koška. Posijana je sorta Sanda (Poljoprivredni institut Osijek) na četiri različita međuredna razmaka. Obrada tla, gnojidba i zaštita jednaka je bila za svaki međuredni razmak, dok je u soji međurednog razmaka 50 i 70 cm obavljena kultivacija. Stanje usjeva praćeno je i zapisivano tijekom cijele vegetacije. Nakon žetve obavljeno je vaganje i analiza čime je utvrđeno da je soja međurednog razmaka 25 cm imala najviši prinos.In this work was described influence of row interspace on soy income. Experiment is set on lots at OPG Duvnjak which is located in Koška. Soy sort Sanda was sown on four different row interspaces. Soil treatment, fertilization and protection was the same for every lot. But on lots with row interspace of 50 and 70 cm was done cultivation. Crop status was followed and written during the whole vegetation. After the harvest was done weighing and analysis which gave the results that say that soy with 25 cm row interspace had highest income

WHEAT PRODUCTION ON OPG "ERCEG" IN YEAR 2014/15

U ovom radu opisana je proizvodnja ozime pšenice u vegetacijskoj godini 2014/15. na OPG-u „ERCEG“ koje se nalazi u mjestu Koška (nedaleko od Osijeka). Posijane su dvije sorte pšenice Katarina i Spanjka (sorte Poljoprivrednog instituta u Osijeku) na površini od 65 ha. Pravilna agrotehnika i povoljne vremenske prilike pogodovale su ostvarivanju visokog prinosa uz visoku kvalitetu zrna. Visoki prinosi su opravdali sva ulaganja u proizvodnju, te je proizvodnja što je i najvažnije bila ekonomski isplativa

WHEAT PRODUCTION ON OPG "ERCEG" IN YEAR 2014/15

U ovom radu opisana je proizvodnja ozime pšenice u vegetacijskoj godini 2014/15. na OPG-u „ERCEG“ koje se nalazi u mjestu Koška (nedaleko od Osijeka). Posijane su dvije sorte pšenice Katarina i Spanjka (sorte Poljoprivrednog instituta u Osijeku) na površini od 65 ha. Pravilna agrotehnika i povoljne vremenske prilike pogodovale su ostvarivanju visokog prinosa uz visoku kvalitetu zrna. Visoki prinosi su opravdali sva ulaganja u proizvodnju, te je proizvodnja što je i najvažnije bila ekonomski isplativa

Review and application of operational modal analysis methods in the frequency domain

Operacionalna modalna analiza (OMA), poznata i kao ambijentalna modalna analiza, svoj je razvoj započela 90-tih godina prošlog stoljeća. Za razliku od klasične eksperimentalne modalne analize, ne zahtijeva korištenje kontrolirane i mjerene pobude što ju čini praktičnom za korištenjem na velikim građevinskim konstrukcijama koje se zbog svoje veličine teško pobuđuju. Identifikacija modalnih parametara može se dobiti obradom prikupljenih zapisa mjerene veličine u frekvencijskom i vremenskom području, stoga se metode operacionalne modalne analize mogu podijeliti u te dvije kategorije. U ovom radu bit će ukratko opisane metode razvijene u frekvencijskom području, a razlike u određenim modalnim parametrima rasponske konstrukcije mosta bit će uspoređene za svaku od opisanih metoda.Operational modal analysis (OMA), also known as ambient modal analysis, started its development in the 1990s. Unlike classical experimental modal analysis, it does not require controlled and measured excitation, which makes it practical for use on large structures that are difficult to excite due to their size. Modal parameters can be identified by processing the collected records of the measured quantity in the frequency and time domains, therefore the methods of operational modal analysis can be divided into these two categories. In this paper, the methods developed in the frequency domain are briefly described, and the differences in modal parameters of a bridge superstructure are compared for each method